[INTERVJU] Marko Perić – dekan po zanimanju, profesor i trener po zvanju, spašavatelj po izboru

U privatnom je životu veliki zaljubljenik u sport, pa je paralelno s magisterijem upisao i stručni studij na Društvenom veleučilištu u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Marko Perić (47) funkciju dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki preuzeo je s početkom tekuće akademske godine, 1. listopada, a mandatno mu razdoblje traje tri godine, odnosno do 30. rujna 2026. godine. Doktor je znanosti iz područja ekonomije; studirao je i diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a magistrirao je i doktorirao na Fakultetu na kojem danas obnaša dužnost dekana. Karijeru je započeo poslovnim savjetovanjem u privatnom sektoru kao investicijski konzultant, a na FMTU-u radi već više od 16 godina: najprije kao asistent od 2007. godine, da bi već četiri godine kasnije stekao znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2016. postaje i izvanredni profesor, a 2021. redoviti profesor. Upravljačke funkcije pri Fakultetu obnaša od 2013. godine, i to kao voditelj Katedre za menadžment (2013. – 2019.), prodekan za međunarodnu suradnju (2020. – 2023.) te od 2023. i kao dekan Fakulteta.

U privatnom je životu veliki zaljubljenik u sport, pa je paralelno s magisterijem upisao i stručni studij na Društvenom veleučilištu u Zagrebu, gdje je na Odjelu za izobrazbu trenera stekao zvanje Višeg trenera fizičke pripreme sportaša. Stoga ne čudi što je fokus njegovog znanstveno-istraživačkog rada primarno usmjeren području sportskog turizma. Jedan od primjera je njegov znanstveni projekt „Menadžment sportskih doživljaja u funkciji oblikovanja učinkovitih poslovnih modela u slabije razvijenim turističkim destinacijama“ s potporom Hrvatske zaklade za znanost ili pak „Učinci i strateški ishodi velikih sportsko-turističkih događaja – perspektiva lokalnih stanovnika“ koji je okončan krajem prošle godine. Osim sportskih događanja, u znanstvenim se radovima posvetio i utjecaju pandemije na turistički sektor, održivom turizmu te primjeni umjetne inteligencije u ovom segmentu. Uređuje časopis Tourism and Hospitality Management, kojeg izdaje Fakultet, aktivno doprinosi znanstvenim časopisima kao što su Ekonomski pregled, Event Management i European Journal of Tourism Research, a član je i Glavnog odbora Hrvatskog društva ekonomista.

Ove je godine na Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu upisana 50. generacija studenata. Kako se obilježava ta obljetnica?

Upis 50. generacije studenata za nas je velika čast, ali i obaveza. Tijekom godine planiramo više prigodnih događanja. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac nam je bila na otvaranju akademske godine 2. listopada, a u prosincu je Fakultet posjetio i predsjednik Zoran Milanović. Uskoro ćemo u suradnji s Hrvatskim društvom ekonomista održati i panel na temu „Može li Hrvatska bez turizma?“, u svibnju će se održati i svečana sjednica Fakultetskog vijeća, a planiramo i druga događanja. No, uz ova prigodna, valja istaknuti kako će sva naša redovna događanja, konferencije, Bal hotelijera, aktivnosti Eko odbora, Centra za karijere i drugih biti u znaku ovog jubileja. Svakako moram pohvaliti naše studente – Fakultet ima izuzetno angažiran Studentski zbor i članove koji su aktivno uključeni u obilježavanje obljetnice. I inače provode puno projekata i organiziraju brojna događanja: uz već poznati Bal hotelijera, odličnu konferenciju W4T (Wave for Tourism) i druga događanja, uskoro planiraju organizirati i Humanitarni tjedan sporta.

Kakav je općenito interes studenata za studij na Fakultetu?

Interesa svakako ima. Fakultet, osim u Iki, djeluje i u Zaboku te nudi dva prijediplomska programa: Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu te Menadžment održivog razvoja. Unutar Poslovne ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu imamo dva smjera – Menadžment u turizmu i Menadžment u hotelijerstvu. Kvote za redovite studente u pravilu popunimo na prvom upisnom roku, a nešto mjesta ostane za izvanredne studente. Kada je riječ o diplomskom studiju, imamo četiri studijska programa: Menadžment u turizmu, Menadžment u hotelijerstvu, Održivi razvoj turizma i Marketing u turizmu. Tu je i združeni stručni diplomski studij Master Of Sustainable Outdoor Hospitality Management koji provodimo u suradnji sa sveučilištima u Bredi i Gironi. Na diplomskom studiju je ipak nešto manja „navala“, jer se nakon četverogodišnjeg studija brojni studenti odluče ići raditi, pa eventualno nastave studirati na diplomskom studiju nešto kasnije. Konačno, nudimo i dva poslijediplomska sveučilišna (doktorska) studija kojima pratimo potrebe društva znanja.

