[INTERVJU] Irena Peršić Živadinov: Autohtonost je turistička ekskluziva današnjice

Tijekom studija je radila na raznim poslovima u turizmu, među ostalima i kao informator pri Hrvatskoj turističkoj zajednici, prvenstveno na talijanskim turističkim sajmovima, kao i u Londonu.

Irena Peršić Živadinov (52) direktorica je Turističke zajednice (TZ) Kvarnera od 2011. godine. Ured TZ Kvarnera, čelne županijske turističke organizacije, smješten je u Opatiji – točno na pola puta između Brseča, odakle je rodom i Rijeke, gdje živi.

U Rijeci je pohađala osnovnu i srednju talijansku školu, za što će reći da je bio odličan odabir, jer je na taj način vrlo rano naučila talijanski jezik, pa ga danas govori na razini materinjeg. Engleski je pak usavršila nakon što je u četvrtom razredu srednje škole otišla u Sjedinjene Američke Države i ondje maturirala. U Zapadnoj Virdžiniji je dobila stipendiju i pohađala fakultet poslovnog menadžmenta, nakon čega se „prebacila“ na studij ekonomije na sveučilištu u talijanskoj Padovi i ondje diplomirala. S diplomom u džepu vratila se u Hrvatsku i odmah nastavila obrazovanje. Magistrirala je, a potom i doktorirala na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki, s danas vrlo aktualnim temama: magisterij joj je bio na temu „Ekonomski učinci izgradnje eko-objekata u turizmu“, a doktorska disertacija „Održivo gospodarenje energijom u životnom vijeku hotela“.

U turizmu je počela raditi vrlo rano. Kaže kako je već nakon osnovne škole tijekom školskih praznika počela raditi na poslovima pomoćnog konobara, asistenta u kampu i drugim pomoćnim pozicijama na kojima su učenici tijekom ferija zarađivali džeparac. Turizam ju je, kaže, oduvijek privlačio. Otvorena je i komunikativna, pa ju je veselio kontakt s gostima, ali i rad u timu. K tome, kako kaže, u našem su kraju ljudi oduvijek živjeli od turizma, pa ju je ispunjavala činjenica da tome doprinosi.

Tijekom studija je radila na raznim poslovima u turizmu, među ostalima i kao informator pri Hrvatskoj turističkoj zajednici, prvenstveno na talijanskim turističkim sajmovima, kao i u Londonu. Po završenom fakultetu, zaposlila se u grupaciji Milenij hotela, u vrijeme kada je tadašnji hotel Jadran – potom Millenium, danas Milenij – prodan novom vlasniku, a na njemu je krenula opsežna renovacija i rekonstrukcija. Bila je pomoćnica direktoru i za to iskustvo će reći kako je bilo od velike važnosti, jer je imala prilike sudjelovati u postavljanju svih segmenata hotelskih operacija: od projektiranja hotela do završne faze i „puštanja u pogon“. Jedno je vrijeme radila u SKG-u, bivšem „Končaru“, gdje je bila pomoćnik predsjednika uprave i direktor financija, u riječkoj je talijanskoj školi predavala matematiku i turističke predmete, a radila je i u Zavodu za prostorno uređenje, na EU projektima, gdje joj je posao bio vezan uz održivi razvoj turizma.

Znanje stečeno kroz iskustvo u raznim segmentima, od 2011. godine primjenjuje na poziciji direktorice TZ Kvarnera, organizacije čija je primarna funkcija upravljanje turističkom destinacijom i njena promocija na domaćem i stranim tržištima.

Godina se bliži kraju. Što nam kažu turističke brojke?

