[INTERVJU] Alan Sanković: Građani čine ključnu razliku u uspješnosti sustava

U siječnju će se navršiti dvije godine otkako je na čelu Komunalca, središnjeg komunalnog poduzeća za područje Opatije, Matulja, Lovrana i Mošćeničke Drage koje upravlja ključnim segmentima svakodnevnog života građana: od gospodarenja otpadom i održavanja javnih površina, do održavanja javne rasvjete i tržnica te pružanja pogrebnih usluga.

Alan Sanković (46), direktor liburnijskog komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o., na čelu je ove tvrtke nešto manje od dvije godine. Iako s obitelji živi u Rijeci, za sebe će uvijek reći da je Lovranac – to je kraj u kojem je odrastao, koji neizmjerno voli i kojem se često i rado vraća. Ljubav prema rodnome kraju, kako kaže, potaknula ga je i na angažman u zajednici i obilježila veći dio njegovog profesionalnog puta: od prvih poslova u privatnom sektoru, preko brodogradnje i financija, pa sve do lokalne politike i vođenja komunalnog sustava.

Nakon opatijske Gimnazije Eugena Kumičića, Sanković je diplomirao na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki, a zatim završio i studij prometa na riječkom Veleučilištu. Uz to je stekao i diplomu specijalista zaštite na radu. Širina obrazovanja odražava se i u njegovom radnom iskustvu: od terenskog servisera i vozača, preko brodogradnje i projektiranja, pa sve do financija, ljudskih resursa i menadžerskih funkcija.
U lokalnoj i regionalnoj samoupravi se najprije afirmirao kao vijećnik Općinskog vijeća Lovrana, zatim i kao član Županijske skupštine, a najviše je bio prepoznat kao načelnik Općine Lovran, gdje je četiri godine vodio općinsku upravu i niz razvojnih projekata. Nakon isteka mandata vratio se realnom sektoru, nastavljajući karijeru kao rukovoditelj.

U siječnju će se navršiti dvije godine otkako je na čelu Komunalca, središnjeg komunalnog poduzeća za područje Opatije, Matulja, Lovrana i Mošćeničke Drage koje upravlja ključnim segmentima svakodnevnog života građana: od gospodarenja otpadom i održavanja javnih površina, do održavanja javne rasvjete i tržnica te pružanja pogrebnih usluga. Posebno u turističkoj sezoni, kada obim posla značajno raste, važnost ove tvrtke dolazi do punog izražaja – ne samo za stanovnike, nego i za tisuće posjetitelja liburnijskog kraja. Upravo u tom kontekstu s njim smo razgovarali o izazovima i planovima.

U odnosu na Vaš raniji angažman u lokalnoj samoupravi, kako izgleda biti „s ove strane“ komunalnog poduzeća?

Načelnički posao i vođenje komunalnog poduzeća imaju puno dodirnih točaka – u oba slučaja riječ je o odgovornosti prema zajednici i vođenju sustava koji mora funkcionirati na dobrobit zajednice. Razlika je u fokusu: dok sam kao načelnik imao širu sliku i koordinirao različite segmente života općine, u Komunalcu se svakodnevno bavim operativnim pitanjima koja su građanima možda i najvidljivija – od odvoza otpada, čistoće ulica, održavanja javnih površina, do niza drugih usluga. U proteklih nešto više od godinu i pol dana naglasak je stavljen na dvije stvari: modernizacija dijela voznog parka – jer je, nažalost, Komunalac imao jedan duži period neulaganja – te ono puno bitnije – pronalaženje radnika za postizanje potrebne razine zaposlenosti s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge, uz optimizaciju procesa.

U smislu održivosti, smatrate li da se općenito proizvodi previše otpada?

U smislu održivosti, količina otpada koju svakodnevno proizvodimo svakako je izazov. Na našem području u 2024. godišnji prosjek preuzetog otpada iznosio je 436 kilograma po stanovniku dok je prosjek u Republici Hrvatskoj 486 kilograma po stanovniku. To je nešto što svakako treba pohvaliti.