Što se na Fakultetu poduzima da studenti doista budu spremni za tržište rada, jednom kada završe studij?

Bez sumnje, naši studenti su u teorijskom dijelu dobro pripremljeni za tržište rada. Imamo brojne partnere, gospodarstvenike, buduće poslodavce naših studenata s kojima smo stalno u kontaktu i osluškujemo njihove potrebe. Studenti na četvrtoj godini imaju praksu, pa smo iz povratnih informacija naših partnera, primjerice, saznali da očekuju više tzv. soft vještina kod zaposlenika, konkretan primjer bi tu bila komunikacija, a također im je vrlo važno poznavanje stranih jezika. Taj feedback nam je dragocjen, jer smo tada u stanju kontinuirano prilagođavati nastavne planove potrebama tržišta. Prošle smo godine, u suradnji sa Changzhou Normal University, na primjer, uveli kineski jezik u službeni dio nastavnog plana i programa. Ove godine je interes studenata dosta velik, pa će nam na mjesec dana predavanja doći održati kolegica iz Kine. Ove akademske godine smo proširili i bazu poslodavaca, pa će studenti koji studiraju na smjeru Menadžmenta u hotelijerstvu stručnu praksu i dalje obavljati u hotelu, dok će studenti s drugih smjerova praksu moći odraditi kod nekog od naših drugih brojnih partnera: od turističkih zajednica, jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava do turističkih agencija, nacionalnih parkova, parkova prirode i Županijske gospodarske komore, što će studentima omogućiti stjecanje dodatnih novih znanja. Moram ovdje spomenuti i sve naše zaposlenike koji ulažu maksimalne napore, svaki u svome području, kako bi studentima omogućili jedinstveno iskustvo studiranja i pripremili ih za tržište rada.

Tehnologija napreduje velikom brzinom, stigne li se nastavni program prilagođavati promjenama?

Nastavni plan se prilagođava novim tehnološkim rješenjima, bilo da su u pitanju tehnologije koje pomažu u upravljanju turističkog subjekta ili one koje su customer oriented, a nova tehnološka rješenja su implementirana i u nastavni program. Primjerice, prošle smo godine kupili pet pari VR (virtual reality) naočala koje smo već drugi tjedan što smo ih imali, ubacili u nastavni proces. Nastojimo studentima pružiti i takve mogućnosti, a njihove su reakcije vrlo pozitivne; većini studenata je ovo bio i prvi susret s tom tehnologijom.

Kakva je budućnost zanimanja u turizmu? Trebamo li strahovati da će tehnologija zamijeniti čovjeka?

Gotovo sa stopostotnom sigurnošću mogu reći da neće. Trenutno još uvijek veliki udio naših gostiju čine ljudi starije životne dobi, koja možda nisu niti vični naprednim tehnologijama. Nekakav „automatizirani“ proces je možda poželjan u business segmentu, kod poslovnih turista, kojima je važno da cijeli proces odrade čim brže. Međutim, kada su u pitanju leisure ili obiteljski turizam, tu je puno više različitih vrsta zahtjeva i mislim da će taj „osobni kontakt“ uvijek biti poželjan. Upravo taj kontakt predstavlja „ono nešto“ što čini dodatnu vrijednost, odnosno doživljaj ili iskustvo na putovanju – što je među putnicima danas i najtraženije. Teško da će tehnologija baš uvijek moći odgovoriti svim potrebama takvih turista.

Fakultet je prošle godine pokrenuo prijediplomski studijski program Hospitality Management na engleskom jeziku. Kakav je tu interes studenata?

Interes je solidan, iako ovaj program zasad pohađaju pretežno studenti iz Hrvatske. U razgovoru s kolegama s drugih fakulteta u Europi, odabrali smo agenciju koja će inozemnim studentima – uglavnom s područja Azije – plasirati mogućnost studiranja na našem fakultetu. Nakon što su nas posjetili predstavnici agencije, vidjeli gdje se nalazimo i upoznali se s našim programima, rekli su nam da možemo očekivati velik interes, bez problema njih dvjestotinjak. Nažalost, nismo u mogućnosti primiti toliki broj inozemnih studenata, već bismo se voljeli zadržati na kvoti od tridesetak. Inače, ove godine je interes za studij pokazalo i nekoliko studenata iz država van Europske unije, ali su „zapeli“ sa vizama, pa kao jedno od rješenja vidimo uvođenje motivacijskog intervjua sa inozemnim studentima, što će pokazati jesu li pojedinci doista motivirani dolaskom zbog školovanja ili imaju drugi motiv, a sve kako bi se u konačnici minimizirao broj odbijenih viza.

