[RAZGOVOR] Željko Vozila: Disciplina građana smanjila broj intervencija vatrogasaca
Autor: Portal Poduckun 28.03.2023
Vozila naglašava da primaju nove punoljetne članove voljne pridružiti se vatrogasnoj obitelji, ali ga žalosti što nema mladeži.
Kastav - Građani su disciplinirani i pažljivi tijekom požarne sezone, te čak jave DVD-u što rade kada lože u zatvorenom roštilju, što je dozvoljeno. To je jedan od razloga da su ove godine na području grada imali samo 16 intervencija. „Odavno nije bila tako dobra statistika, prosjek zadnjih 15 godina je 28 do 30 izlazaka na teren“, otkrio je Željko Vozila, predsjednik DVD-a Kastav, koji iza sebe ima gotovo tri desetljeća vatrogasnog iskustva. Uvjeren je da će i novi način zbrinjavanja otpada donijeti više reda pa će zasigurno spremnici manje gorjeti. Ubuduće će se lako ući u trag onome tko baci žar prilikom čega gori smeće, a plastični spremnik se istopi. Nerijetko u tim situacijama nastaju velike štete na obližnjim vozilima.
Osim ovakvih manjih incidenata, neugodno iznenađenje bio je požar na kući u selu Bani za Belu nedeju. Vječni problem je divlji deponij u Tuhtanima na kojem su ove godine intervenirali dva puta. Nije to bilo ništa zahtjevno i sve se riješilo u nekoliko sati, ali opreza nikad dosta. Volonteri DVD-a konstantno održavaju vatrogasne ophodnje, navodi predsjednik Društva, stalno su prisutni te prate situaciju. Dobro je, međutim, da građani ne rade što ne treba - ništa ne spaljuju sve do studenog kada je dozvoljeno paliti na otvorenom. Napominje da je ova požarna sezona na nivou Hrvatske bila jedna od težih, te da je najgore bilo u Dalmaciji gdje su i oni bili na ispomoći. Gasili su također požar u Jadranovu, te u šumi pored Lisca na području općine Klana.
Treba čistiti oko kuća, ali i u šumi
U dane velike i vrlo velike opasnosti, sukladno Programu vlade RH, gradovi i općine moraju održavati vatrogasna dežurstva. Ove su godine s dežuranjem krenuli 23. svibnja, a završili 7. rujna. Tijekom srpnja i kolovoza dežuralo se gotovo svaki dan. Pratili su ima li negdje dima kako bi išli provjeriti o čemu se radi. Obilaze cijelo područje Grada Kastva, sva naselja i zaseoke, te Lozu i Lužinu. Grad je na ljeto na Žudiku postavio panoramsku kameru. Ne radi se o klasičnoj požarnoj kameri koja detektira dim, ali ipak je od pomoći. „To je korak naprijed – do sada su ljudi fizički osmatrali, ali je tako nešto teško odrađivati u vrijeme velikih vrućina“, kaže Vozila. S obzirom na internetski doseg, vjeruje da će u budućnosti postaviti profesionalnu kameru, onu koja detektira dim. Skreće pažnju i na sve uočljivije klimatske promjene. Priča kako u Dalmaciji u sat vremena vjetar nekoliko puta promjeni smjer što je izuzetno opasno za gasitelje. Nadovezuje se na požar u Zatonu i Raslini kada je nagorjelo 20 kuća – on tako nešto ne pamti u skoro 30 godina koliko je vatrogasac. „Zašto se to dogodilo? Jer je raslinje do samih objekata. Oko kuća treba čistiti, o privatnom vlasništvu treba voditi konstantnu brigu“, upozorava. Dodaje kako i ovdje ima mnogo privatnih šuma, da su šumski putovi u Lozi i Lužini dosta zarasli i moli građane da čiste područje oko interventnog požarnog puta radi lakšeg prolaska vozila.