Iz godine u godinu su nam rezultati u turističkom smislu sve bolji i bolji. S obzirom na kapacitete, glavna turistička sezona je na razini na kojoj želimo da bude, ali ono što nas veseli je porast turističkog prometa u pred i posezoni. U prvih pet mjeseci ove godine bilježimo porast noćenja od 10% u odnosu na prošlu godinu, što je gotovo 30% više nego 2019. godine. Posezona također pokazuje odlične rezultate: listopad nam je bio rekordan sa 166 tisuća gostiju, a studeni je čak 25% bolji u odnosu na prošlu godinu, odnosno 35% bolji uspoređujemo li ga sa studenim 2019. godine. Cilj nam je stvarati motive dolaska gostiju van glavne turističke sezone, ne samo kako bismo rasteretili kapacitete, nego i došli do više razine održivosti turizma, ali i socijalne održivosti. To znači da lokalno stanovništvo dobro živi od turizma i da životni standard zbog turizma raste. U glavnoj turističkoj sezoni ne bismo trebali težiti povećanju broja dolazaka ili noćenja, mislim da je kapacitet destinacije dosegnuo optimalni maksimum. Ne želimo se dovesti u situaciju globalno prisutnog problema prekomjernog turizma – overtourisma – s kojim se suočavaju primjerice Venecija, Barcelona, Madrid ili naš Dubrovnik, gdje lokalnom stanovništvu pada kvaliteta života zbog prevelikog broja gostiju tijekom glavne turističke sezone. Cilj nam je ravnomjerno rasporediti dolaske gostiju tijekom cijele godine, a brojke pokazuju da u tome uspijevamo i da se krećemo u dobrom pravcu!

Utječu li i klimatske promjene na navike putovanja turista? Odabiru li gosti termine van glavne turističke sezone kako bi izbjegli velike vrućine?

Klimatske promjene su bile tema mog doktorata – već su tada istraživanja pokazivala da će u budućnosti doći do porasta temperature na Mediteranu, pa se pretpostavljalo da će turisti birati sjevernije destinacije za ljetne odmore… Naravno, obitelji s djecom vezane su za ljetovanja tijekom srpnja i kolovoza zbog školskih praznika, ali oni koji si to mogu dopustiti vjerujem da gledaju putovati van srpnja i kolovoza. Kada su u pitanju vrućine, smatram da Gorski kotar ima jako puno potencijala, međutim tamo imamo jako malo hotelskih smještajnih kapaciteta. Obiteljski smještaj i kuće za odmor u Gorskome kotaru su odlično popunjene i postižu dobre cijene smještaja, jednostavno nedostaje većih smještajnih jedinica.

Kakav nam je profil gostiju? Čini se kako je ove godine bilo više gostiju mlađe životne dobi…

Njemačko emitivno tržište nam je i dalje na prvom mjestu; otprilike trećina svih gostiju su Nijemci. Slijede ih Austrijanci i Slovenci te Talijani. Međutim, sve značajnija nam postaju i daleka tržišta, poput Sjedinjenih Američkih Država. Moram napomenuti kako imamo odličnu suradnju s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama; promocija na tom tržištu donosi nam dobre rezultate. Istina je da se dobna struktura gostiju pomalo mijenja. Na Kvarneru imamo jako puno tradicionalnih, vjernih gostiju, a sad su nam počela dolaziti i njihova djeca sa svojim obiteljima, pa dolazi do svojevrsne „generacijske smjene“.

Dakle, u pitanju su gosti svih dobnih skupina i različitih navika, a turistički proizvod koji nudimo je raznolik – od šumskog područja u Gorskome kotaru do mora, otoka i obale. Kako dopirete do „ciljane skupine“ gostiju?