Iako otpad nakon sanacije Osojnice ne odlažemo sami, već ga preuzimaju tvrtke ovlaštene za zbrinjavanje, naš je cilj barem održati njegovu količinu i povećati reciklažu. Treba pohvaliti građane jer većina aktivno odvaja otpad, što omogućuje da značajan dio završi kod preuzimatelja na reciklaži, a ne na odlagalištima. Naši zaposlenici kontinuirano prate i kontroliraju proces prikupljanja, te se kroz koordinaciju s ovlaštenim preuzimačima brinu da odvojeno prikupljeni materijali budu pravilno zbrinuti.

Kako građani mogu pomoći, odnosno što mogu napraviti kako bi se smanjila količina otpada?

Građani mogu puno doprinijeti smanjenju količine otpada jednostavnim svakodnevnim navikama – primjerice odvajanjem plastike, papira, stakla i biootpada od ostalog otpada, smanjenjem korištenja jednokratne ambalaže te kupovinom proizvoda s manje pakiranja. Mišljenja sam da će se s vremenom na tržištu početi pojavljivati više kućanskih uređaja za pravilno razvrstavanje otpada ili početne reciklaže na kućnom pragu. Ogled takvog pristupa bilo je testiranje kućnih i ugostiteljskih elektro-kompostera, što omogućava da organski otpad, poput ostataka hrane, ostane u krugu korisne reciklaže i ne ide dalje na zbrinjavanje. Građani i ugostitelji koji su sudjelovali u ovom mini projektu testiranja uređaja Reencle i Ecovim dokazali su nam svrsishodnost takvih uređaja.

Često se čuju prigovori da se korisni i nekorisni otpad odvoze istim vozilom, pa su neki revoltirani što moraju odvajati otpad za kojeg tvrde da se kasnije ionako pomiješa u kamionu. Događa li se to?

Razumijem zabrinutost građana, ali važno je pojasniti kako proces stvarno funkcionira. Komunalac prikuplja otpad u odvojenim posudama, a naši radnici paze da korisni i nekorisni otpad budu pravilno razdvojeni prilikom odvoza. U rijetkim situacijama, prvenstveno tijekom ljetnih mjeseci, kada je sustav već sam po sebi prenapregnut zbog znatno većeg obima posla, zna doći do spomenute situacije. Ista nastane prilikom neplaniranog većeg nedostatka radnika na terenu ili u situacijama izazvanim kvarovima kamiona. Valja napomenuti da iako u tim situacijama dolazi do privremenog zajedničkog utovara u kamion, to ne znači da se otpad miješa trajno – on se i dalje odvozi do ovlaštenih tvrtki za zbrinjavanje i reciklažu prema pravilima. Naša ekipa redovito kontrolira ovaj proces kako bi osigurala da odvojeni otpad stigne na pravu destinaciju. Građani svojim pravilnim odvajanjem i suradnjom čine ključnu razliku u uspješnosti sustava što i pokazuju količine izdvojenog otpada koje su u porastu.

Koliko se tijekom glavne turističke sezone poveća obim posla? Kako se tvrtka nosi s tim izazovom?

Sezona donosi povećan obim posla – više turista znači više otpada, češće čišćenje ulica i intenzivnije održavanje javnih površina. Količine prikupljenog otpada porastu za 100 posto u odnosu na zimske mjesece što je dovoljan podatak da se shvati kolik je to pritisak na Komunalac. Ono što je ključno su zaposlenici Komunalca koji zahvaljujući predanosti i profesionalnosti uspijevaju odgovoriti na ovakve izazove. Rasporedi, vozni park i operativni planovi prilagođavaju se sezonskim potrebama, a naši zaposlenici trude se da svojim angažmanom osiguraju da grad ostane uredan i funkcionalan i u najzahtjevnijim mjesecima.

Koji su najveći problemi s kojima se suočavate?