Čišćenje dimnjaka
I ove Bele nedeje podigli su državnu zastavu te održali vatrogasna dežurstva od sedam do idućeg dana u tri ujutro s pet ljudi u smjeni. Zbog postavljenih štandova, velika vozila iz Rijeke ne mogu prolaziti pa su oni pokrivali cijelo područje s malim vozilima. Nakon višednevne manifestacije, pomogli su u pranju stare gradske jezgre i ostalih dijelova grada. Jako dobro surađuju s lovačkim društvom Lisjak i ljeti sudjeluju u punjenju pojilišta za divlje životinje. Zalijevali su zelene površine kada su procijenili da je potrebno, međutim nisu mogli koliko su htjeli jer vozila moraju biti stalno napunjena vodom. Prevozili su također humanitarnu pomoć prilikom akcija sakupljanja od strane Crvenog križa Kastva. Trenutno se intenzivno pripremaju za požarnu sezonu loženja jer se nikada ne zna što nosi sezona grijanja. Očekuju probleme s dimnjacima s obzirom da se mnogi vraćaju grijanju na kruta goriva. „Godinama je bio mir po tom pitanju jer su se mnogi grijali na struju i plin što je danas postalo preskupo. Pitanje je i hoće li biti tih energenata, a za drva se lakše se snaći. No problem je što u dimnjaku ostaje smola“, pojašnjava Vozila uz opasku da su i za to spremni. Ističe da je važno redovno čistiti dimnjake te sugerira da se građani sami jave dimnjačarima, a kada im bez poziva dođu na vrata da ih puste na krov. Napominje da su osiguravajuća društva postrožila uvjete – ako dimnjak nije čišćen, smatra se da vlasnik pridonosi nastanku štete pa osiguravatelji odbijaju isplatiti cjelokupnu odštetu. Sigurnost je svakako najvažnija, ali i o financijama valja voditi računa.
Nedostatak mladih
U DVD-u je trenutno 49 vatrogasaca od kojih su 36 operativna člana - oni koji izlaze na intervencije. Ostali su logistika ili vrše druge funkcije. Naglašava da primaju nove punoljetne članove voljne pridružiti se vatrogasnoj obitelji, ali ga žalosti što nema mladeži. Naime, od kada je izgrađena nova dvorana, svi su aktivni u nekom sportu. Prilikom pokaznih vježbi prvim i drugim razredima mnoštvo djece se zainteresira, ali kasnije im roditelji ne potpišu suglasnost. Za jednu takmičarsku ekipu treba 12 do 15 djece iako se natječe tek devet članova, međutim uvijek netko iz nekog razloga ne može i odustaje se od takmičenja. Šteta, kaže naš sugovornik, jer se cijelu godinu radi, a kada dođe trenutak za pokazati naučeno, sve pada u vodu.
Razumije i strah roditelja jer se radi o opasnom pozivu. „Mi ulazimo tamo odakle svi bježe i nikad se ne zna kako će intervencija završiti“, iskren je Vozila, inače profesionalni vatrogasac. Požari nisu nimalo ugodni. Primjerice, u Jadranovu je za Uskrs bura toliko puhala da je bilo izuzetno teško gasiti. Ističe da izuzetno cijeni sve u DVD-u jer se radi o ljudima koji svoje vrijeme i energiju daju za zaštitu ljudi i imovine. Zadovoljan je opremljenošću općenito, te s vozilima. Prije dvije godine nabavili su malo vozilo koje je u šumskim požarima već dalo svoj maksimum. Trenutno su u procesu nabave malog hidrauličkog alata vrlo korisnog u situacijama dok se čeka veće vatrogasno vozilo za, na primjer, spašavanje unesrećenih u prometnim nezgodama. Razgovarali smo u prostoru u kojem djeluju od 1978. godine i koji, vidljivo je, postaje tijesan. „Skupilo se previše opreme, ali niti u garažama nema mjesta za vozila pa su neka parkirana vani“, govori. Bolje bi im odgovarao veći prostor udaljen od centra grada radi manjih gužvi kao i potrebe za vježbama i usavršavanjem.
Autorica: Blanka Kufner/Glas Kastavski
