Hrvatski turizam u lipnju na kušnji - jesmo li trebali pažljivije kreirati cijene?

Nabildane cijene boravka u smještajnim jedinicama i one usluga u vanpansionskoj ponudi, ali i ponovna uspostava povoljnih avio linija i aranžmana za Grčku, Španjolsku i druge nam konkurentne zemlje, čini se kako su utjecale na nešto slabiji lipanjski turistički promet na hrvatskoj obali Jadrana. Neki turistički djelatnici smatraju da smo pažljivije trebali kreirati cijene, a drugi da ćemo „rupe“ u turističkom prometu nadoknaditi višim cijenama pa financijski rezultat neće izostati.

Opatija - Hrvatski turizam u lipnju je na kušnji. Nabildane cijene boravka u smještajnim jedinicama i one usluga u vanpansionskoj ponudi, ali i ponovna uspostava nekih povoljnih avio linija i aranžmana za Grčku, Španjolsku i druge nam konkurentne zemlje, čini se kako su utjecale na nešto slabiji lipanjski turistički promet na hrvatskoj obali Jadrana.

Takvo mišljenje dijele privatni iznajmljivači i turistički djelatnici, a razloge lipanjskih „rupa“ vide upravo u višim cijenama u odnosu na konkurentna tržišta. Hoće li se ovakva cjenovna politika obiti o glavu turističkoj privredi ili je ona pametno i dobro osmišljena i u skladu s destinacijom održivog razvoja, kakvom želimo biti, upitali smo one koji se turizmom bave.

Zvijezdana Klobučar Filčić, direktorica Turističke zajednice Općine Lovran, kaže kako su lovranski hoteli dobro popunjeni, međutim, booking kaska privatnim iznajmljivačima. U lipnju je na području Lovrana ostvareno 10 posto manje dolazaka i osam posto manje noćenja u odnosu na isti mjesec lani.

- Smatram da smo trebali biti pažljiviji u kreiranju cijena koje su u odnosu na 2022. godinu generalno porasle za 20 do 30 posto. Cijene su podignute iz više razloga - zbog većih troškova, inflacije, a neki su iskoristili priliku i podigli ih i prilikom konverzije valute. Sve to dovelo je do značajnog poskupljenja – cijene nisu podigli samo privatni iznajmljivači već su cijene rasle i u vanpansionskoj ponudi, posebno u ugostiteljstvu. Sve to ne bi bio problem da možemo ciljati isključivo na kvalitetnu klijentelu i da nam kvaliteta smještaja odgovara ponudi u destinaciji, odnosno da cijena prati kvalitetu i obrnuto, rekla je direktorica lovranskog turističkog ureda.

Privatna iznajmljivačica iz Mošćeničke Drage Mirjana Mikleus vjeruje da će ipak na kraju sezone, bez obzira na nešto manji broj gostiju u lipnju, financijski pokazatelji biti na razini prošlogodišnjih. Mikleus ima u Dobreću iznad Lovrana tri kuće za odmor i u Mošćeničkoj Dragi apartmane. Kaže, kako su kuće za odmor odlično popunjene, ali kako su njihovi draški kapaciteti u mjesecu lipnju malo zakazali.

- U kućama za odmor u Dobreću sezona je ove godine počela izuzetno rano, već 1. travnja, a njihova je trenutna popunjenost bolja – 25 dana više u odnosu na lani. Cijene u kućama za odmor, ali i našim drugim kapacitetima, digli smo za mrvicu, zapravo svake godine podignemo cijene za nijansu ovisno o potražnji u prethodnoj godini. Za razliku od Dobreća, u Mošćeničkoj Dragi ove je godine sezona kasnila. Prvi su nam gosti stigli tek 17. lipnja, pa je popunjenost pred neki dan bila na 51 posto lanjske. Međutim, kraj lipnja će nas izvući i vjerujem da na kraju neće biti tako loše. Naši kapaciteti u srpanj i kolovoz na obje lokacije su popunjeni na lanjskoj razini. Ovog je lipnja vidljivo da je gostiju u destinaciji manje, najviše se to uoči na plaži. Jednostavno nema još onog ljetnog muvinga na kojeg smo navikli. Ne znam koji je pravi razlog tome, jesu li za to zaslužne nešto više cijene usluga i smještaja ili je samo lanjska godina bila izuzetno dobra jer su ljudi jednostavno, nakon dvije godine pandemije, odlučili putovati. U Dalmaciji se dosta govori kako su drastične cijene kumovale lošijem turističkom prometu, odnosno kako su opet neke avio destinacije prihvatljivije od onoga što mi nudimo. Osobno, ne volim raditi takve usporedbe. Ne volim kada se uspoređujemo s nekim masovnim turističkim odredištima, a da ne govorimo o razlikama u kvaliteti hrvatskog turizma s onim Španjolske ili recimo Grčke. Jesmo li skupi? Kako za koga, mislim da 20-30 posto naših gostiju čine oni bolje platežne moći kojima su ovakve cijene prihvatljive, međutim, problem je što ima i puno onih drugih. Mislim da su općenito naše cijene podjednake onima u turističkom sektoru izvan Hrvatske. I mi isto tako putujemo, odlazimo na skijanja, i vidimo da je i kod njih sve poskupilo. Kuglica sladoleda na draškoj plaži košta 2 eura. Je li to previše? S jedne strane je, jer evo svaki dan na kupanju unuku kupim kuglicu sladoleda što znači da mjesečno samo za to izdvojim 60 eura. To je puno, ali dok mogu to ću i činiti. Nedavno sam bila na Bledu u jednom solidnom restoranu i dvije porcije pašte i četiri čaše vina platila sam 75 eura - i to je skupo pa se zato ne treba čuditi našim cijenama. Uglavnom, nisam previše zabrinuta zbog možda nešto slabijeg lipnja, mislim da kada se podvuče crta da ćemo vjerojatno ove "rupe" nadoknaditi s nešto većim cijenama pa će financijski rezultat biti isti kao i lani, kaže Mikleus.

Follow @PodUckun