Najveći izazovi s kojima se trenutno suočavamo su situacija na tržištu rada i zastario vozni park. Naš vozni park zahtijeva stalnu obnovu kako bismo mogli održavati kvalitetu usluga i sigurnost na radu. S druge strane, tržište rada u našoj regiji karakterizira niska nezaposlenost – oko 4,5 % – što znači da je vrlo teško pronaći radnike, pogotovo za zanimanja koja nisu popularna: grobar, pometač i radnik na odvozu. Pored ova dva problema valjalo bi istaknuti i tržište sirovinama iz otpada koje nije zaživjelo, čime dolazi do čestih poremećaja ili potpunog zastoja u preuzimanju pojedinih frakcija otpada kod ovlaštenih preuzimača. Posredno, to utječe i na naš rad. Tako nam se ove sezone nagomilao elektronički otpad u reciklažnim dvorištima i povećala količina staklene ambalaže.

Pritužbe građana često se odnose i na čistoću grada. Je li radna snaga problem?

Svjesni smo da građani očekuju visoku razinu čistoće, posebno u gradskim i turističkim područjima, no s obzirom na sezonske oscilacije i situaciju na tržištu rada, te učestalu fluktuaciju radnika, pojavljuju se izazovi u održavanju optimalnog rasporeda. Unatoč tome, naši zaposlenici daju maksimum kako bi grad bio čist i uredan, a mi kontinuirano pratimo stanje i prilagođavamo raspored čišćenja i održavanja.

Koliko je teško odrediti „pravo vrijeme“ za, primjerice, pranje ulica ili prikupljanje otpada?

Nažalost, jednostavno ne postoji vrijeme koje bi svima bilo idealno. Ako odvoz otpada organiziramo u ranim jutarnjim satima, tada se građani žale na buku. Ako to radimo kasnije, onda nastaju gužve i zastoji u prometu. Kod čišćenja javnih površina je slično – da bismo centar grada pripremili za dnevne aktivnosti i turiste, s čišćenjem moramo započeti vrlo rano ujutro. Pokušavamo balansirati te usklađujemo planove s događanjima u gradu, stoga molimo građane za razumijevanje jer posao jednostavno mora biti odrađen.

Međutim, gospodarenje otpadom i održavanje čistoće grada samo su dio odgovornosti Komunalca.

Komunalac d.o.o. Jurdani nije tvrtka koja se bavi samo odvozom otpada. Brinemo o održavanju lokalnih cesta i dijela javnih površina, zimskom održavanju i čišćenju snijega, održavanju i popravcima javne rasvjete. U našoj nadležnosti su i tržnice, ribarnica te pogrebne usluge – od upravljanja grobljima i dodjele grobnih mjesta, do organizacije sahrana i prodaje pogrebne opreme. Naši timovi svakodnevno rade i na uklanjanju divljih deponija, pa i poslovima poput uklanjanja olupina vozila ili interventnih zahvata koje zatraži lokalna samouprava.

Kakvi su planovi s prvim katom tržnice i što se sprema u prostoru nekadašnje pekare?

Prostor bivše pekare trenutno je u zakupu i u završim je fazama uređenja, tako da se u skorašnje vrijeme planira otvorenje restorana koji će se uklopiti u samu tržnicu i dodatno obogatiti ponudu. Za preostali dio prostora također imamo zainteresirane gospodarske subjekte – naglasak stavljamo na to da u tržnicu unesemo nešto novo, nešto što trenutno nedostaje. Naša je vizija da tržnica ne bude samo mjesto kupovine voća i povrća, već živo središte susreta i druženja građana i posjetitelja. Samo takvim pristupom tržnica može opstati i razvijati se u suvremenim uvjetima, kada klasičnu funkciju tržnica sve više potiskuju trgovački centri.

Dostava pošte u cijeloj je Hrvatskoj već duže vrijeme problem. Koje ste mjere uveli za ublažavanje posljedica neredovite dostave računa?

Dostava računa poštom ponekad zna kasniti, što posebno pogađa starije sugrađane koji su navikli primati papirnate račune. Svjesni smo toga i potičemo građane na korištenje Moj Libukom aplikacije na internetskoj adresi moj.libukom.hr. Digitalni računi stižu odmah, mogu se pregledati i platiti bez naknade. Putem Libukoma omogućeno je i primanje računa e-mailom, uz prethodnu aktivaciju usluge e-računa. Za aktivaciju e-računa potrebno je kontaktirati službu za naplatu na e-mail naplata@libukom.hr ili telefonski na +385 51 505 201, uz navođenje podataka s računa, poput internog broja računa ili broja potrošnog mjesta. Nakon aktivacije, računi dolaze direktno na e-mail, a plaćanje je moguće i putem aplikacije Keks Pay bez naknade. Građani koji nisu navikli na digitalno plaćanje i dalje mogu koristiti papirnate račune, a imaju i nekoliko dana počeka prije nego što se počnu zaračunavati kamate. Na taj način želimo osigurati da nitko ne bude zakinut, a istovremeno postupno modernizirati sustav i smanjiti kašnjenja, administrativne troškove i pogreške u dostavi.