Fakultet nudi i dobar izbor programa u sklopu cjeloživotnog obrazovanja.

Imamo seminar za turističke vodiče koji nam je odlično popunjen, a upravo to je jedno od onih zanimanja za koje postoji bojazan da bi moglo nestati pojavom umjetne inteligencije. No, potražnja očito postoji, trenutno imamo više od trideset polaznika. Tu je još i program za hotelske domaćice, paleta programa stranih jezika, te menadžment kamping resorta, na kojem imamo i polaznike iz inozemstva. Upravo kreću i programi mikrokvalifikacija, a i naš vrlo popularan program – Specijalist odjela hrane i pića –dogodine planiramo predstaviti i u novom modelu.

Gdje vidite prostora za poboljšanja, odnosno koji će Vam biti prioriteti u mandatu dekana?

Na razini Sveučilišta smo u samom vrhu kada je u pitanju mobilnost studenata, svaki semestar imamo barem tridesetak stranih studenata koji dolaze kod nas, a jednako tako određeni broj naših studenata odlazi na druge institucije. Želja mi je i dalje povećavati mobilnost studenata, ali i profesora, predavača. Nedavno smo potpisali ugovor o razmjeni studenata i s UCF Rosen College of Hospitality Management s Floride, koji spada među top pet najprestižnijih obrazovnih institucija u svijetu. Sada gledamo stvoriti financijske predispozicije za odlazak studenata na taj koledž, jer premda školarinu ne plaćaju, troškovi života na Floridi i općenito u Americi su visoki. FTMU je uključen u brojne europske Interreg i Erasmus+, te dva Horizon projekta, mislim da smo tu vrlo solidni, ali pokušat ćemo napraviti još veći iskorak, kako bismo imali još više međunarodnih kompetitivnih projekata.

Što se tiče infrastrukturnih ulaganja, pored Fakulteta imamo jednu manju zgradu kojoj je nužna rekonstrukcija za što je potrebno obnoviti građevinsku dozvolu, a plan je u njoj napraviti gastro laboratorij, edukacijsku dvoranu i dva edukativna apartmana. Dugoročno, gledamo realizirati projekt izgradnje edukativnog hotela. Osim što bi studenti u njemu mogli raditi i imati praksu, hotel bi se koristio i za smještaj stranih studenata ili gostujućih predavača. Naravno, takav projekt neće biti realiziran „preko noći“, ali mi je cilj da barem krenemo s planiranjem i stvorimo pretpostavke za početak projekta. Također, uskoro planiramo krenuti s renovacijom fasade „stare“ zgrade fakulteta. Što se tiče nastavnog dijela, u procesu smo akreditacije novih studijskih programa – Zdravstveni turizam i Nautički turizam, dvije niše koje u Hrvatskoj imaju veliki potencijal. Razmišljamo i o uvođenju stručnih programa usmjerenih ka sigurnosti u turizmu i komunikacijskom menadžmentu.

Zanimljivo je da ste, van Fakulteta, aktivni u Civilnoj zaštiti Primorsko-goranske županije.

U Civilnoj zaštiti sam od 2010. godine. To je moj skroman način na koji pokušavam vratiti dug društvu. Gledam na to iz perspektive da mi je država omogućila besplatno osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje i mislim da je samo fer da tom društvu nešto i vratim. Iz istog razloga, kad okolnosti dozvoljavaju, nastojim biti redovit u darivanju krvi. Inače, odslužio sam redovni vojni rok u Hrvatskoj vojsci, a u Civilnoj zaštiti sam dio ekipe koja se bavi spašavanjem iz ruševina, prvenstveno odrađujući aktivnosti vezane uz logističku potporu. Vježbe održavamo par puta godišnje na poligonu u Šapjanama i moram spomenuti da bi nam sad već dobro došao i pokoji mlađi član…

Uspijete li pronaći slobodnog vremena, kako „punite baterije“?

Posao je vrlo intenzivan i često iziskuje angažman i van redovnog radnog vremena. Kvalitetno vrijeme s obitelji mi je jako važno: s obzirom da supruga radi kao asistentica u nastavi, a kći završava osnovnu školu – obje su vezane za smjene u školi – naše zajedničko vrijeme moramo dobro planirati. Omiljeni način „punjenja baterija“ mi je, naravno, bavljenje sportom, bilo da je to trčanje ili „posjet“ teretani. S obzirom da imam i zvanje višeg trenera fizičke pripreme sportaša, sve do prošle godine sam u slobodno vrijeme, u večernjim terminima vodio treninge u fitness centu, no preuzimanjem dužnosti dekana morao sam se zahvaliti i oprostiti od toga, jer jednostavno više nemam vremena.

Elena Vidović / List Opatija
Snimio: Nikola Turina

Follow @PodUckun