[FOTO] Opatija Coffeehouse Debates: Predavanje 'Je li demokracija beznadan projekt?' privuklo velik broj zainteresiranih slušatelja

Kroz iscrpno i sadržajem bogato izlaganje Samaržija se dotakla brojnih aktualnih tema stavljajući naglasak na istraživanja koja pokazuju zapanjujuće neznanje i nekompetenciju biračkog tijela.

Opatija - U prostorima Udruge "Kulturni front" nedavno je održano posljednje ovogodišnje predavanje u sklopu projekta popularizacije znanosti i deliberativne građanske kulture Opatija Coffeehouse Debates. Preko trideset zainteresiranih sudionika navratilo je poslušati provokativno predavanje "Je li demokracija beznadan projekt?" koje je održala Hana Samaržija, doktorandica sa Sveučilišta u Warwicku i kolumnistica Jutarnjeg lista, te se pridružiti zanimljivoj i dugotrajnoj raspravi koja je uslijedila. Ovo je događanje organizirano u sklopu projektnog pravca 'Predavanja mladih znanstvenika' kroz koji projekt nastoji doprinijeti afirmaciji mladih znanstvenika iz Opatije, Rijeke i okolice te povezati akademsku i lokalnu zajednicu.

Hana Samaržija, autorica više znanstvenih članaka izdanih u vrhunskim časopisima i glavna urednica zbornika "The Epistemology of Democracy" koji 2023. godine izlazi kod prestižnog međunarodnog izdavača Routledge, predavanje je otvorila razlikovanjem između političkog (ili moralnog) i epistemičkog (ili spoznajnog) opravdanja demokracije. Dok etičari i politički filozofi demokraciju cijene zbog slobode, jednakosti i autonomije koje ona, kao politički sustav i kao procedura odlučivanja, pruža svim građanima, politički epistemolozi smatraju da dobar oblik vlasti treba imati neke spoznajne vrijednosti – mora promicati valjano rasuđivanje kod građana i dovoditi do ispravnih i kvalitetnih političkih odluka. Uzevši u obzir ove kriterije, jasno je kako su politički epistemolozi značajno skeptičniji prema demokraciji i kako sve više naginju hibridnim sustavima koji značajan dio političkog odlučivanja prepuštaju stručnjacima.

Kroz iscrpno i sadržajem bogato izlaganje Samaržija se dotakla brojnih aktualnih tema stavljajući naglasak na istraživanja koja pokazuju zapanjujuće neznanje i nekompetenciju biračkog tijela. Preko četrdeset godina raznolikih politoloških i socioloških istraživanja pokazuje kako je većina glasača katastrofalno neinformirana o političkim procesima i procedurama kojima se odluke donose, kako glasači često ne znaju ili nisu u mogućnosti prepoznati glavne elemente političkih ideologija koje navodno zagovaraju, te kako na politički proces uglavnom gledaju navijački tako što se opredijele za jedan tim (političku stranku) i ne odstupaju od svojih uvjerenja. Štoviše, istraživanja pokazuju i kako neznanje glasača, u kombinaciji sa stranačkim parlamentarnim sustavima, povećava političku polarizaciju u društvu. Stranački sustav tako povećava animozitet i antagonizam među građanima koji sve češće svoje neistomišljenike ne vide kao dobronamjerne sugrađane koji imaju drugačiji pogled na svijet, nego kao zlonamjerne strane agente i neprijatelje države i svega što je vrijedno, ili pak kao glupe i nesposobne ljude koji nisu u stanju razlikovati dobro od zla. Može li predstavnička demokracija, uzmemo li u obzir saznanja o nekompetentnosti glasača i o štetnim učincima političke polarizacije koju uzrokuju stranački sustavi, biti procedura odlučivanja koja ima ikakvu spoznajnu vrijednost? Je li realno od takve procedure očekivati da relativno često i pouzdano donosi kvalitetne, ispravne političke odluke?

Kako bi pokazala neopravdanost optimizma oko spoznajne vrijednosti demokracije, Samaržija je sagledala dva glavna teorema koji pokušavaju pokazati da većinsko odlučivanje ima velike šanse donositi kvalitetne ili ispravne odluke. Marquis de Condorcet tako, krajem 18. stoljeća, iznosi poznati matematički teorem prema kojem, ako su ljudi barem minimalno kompetentni i ako su njihovi izvori informacija i načini prosuđivanja neovisni, svako povećavanje broja ljudi koji sudjeluju u procesu odlučivanja (glasanja) nužno dovodi do povećanja vjerojatnosti da će većina donijeti ispravnu odluku. Drugi teorem, koji se temelji na učenju Aristotela, pokazuje kako će panel stručnjaka koji posjeduju različite kompetencije i pristupaju temi iz različitih perspektiva biti pouzdaniji u rješavanju političkih problema nego bilo koji pojedinačni stručnjak koji samostalno donosi odluke. Samaržija je ukratko pokazala kako pretpostavke za oba teorema nisu ispunjene. Govorimo li o prvom teoremu, treba uzeti u obzir da su ljudi oko nekih političkih pitanja toliko nekompetentni da čak donose gore odluke od nasumičnog odabira, a stalna interakcija i neizbježno oslanjanje na medije kao izvore informacija dovode do toga da nisu ni neovisni prilikom svog prosuđivanja. Drugi se teorem pak odnosi na zajedničko odlučivanje među stručnjacima, te nije primjenjiv na demokratsko odlučivanje građana. Samaržija smatra kako neuspjeh ova dva teorema pokazuje da ne možemo uspostaviti snažni spoznajni (ne-moralni) argument za demokraciju.

Rješenje se vidi u hibridnoj poziciji u kojoj stručnjaci donose sve važne političke odluke, dok građani kroz izbore izražavaju svoje preferencije i na taj način daju upute i smjernice stručnjacima kod kreiranja javnih politika. Bitna osobina ovog hibridnog sustava koji Samaržija predlaže je kompletno izbacivanje političkih stranaka iz procesa odlučivanja. Ovime će se, smatra predavačica, značajno smanjiti politička polarizacija među građanima, te će se građane potaknuti da samostalno promišljaju o političkim pitanjima, a ne da koriste kratice i automatski prihvaćaju što god da tvrdi stranka koju inače podupiru.

Nakon iscrpnog izlaganja uslijedila je duga i kvalitetna rasprava u kojoj su postavljena brojna pitanja i obrazloženi mnogi komentari. Okupljene slušatelje je tako zanimalo kako će ovakav sustav izbjeći pasivizaciju i zamor kod građana (budući da oni sami ne odlučuju nego samo daju političke smjernice), kako će se izbjeći diktatura stručnjaka, te kako uopće odrediti tko su stručnjaci kod kontroverznih tema kao što su ekonomija ili politika. Okupljeni su se sudionici razišli nakon gotovo dva sata, a organizatori su iskoristili priliku da zahvale pokroviteljima iz Grada Opatije i Primorsko-goranske županije (kao i partnerima, Filozofskom fakultetu u Rijeci i Amadria park hotelima), te da najave organizaciju novih predavanja, panel-diskusija i radionica u novoj 2023. godini.

Follow @PodUckun