[FOTO] Održana panel-diskusija "Istospolni brakovi između liberalnih prava i demokratskog odlučivanja"
Autor: Nikola Cvjetović 05.03.2022
Nakon izlaganja uslijedila je duga i kvalitetna diskusija u kojoj su postavljena brojna zanimljiva pitanja, te razmijenjena razmišljanja, stavovi i argumenti. Cijela je panel-diskusija snimljena i moguće ju je pogledati pomoću poveznice u nastavku...
Opatija - Prvu ovogodišnju panel-diskusiju u sklopu projekta popularizacije znanosti i promicanja demokratske raspravljačke kulture Opatija Coffeehouse Debates, održanu u Kavani Continental, organizatori su usmjerili na istospolne brakove, fokusiravši se prvenstveno na pitanje dosega ovlasti demokratskog odlučivanja te na ulogu ustavnih sudova u reguliranju ovih pitanja. Kao gosti-panelisti sudjelovale su ustavna stručnjakinja dr.sc. Sanja Barić i politologinja dr.sc. Federica Liveriero, a raspravu su uz dvadesetak posjetitelja u Kavani Continental (broj ograničen zbog epidemioloških mjera) preko društvenih mreža i YouTube kanala pratili i brojni drugi gledatelji.
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, redovita profesorica s Pravnog fakulteta u Rijeci, pružila je kratak teorijski uvod u osnove prava, naglasivši kako je poznavanje temelja prava ključno za razumijevanje (i rješavanje) kasnijih dilema i nedoumica, poput onih vezanih uz istospolne brakove. Pravo tako predstavlja skup pravila koja vrijede unutar neke zajednice, a koja (iako su ponekad nastala motivirana emocijama ili željama) predstavljaju racionalni pokušaj da se uredi život u zajednici. Pravila u zajednici donosi suveren, a od prosvjetiteljstva u modernim liberalnim demokracijama taj suveren je narod. No kako narod može stvarati pravo? Budući da neposredno odlučivanje cijelog naroda nije moguće iz fizičkih razloga (nije moguće na jedno mjesto dovesti milijune ljude koji će raspravljati i odlučivati), kao ni zbog nužnih kompromisa koji se ne mogu dogovoriti kada raspravljaju ili odlučuju milijuni ljudi, rješenje se traži u predstavničkoj demokraciji. Pravo tako donosi neko političko tijelo koje predstavlja čitav narod, a iznimno ga može donositi (oko nekih konkretnih i uskih pitanja) i narod izravno, kroz referendum. Međutim, ističe Barić, narod (niti izravno, kroz referendum, niti neizravno, kroz parlament) ne može odlučivati baš o svemu. Ustav (kao ustava, brana), kojeg donosi sam narod, ograničava doseg odluka koje može donositi suveren, tako da narod ne može odlučivati o temeljnim ljudima pravima i slobodama. Drugim riječima, narod donošenjem ustava ograničava sam sebe kako bi zaštitio sve svoje građane od samovolje većine, odnosno kako bi svima zajamčio prava na život, slobodu i potragu za srećom.
Znači li to da se ljudska prava i temeljne slobode nikad ne mogu ograničiti? Barić naglašava kako to nipošto nije slučaj. Ustav unutar sebe podrazumijeva da se prava mogu ograničiti, ali i specificira u kojim slučajevima, na koji način i kojim procedurama. Za našu je raspravu ključno, smatra Barić, kako ustav podrazumijeva kako se ljudska prava mogu ograničiti samo ako se radi o pravima čije korištenje predstavlja štetu za zajednicu (ili druge pojedince). Korištenje prava na istospolni brak, međutim, ne predstavlja štetu drugim pojedincima ili zajednici, i to je ključno za raspravu o legitimnosti uskraćivanja toga prava putem većinskog odlučivanja. Protivnici prava na (istospolni) brak mogu tvrditi kako je riječ o nemoralnoj radnji, ali pri tome zaboravljaju, uočava Barić, kako pravo i moral nisu ista stvar. Brojne prakse koje neki smatraju nemoralnima dozvoljene su ili čak zaštićene ustavom, kao što je, na primjer, sloboda govora i izražavanja (koje se pak mogu koristiti na načine koji vrijeđaju moralne osjećaje drugih ljudi).
