[FOTO] Usvojen II. rebalans Proračuna PGŽ za 2022., sjednica ŽS odgođena kako bi se postigao dogovor za Proračun za 2023. godinu
Autor: Marina Pauletić 24.11.2022
Pročelnik je uvodno napomenuo da je ovo prvi proračun koji se izrađuje temeljem novog Zakona o proračuna, prvi put u valuti u eura, a time je nominalno i 7,5 puta manji.
Rijeka - Na 14. sjednici Županijske skupštine PGŽ usvojen je II. rebalans proračuna kojim se konsolidirani Proračun za 2022. godinu povećao za 2,37 posto odnosno 39,2 milijuna kuna, s 1,652 milijarde na iznos od 1,691 milijardu kuna.
Najveće povećanje od 24,8 milijuna kuna zabilježeno je kroz porast poreza na dohodak. Od ukupnih sredstava, 21,8 milijuna kuna odnosi na županijske rashode, odnosno korisnike županijskih sredstava. Pritom se najveći iznosi raspoređuju ustanovama u zdravstvu, 7,2 milijuna kuna, i školstvu, 5 milijuna kuna dok je za programske aktivnosti Upravnih tijela planirano 7,4 milijuna kuna.
Župan Zlatko Komadina je napomenuo za kako je sadržajem II. rebalans identičan I., osim što su u ovaj rebalans ugrađeni amandmani. Kao posljedica rebalansa proračuna, Javnim potrebe u sportu PGŽ-a za 2022. godinu povećano je financiranje za iznos od 209.000,00 kuna.
Kao druga točka dnevnog reda našao se, prema riječima resornog pročelnika Krešimira Parata, najznačajniji dokument županije. Pročelnik je uvodno napomenuo da je ovo prvi proračun koji se izrađuje temeljem novog Zakona o proračuna, prvi put u valuti u eura, a time je nominalno i 7,5 puta manji. Proračun za 2023. godinu je utvrđen u iznosu od 224,2 milijuna eura ili 1,689 milijardi kuna. Od navedenog iznosa, 58,9 milijuna eura se odnosi na rashode i izdatke Županije, a 165,2 milijuna eura na rashode i izdatke proračunskih korisnika. Županija u konsolidiranim rashodima i izdacima Proračuna za 2023. sudjeluje sa 26,3 posto, a rashodi korisnika sa 73,7 posto. U projekcijskom razdoblju, odnosno u 2024. i 2025. godini, Proračun je planiran na razini od 210,5 milijuna eura, odnosno 211,2 milijuna eura.
Prioriteti se najviše odnose na zdravstvo i školstvo, a u planu je realizacija kapitalnih projekata poput Zdravstvenog centra Rujevica – Zapad, izgradnja Doma zdravlja u sklopu Zdravstvenog centra Rujevica – Istok, realizacija projekta Doma zdravlja u Opatiji, izgradnja nove zgrade osnovne škole u Marinićima i Područne škole OŠ Milan Brozović Kastav, dogradnja OŠ Ivana Rabljanina Rab i OŠ Omišalj – PŠ Dobrinj te razvoj regionalnih centara kompetentnosti. U sektoru socijalne skrbi osigurana su sredstva za projektnu dokumentaciju za Županijski dom za starije osobe u Klani, a planirano je i unapređenje smještajnih kapaciteta u Velom Lošinju i Gorskom kotaru.
Pročelnik Parat je napomenuo da je za realizaciju projekata Zdravstvenog centra Rujevica Zapad i Istok i OŠ Marinići Viškovo, moguće zaduženje, uz nastojanje da se navedena sredstva osiguraju iz EU fondova. Ulaganja u Gorski kotar planirana su u visini od 4,5 milijuna eura. Župan Komadina podnio je tri amandmana te usvojio neke od amandmana vijećnika Davora Štimca i Orjena Petkovića.
Vijećnici su pozdravili ulaganja u zdravstvo, školstvo i Gorski kotar te ukazali na potrebu za većim financiranja razvoja poduzetništva, ulaganja u Zračnu luku Rijeka i kapitalne projekte. Dok je s jedne strane proračun okarakteriziran kao stabilan, izvediv i održiv, drugi dio vijećnika smatra kako nije dovoljno razvojan i ambiciozan. Župan Komadina odgovorio je kako su ulaganja u Zračnu luku Rijeka ograničenom iznosom de minimis potpore koje javni sektor može dati privatnom. Što se rasta proračuna tiče, istaknuo je kako rast ne može biti veći od projekcija porasta prihoda na dohodak te ujedno smatra da je ovaj proračun najambiciozniji do sada jer predviđa zaduženje od 100 milijuna kuna za velike kapitalne investicije.