Ovo je iznimno raznovrsna regija, malo takvih ima ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. To je naše veliko bogatstvo, ali je i izazov kada su u pitanju marketinški napori. U prvom redu trebalo je „posložiti“ turistički proizvod s kojim izaći na tržište. U našem slučaju to su brendovi kao što su Kvarner Family, Kvarner Outdoor, Kvarner Gourmet & Food, Kvarner Wines, Kvarner Health & Wellbeing, Kvarner Culture, Kvarner Maritime Heritage i drugi. Oni su gostima garancija kvalitete, jer za dobivanje ovih oznaka turistički subjekti moraju zadovoljiti visoke standarde. U današnje vrijeme treba biti jako prisutan na digitalnim kanalima, pa je većina naših kampanja na on-line platformama. Naša najvjernija tržišta su prilično „tradicionalna“, pa puno radimo na promociji u stranim tiskanim medijima. Svake godine ugostimo skoro 500 novinara koji obilaze razne destinacije u županiji i o njima pišu. Neki od njih rade za ugledne časopise u kojima stranica oglasa košta i do 50 tisuća eura – novac koji nemamo – pa radije ugostimo novinare i kroz reportaže promoviramo našu regiju. Naravno, prisutni smo na svim relevantnim sajmovima i turističkim prezentacijama. Kroz dijalog s našim turističkim subjektima – hotelijerima, kampovima, iznajmljivačima, ugostiteljima – saznajemo koji su njihovi interesi, na kojim tržištima i kojem profilu gostiju bi se htjeli obratiti, te prema tome odabiremo na kojim ćemo sajmovima i prezentacijama nastupiti. Kada je u pitanju marketing, danas doista treba biti kreativan i razmišljati „izvan okvira“, tako da koristimo i druge oblike promocije. Primjerice, ove godine smo se u Milanu oglašavali na tramvaju koji je bio brendiran kvarnerskim motivima. U Sloveniji već par godina imamo „kvarnerski“ brendiran autobus koji vozi Ljubljanom, a zadnja tri mjeseca, do prosinca radili smo i s Croatia Airlinesom, gdje su putnici u zrakoplovima dobivali tzv. kvarnerski snack, opet, brendiran motivima i marketinškim porukama Kvarnera.

Online promocija Kvarnera dobila je veliko priznanje – promotivni video „Make Your Own Movie“ osvojio je „srebrnog Oscara“ kao najbolji turistički film na svijetu.

Ponekad u marketingu treba imati hrabrosti! Ovo je sigurno film koji je drukčiji od drugih i već smo lani, na njegovoj svjetskoj premijeri na Sarajevo film festivalu dobili pozitivne povratne informacije. U dvorani su sjedili „Oscarovci“ koji su se nakon prikazivanja digli na noge i pljeskali. U Cannesu je osvojio zlato, u Zagrebu smo s njime osvojili Grand Prix i zlato, nagrađen je u Madridu, u portugalskoj Lousãi, New Yorku… „Make Your Own Movie“ nam je donio veliku vidljivost na svjetskoj razini i otvorio ogromne mogućnosti, što nam je potvrda onoga u što čvrsto vjerujem: budi kvalitetan u onome što radiš.

Još jedno veliko priznanje stiglo je i u vidu proglašenja Kvarnera Europskom regijom gastronomije za 2026. godinu. Što to znači za Kvarner?

To je plod dugogodišnjeg rada – priprema kandidature trajala je pet godina, a temelj je postavljen 2012. godine pokretanjem brenda Kvarner Gourmet & Food. Biti proglašen Europskom regijom gastronomije je zaista veliko priznanje za našu gastronomiju. Marketinški gledano, donijet će čitavoj županiji veliku vidljivost. Iz iskustva drugih regija koje su nosile ovu titulu, znamo da samo u toj godini bude objavljeno više od 500 novinskih članaka u prestižnim svjetskim časopisima poput New York Timesa, Guardiana, National Geographica i Lonely Planeta. No, ovo priznanje nije samo za 2026. godinu, već dugoročno privlači goste i novinare te garantira kvalitetu. A ono što nam je još važnije jest umrežavanje s bivšim i budućim regijama-nositeljima ove titule, pri čemu imamo prilike čuti njihova dragocjena iskustva i učiti iz primjera najboljih praksi.

Kvarnerske destinacije i turistički djelatnici su na Danima hrvatskog turizma osvojili osam nagrada, a u dodatne četiri kategorije su bili finalistima. Jeste li zadovoljni rezultatima?