Nedavno ste uveli neke novosti u segmentu pogrebnih usluga. O čemu je riječ?

Otvorenjem novog salona pogrebne opreme u sklopu Pogrebne usluge, smještenog uz opatijsko groblje, željeli smo građanima omogućiti dostojanstven i informiran odabir pogrebne opreme. Uz otvaranje salona, uveli smo i novu financijsku pogodnost – mogućnost obročnog plaćanja usluga sahrane i pogrebne opreme. Građanima je omogućeno sklapanje ugovora o obročnom plaćanju, koji se solemnizira kod javnog bilježnika, s brojem rata prilagođenim njihovim potrebama, do maksimalno pet obroka. Iz sigurnosnih razloga, budući da se salon nalazi u zasebnoj prostoriji odvojenoj od uredskog prostora blagajne, od 1. rujna gotovinsko plaćanje na groblju više nije moguće. Građani će i dalje moći obavljati uplate bez naknade u svim poštanskim uredima ili transakcijskim putem.

Osim toga, koja druga poboljšanja u poslovanju biste izdvojili?

U proteklih godinu i pol dana najviše se truda uložilo u napor za osuvremenjivanjem voznog parka. Prije par godina Komunalac je imao petogodišnji period kada ništa od voznog parka nije nabavljano, a sad je to stiglo na naplatu. Prošle godine smo jedva „izvukli“ sezonu zbog kvarova na vozilima. Dosad je nabavljeno jedanaest vozila za odvoz otpada, i to: nova, iznajmljena i rabljena. Većim dijelom su nabavljena rabljena vozila koja popunjavaju praznine prijašnjeg vremena kad su trebala biti nabavljena. Također, nabavili smo dva nova vozila za prijevoz pokojnika, te još nešto vozila za potrebe RJ Građevina, gdje ističem polivalentno vozilo za posipanje rizle, pluženje snijega u uskim ulicama te usisavanje i čišćenje rizle s kolnika u proljeće. Što se daljnjih planova za obnovu voznog parka tiče, istaknuo bih potrebu za nabavom novog 4x4 kamiona za svakodnevni rad i zimsku službu jer je postojeći uistinu dotrajao. Iako većina nas živi uz more, Opatija se proteže visoko iznad, a tu je i područje općine Matulji, stoga moramo biti u punoj pripravnosti za snježne uvjete.

Radi se i na internim poboljšanjima poput zahvata na informatičkoj mreži s ciljem implementacije NIS 2, krenuli smo u razvoj programa za optimizaciji ruta za prijevoz otpada, a što se nekih drugih projekata tiče, od onoga što bi moglo biti interesantno građanima – trenutačno se završava 37 kWh solarna elektrana na prostoru poduzeća u Jurdanima koja bi nam trebala donesti uštedu energije i manje račune.

I za kraj – kako provodite slobodno vrijeme?

Posao u komunalnom poduzeću zahtijeva stalnu dostupnost i puno energije, ali trudim se pronaći ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Slobodno vrijeme najradije provodim s obitelji i prijateljima – ti trenuci mi donose mir i novu snagu. Veliko zadovoljstvo pronalazim u boravku u prirodi i na moru, gdje se najlakše opustim i regeneriram. To su trenuci kada se odmaknem od svakodnevnog tempa i napunim baterije, kako bih se na posao mogao vratiti s novim entuzijazmom. Vjerujem da upravo ta ravnoteža čini razliku u kvaliteti rada i donošenju ispravnih odluka.

Piše: Elena Vidović
Foto: Nikola Turina
Za List Opatija

Follow @PodUckun