Nastavivši na prethodnu misao, Barić je istaknula kako važnu odrednicu ovdje predstavlja i Aristotelovo načelno pravednosti, prema kojem moramo jednake slučajeve tretirati jednako, a nejednake nejednako. Prema tome, ako želimo zabraniti istospolne brakove ali dozvoliti one među osobama različitog spola, moramo moći pokazati koja je to relevantna razlika između ova dva oblika braka. Postoje neki pokušaji, smatra Barić, kao što je pozivanje na činjenicu da istospolni parovi ne mogu (za sada) imati djecu, ili na tvrdnju kako ovaj oblik seksualnog ponašanja nije prisutan u prirodi ili u ljudskoj prošlosti. Međutim, pokušaji su neuspješni budući da ni neki heteroseksualni parovi ne mogu imati djecu (znači li to da ne bi trebali imati pravo na brak?), a homoseksualnost je postajala u brojnim prošlim civilizacijama, a prisutna je i u prirodi.
Bračna jednakost postignuta je na različite načine: kroz donošenje takvih zakona unutar predstavničkih tijela (parlamenata), ponekad kroz referendume, a ponekad i kroz odlučivanje ustavnih sudova. Ovaj treći slučaj osobito je čest u zemljama Južne Amerike, gdje su ustavni sudovi tvrdili upravo kako ne postoji relevantna razlika za različito tretiranje istospolnih i raznospolnih brakova. Na tom tragu, Barić je istaknula kako je posao ustavnih sudova izrazito bitan jer ne možemo čekati da predstavnička vlast (ili narod direktno) uoči kako relevantna razlika ne postoji.
Politologinja Federica Liveriero, docentica sa Sveučilišta u Paviji, odlučila se fokusirati na političke, a ne na pravne aspekte ove važne teme. Istaknula je kako ne postoji objektivno normalan način života, već se u politici grupe natječu kako bi odredile što je normalno za zajednicu u kojoj žive. Zbog toga su, u različitim zajednicama, različite norme i načini ponašanja normalni. Liveriero smatra da ne postoje dobri normativni (ili moralni) razlozi za ograničavanje prava na istospolni brak, ali ističe kako razumije zašto neki žele ograničiti ove oblike zajednice, te smatra da je (do određene mjere) nužno ulaziti u kompromise. Pravo na ulazak u bračnu zajednicu (bila ona među osobama istog ili različitog spola) ustavni sudovi brane ne kao oblik zaštite različitosti, već kao oblik zaštite slobode. Prema tome, istospolni brakovi nisu pitanje priznavanja nekog posebnog prava za društveno različite, već predstavljaju oprimjerenje prakticiranja jednakosti mogućnosti za sve građane. Ovo je izrazito bitno budući da pozivanje na zaštitu slobode predstavlja postavlja relativno uske granice za kompromise.
Liveriero smatra kako, budući da društveno dominantne skupine određuju definicije pravnih termina, ni definicija braka objektivna i vječna – ona predstavlja društveno razvijeni standard koji je oblikovan da odgovara intuicijama i željama većine (ili, ponekad, društveno dominantne manjine). Pozivanje na prokreaciju kao važan aspekt u definiciji braka predstavlja dupli standard budući da nisu svi heteroseksualni parovi reproduktivno sposobni, a pozivanje na religijske vrijednosti i stavove pak predstavlja korištenje privatnih razloga u javnoj raspravi, što ne smijemo činiti kada donosimo pravila koja se odnose na cijelu zajednicu. Kompromisi koje Liveriero zagovara vezani su uz svakodnevnu političku praksu a ne uz idealno funkcioniranje društva. Naime, smatra ona, ne postoje nikakvi opravdani razlozi da se pravo na brak ne zajamči na potpuno jednak način svim građanima, neovisno o spolnoj orijentaciji. Međutim, u nekim političkim kontekstima to naprosto nije moguće, budući da postoji dominantna volja većine koja to sprečava. U takvim slučajevima, ističe Liveriero, kompromisi u obliku uvođenja novih termina (poput "životnog partnerstva" ili "građanske zajednice") su nužni kako bi se nekim građanima osiguralo uživanje barem nekih temeljnih prava, ako ih se već ne može u potpunosti tretirati kao jednake.
Nakon izlaganja uslijedila je duga i kvalitetna diskusija u kojoj su postavljena brojna zanimljiva pitanja, te razmijenjena razmišljanja, stavovi i argumenti. Cijela je panel-diskusija snimljena i moguće ju je pogledati pomoću poveznice u nastavku...
Organizatori iz Udruge "Kulturni front", Amadria park hotela i Filozofskog fakulteta u Rijeci zahvalili su svim sudionicima te ih pozvali na nova događanja u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates, uključujući zanimljivo predavanje "Je li psihopatija mentalni poremećaj? Neki konceptualni problemi u psihijatriji" koje će u Lovranu održati Luca Malatesti, redoviti profesor s Filozofskog fakulteta u Rijeci, te predstavljanje složene društvene igre bridž, koje se organizira u Opatiji u sklopu projektnog pravca Kulturni forum.