Zadovoljni smo što je struka prepoznala kvalitetu, ali i činjenicom što je Opatija bila domaćinom Dana hrvatskog turizma povodom 180 godina opatijskog, a samim time i hrvatskog turizma. Naša županija ima turističku tradiciju i kvalitetne ljude i to se vidi i u rezultatima koje postižemo, ali i u ovim i ovakvim nagradama. Čestitam svim nagrađenima i zahvaljujem svim djelatnicima na predanom radu, inovativnosti i zajedništvu koji nas doveli do ne samo do ovih prestižnih nagrada, već i do odličnih turističkih rezultata! Njihovo zalaganje čini našu destinaciju sjajnim primjerom izvrsnosti!

Što kažete na komentare da je Hrvatska turistima preskupa?

To mogu biti subjektivne ocjene, ali ono na što svakako treba pripaziti je ravnoteža omjera cijene i kvalitete. Nezadovoljstvo nastaje kada kvaliteta ne opravdava cijenu. Važno je da se cijene ne dižu bez razloga, što postaje još važnije sada kada smo proglašeni Europskom regijom gastronomije 2026. No, ako kvaliteta odgovara cijeni, gosti se neće žaliti.

Kakvi su trenutno turistički trendovi? Što gosti traže?

Ono što se traži je autohtonost u bilo kojem segmentu. Autohtonost je postala ekskluziva današnjice. Gosti traže doživljaje, nešto što je karakteristično za destinaciju u koju dolaze. Ono što se može doživjeti drugdje u svijetu nije ništa ekskluzivno. Za razliku od nekih drugih destinacija poput Španjolske ili Turske gdje je velika većina smještajnih kapaciteta u hotelima, kod nas je 50% smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju, a to je upravo jedan od doživljaja koje gosti traže. Pritom valja razlikovati obiteljski smještaj od rentijerstva. Dakle, traži se smještaj u kojem je domaćin prisutan, da gostima prenese nekakve preporuke i da ih upozna s područjem i običajima, što naša Kvarner Family oznaka i garantira. U gastronomiji se traže lokalne, domaće namirnice. Upravo zato smo krenuli u izradu baštinske brošure koju smo promovirali na Kvarnerskom danu turizma i u kojoj smo išli u dubinsku analizu starinskih recepata i autohtonih namirnica. Brošura je podijeljena po subregijama jer se Gorski kotar s jelima baziranim na primjerice gljivama, divljači ili bobičastom voću, uvelike razlikuje od Primorja i otoka. Imamo fantastičnih namirnica, tu su šparoge, brsečki česan, smokve, blitva, broskve… Sve su to jednostavne namirnice koje treba ponuditi gostima u tradicionalnim receptima s modernim „twistom“, kako bi uvidjeli kvalitetu tih namirnica. Garantirano, takve okuse nemaju prilike kušati nigdje drugdje. K tome, Kulturna ruta Vijeća Europe „Iter Vitis“ proglasila nas je u listopadu najboljom održivom vinskom turističkom regijom u Europi, s naših 36 sorti autohtone vinove loze. Sve nas to čini drukčijima, dakle ekskluzivnima!

I za kraj – kako provodite slobodno vrijeme?

Imam podosta poslovnih obaveza van standardnog radnog vremena, a misli su mi cijelo vrijeme na poslu! Vrlo često samu sebe uhvatim kako u „slobodno“ vrijeme na online platformama pratim što druge destinacije rade i uspoređujem ih s nama. Volim „pobjeći“ u Brseč, ono što stvarno volim je bacilat okol rožic. Naravno, od svega mi je najdraže provoditi vrijeme s moje dvije kćeri i sinom, pogotovo kada se uspijemo okupiti svi zajedno, s obzirom da mi starija kći studira u Milanu.

Piše: Elena Vidović
Snimio: David Kurti
Preuzeto iz Lista Opatija

Follow @PodUckun