Nakon rasprava o prijedlogu proračuna za 2023. godinu, sjednica koja se održala u Hotelu Royal u Opatiji, je prekinuta na zahtjev većine klubova te će biti nastavljena 8. prosinca 2022. godine. Dogovoreno je to kako bi se usuglasile primjedbe vezane uz proračun.
Sjednica je započela Aktualnim satom i minutom šutnje za preminulu umirovljenu pročelnicu UO za odgoj i obrazovanje Jasnu Blažević. Vijećnici su postavili niz pitanja različite tematike. Između ostalih, o opsegu šteta nakon nedavnih poplava u Novom Vinodolskom i u Malinskoj te proglašenju elementarne nepogode za te dvije Općine na što je pročelnik Ureda županije i zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite PGŽ Goran Petrc odgovorio da se još uvijek prikupljaju informacije s terena. Elementarna nepogoda proglasit će se ako iznos šteta prelazi 20% izvornog proračuna u tim Općinama, istaknuo je Petrc.
Hoće li zbog inflacije i rasta troška energenata Vlada povećati iznos decentraliziranih sredstva također je zanimalo vijećnike, na što je župan odgovorio da su nažalost izvori financiranja konstanta, a troškovi permanentno rastu. Naveo je i da je na zadnjoj sjednici saborskog Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu na kojoj je prezentiran prijedlog proračuna države za sljedeću godinu postavio upravo pitanje oko povećanja decentraliziranih sredstava za zdravstvo i školstvo na što je dobio odgovor da povećanja neće biti jer će se proračuni jedinica lokalne samouprave povećavati zbog rasta broja zaposlenih kao i plaća.
Odlukom Županijske skupštine u prethodnom je mandatu uspostavljena je županijska brodska linija Rab-Veli Lošinj-Rab, a koja još nije krenula te je vijećnike zanimalo kada će se to dogodit. Odgovoreno je da je postupak nabave proveden prošle godine, ali da za tu liniju nije bilo interesa, dok je za drugu linija, Baška-Lopar stigla jednu ponudu, no dvostruko skuplju od predviđenog troška. Stoga se trenutačno priprema novi natječaj, a koji bi trebao biti uspješno zaključen, pogotovo s obzirom na to da PGŽ financira 50% troškova, dok jedinice lokalne samouprave financiraju svaka po 25%.
Postavljeno je i pitanje o financijskoj situaciji Kanala Ri, vijećnike su zanimali vizija i plan PGŽ u vezi daljnjeg rada te tvrtke i preuzimanje većinskog vlasničkog udjela, a u kontekstu planirane financijske injekcije PGŽ od milijun kuna. Župan Komadina je izjavio kako ne vidi problem da Primorsko-goranska županija poveća svoj vlasnički udio kad je ionako najveći financijer. No, istaknuo je da je prvo potrebno stabilizirati poslovanje, a nakon toga razgovarati o promjenu vlasničke strukture. Dodao je da je upravo zbog toga rebalansom Proračuna predložena dokapitalizacija Kanala Ri, dok će se o eventualnom povećanju vlasničkog udjela razgovarati tijekom rasprave o Proračunu za 2023. godinu.
Kakav je odaziv na nedavno raspisan natječaj za obnovu stanova u vlasništvu gradova i općina koji bi se ustupili pod povoljnim uvjetima mladih obiteljima, resorna pročelnica Dragica Marač odgovorila je da interes postoji i da će sutra otvarati pristigle ponude te da vjeruje u uspješnost ove demografske mjere. Dodala je da je Županija u proračunu predvidjela sredstva za tu namjenu, do 300.000 kuna za uređenje stanova uz uvjet da se oni daju u dugoročni najam mladim obitelji po maksimalnoj cijeni od 2 eura po četvornom metru.
Nedavne pripreme za ponovno pokretanja rada TE Urinj izazvale su onečišćenje mora i obale te je, odgovarajući na vijećničko pitanje, župan Komadina izjavio kako je počinitelj onečišćenja poznat. U ovom je slučaju to je HEP koji će snositi troškove sanacije i čišćenja mora i obale. Na plažama će se zamijeniti šljunak, stijene očistiti, dok će se onečišćenje na površini mora prikupiti skimmerima.
