Dok se čeka da turistička sezona "zakuha", najglasnije odjekuju komentari, ali i usporedbe stranih i domaćih radnika

Nakon što je nekoliko godina najaktualniji turistički problem bio nedostatak kadrova, čini se kako ih je ove godine dovoljno - bar trenutno dok sezona nije dosegla svoj vrhunac. U prilog tome govori i priča roditelja mlađih srednjoškolaca koji nisu uspjeli naći sezonski posao svojoj djeci.

Opatija – Europsko prvenstvu je gotovo, a s njegovim završetkom rastu i očekivanja turističkih djelatnika da će ljetna sezona poprimiti konture one proteklih godina.

Nakon što je nekoliko godina najaktualniji turistički problem bio nedostatak kadrova, čini se kako ih je ove godine dovoljno - bar trenutno dok sezona nije dosegla svoj vrhunac. U prilog tome govori i priča roditelja srednjoškolaca koji nisu uspjeli naći sezonski posao svojoj djeci.

- Ne mogu razumjeti da uvozimo strance prije nego iskoristimo vlastitu radnu snagu. Sin mi se javio za posao banjina, ali taj posao sada obavlja Nepalac. Voljela bih znati kakva je to računica – strancu treba platiti smještaj, obroke, tako da bez obzira što ima manju plaću, on je vjerojatno za poslodavca puno skuplji od našeg čovjeka, priča je to jedne majke čiji je sin tek nakon odlaska djelatnika uspio dobiti željeni ljetni posao.

Tko je bolji, tko bolje radi – domaći čovjek ili stranac? - pitanje je kojim se otvara također jedno interesantno poglavlje na tržištu rada. Domaći čovjek je taj koji zna svoja prava, stranac vrlo često je neupućen i pognute glave šuti i radi.

- Kupam se na hotelskoj plaži u Opatiji. Lani je banjin bio jedan mladi dečko iz Opatije, a ove godine je Nepalac. Ne znam reći tko bolje radi, ali kupalište je definitivno čišće ove godine. Doslovce kada one drvene podeste na plaži izmetom "zapečati" galeb, Nepalac uzima četkicu i to riba. Međutim, njegovo jezično neznanje i nepoznavanje pravila često iskorištavaju domaći kupači. Tako je jedan dan nastala prepiraka između gosta hotela i domaćeg čovjeka, naravno kao i uvijek u pitanju je bila pozicija za kupanje, čuvanje mjesta s ručnicima, pravo na postavljanje suncobrana i ležaljke na dijelu plaže. Nepalac je u toj strci hodao za gostom i razmještao suncobran i nastojao da istovremeno ne dođe u sukob s onim tko se želi kupati samo na šugamanu i da zadovolji hotelskog gosta. Još se i dobro snašao s obzirom da ne govori hrvatski jezik, a i engleski mu je skroman, zapažanje je jednog promatrača na opatijskoj plaži koji otvara još jedan veliki problem – poznavanje hrvatskog i stranih jezika.

Naime, kroz sustav vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje omogućeno je učenje hrvatskoga jezika stranim radnicima iz trećih zemalja u sektorima i zanimanjima gdje je poznavanje hrvatskoga jezika ključno za kvalitetno obavljanje posla. Domaći čovjek kaže kako je to još jedna nepravda, jer zbog čega domaćim ljudima koji se bave turizmom nije omogućeno da recimo zimi pohađaju osnove njemačkog, talijanskog ili nekog drugog svjetskog jezika. Istina, neki tečajevi za privatne iznajmljivače su ponuđeni putem lokalnih turističkih zajednica, ali to je ipak jedna mala probrana skupina.

- Otišao sam s nećacima po sladoled. Ušli smo u poznatu slastičarnu u kojoj je radila jedna mlada žena. Nećaci, koji odlično barataju osnovama engleskog, započnu narudžbu na engleskom jeziku. Pitam ih zašto govorite na engleski kada prodavačica sigurno zna hrvatski, a oni odgovaraju: "Ne zna, bili smo neki dan ovdje i nije nas razumjela". Započnem komunikaciju na hrvatskom s prodavačicom i shvatim da su djeca bila u pravu – ni kuglicu sladoleda nisam mogao naručiti na našem jeziku. Po mom mišljenju takve su stvari nedopustive. U drugim se zemljama tako što ne može dogoditi, ako odete u Italiju, prodavač će vam se uvijek obratiti na talijanskom jeziku bez obzira od kuda on bio. Kada mi Hrvati odlazimo na rad u Njemačku dok ne naučimo jezik ne radimo na poslovima koji zahtijevaju komunikacijske vještine. Stave nas u skladište i iz njega ne izlazimo dok ne naučimo osnove njemačko jezika, zaključio je treći sugovornik.

Takve i slične priče i razmišljanja (u ovom slučaju sugovornika koji su anonimni, ali čija su imena poznata našoj redakciji) sada se mogu čuti među žiteljima Opatije i turističkim djelatnicima ovog područja, no i one će "splasnuti" u onom trenutku kada sezona počine jačati, a obim posla ne dozvoli da podignu glavu od poslovnih obaveza.

Follow @PodUckun