IDS upozorava: U Istri gotovo tri naleta divljači dnevno, traže se hitne promjene Zakona o lovstvu
Autor: Nikola Cvjetović 29.10.2026
Tijekom 2025. godine u Istri je zabilježeno 946 naleta vozila na divljač, dok je na nacionalnoj razini za više od 6.400 šteta isplaćeno gotovo 14,9 milijuna eura. Anteo Milos i Dalibor Paus upozorili su na probleme vozača i poljoprivrednika te najavili amandmane.
Opatija - Gotovo tri naleta vozila na divljač dnevno zabilježena su tijekom prošle godine u Istri, upozorio je Klub IDS-a tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o lovstvu. IDS-ovi zastupnici Anteo Milos i Dalibor Paus smatraju da predložene zakonske promjene, unatoč određenim pomacima, još uvijek ne nude dovoljno učinkovita rješenja za sve veći broj šteta u prometu i poljoprivredi.
Prema podacima Istarske županije, tijekom 2025. godine zabilježeno je ukupno 946 naleta vozila na divljač. Na razini Hrvatske evidentirano je 6.455 šteta nastalih zbog naleta na divljač, za koje je isplaćeno gotovo 14,9 milijuna eura.
Anteo Milos istaknuo je kako takve brojke jasno pokazuju razmjere problema i potrebu za sustavom koji će građanima omogućiti stvarnu i jednostavnu mogućnost ostvarivanja prava na naknadu štete.
Posebno je upozorio na položaj vozača koji, čak i kada nisu odgovorni za prometnu nesreću, prema predloženom zakonskom rješenju mogu ostati primorani sami snositi troškove popravka vozila ako nemaju odgovarajuće osiguranje.
Zbog toga je zatražio konkretne informacije o najavljenom dopunskom osiguranju, njegovoj cijeni, opsegu pokrića i ograničenjima. Otvorio je i pitanje zbrinjavanja stradale divljači na cestama, navodeći Sloveniju kao primjer države u kojoj je organizacija i financiranje tog postupka u nadležnosti države.
IDS upozorava na probleme poljoprivrednika
Milos je upozorio i na položaj poljoprivrednika, osobito vinogradara i maslinara, kojima se predloženim izmjenama i dalje uskraćuje pravo na naknadu štete na neograđenim višegodišnjim nasadima.
Istaknuo je kako mali poljoprivrednici, koji često obrađuju više odvojenih parcela, nemaju uvijek financijske mogućnosti ograditi sve svoje površine. Zbog toga smatra da bi zakonska rješenja trebala omogućiti mjere zaštite razmjerne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.
Naglasio je da prevencija mora ostati važna, ali ne bi smjela automatski značiti gubitak prava na naknadu opravdane štete. Zatražio je i financijsku potporu gradovima i općinama za mjere zaštite od divljači, budući da lokalne jedinice snose dio posljedica tog problema.
Paus traži prilagodbu lovnogospodarskih osnova
Dalibor Paus smatra da rješenje treba tražiti prvenstveno u prilagodbi lovnogospodarskih osnova stvarnom stanju na terenu. Predložio je fleksibilniji model koji bi, uz suglasnost nadležnog stručnog tijela, omogućio pravodobne intervencije radi smanjenja šteta u prometu i poljoprivredi.
„Ako se nešto zove lovnogospodarska osnova, onda je to osnova svega”, poručio je Paus, ističući kako usklađivanje planiranog i stvarnog broja divljači mora biti polazište za rješavanje problema.
Upozorio je i na zapuštene poljoprivredne površine te podijeljene nadležnosti između lovišta i jedinica lokalne samouprave. Takve okolnosti, smatra, dodatno otežavaju učinkovito upravljanje divljači, osobito u blizini naseljenih mjesta.
U IDS-u ističu kako cilj izmjena Zakona o lovstvu mora biti uspostava sustava koji će omogućiti pravodobno reagiranje na stanje na terenu, povećati sigurnost u prometu i osigurati pravedniju zaštitu građana i poljoprivrednika. Najavili su i podnošenje amandmana kojima će tražiti jasnija i učinkovitija zakonska rješenja.
