[INTERVJU] Žarko Erceg na čelu PP Učka – nastavak tradicije i novi koraci u očuvanju prirode

Centar za posjetitelje otvoren je prije tri godine, a u Parku prirode zadovoljni su posjećenošću (Foto: Nikola Turina)

Tijekom svoje dugogodišnje karijere stjecao je brojna poslovna iskustva i odgovorno obavljao poslove na upravljačkim pozicijama.

Žarko Erceg (45) od ožujka prošle godine obavlja funkciju vršitelja dužnosti ravnatelja Parka prirode Učka. Dotadašnjem glavnom čuvaru prirode u Parku, ova je dužnost pripala nakon što je dugogodišnji ravnatelj Egon Vasilić otišao u mirovinu. Erceg je diplomirani inženjer drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišni specijalist ekonomije Sveučilišta u Rijeci. U ustanovi Parka prirode Učka zaposlen je punih 11 godina, a prethodno je radio u privatnom sektoru, kao voditelj regionalne poslovnice privatne tvrtke. Tijekom svoje dugogodišnje karijere stjecao je brojna poslovna iskustva i odgovorno obavljao poslove na upravljačkim pozicijama. Privatno je veliki zaljubljenik u prirodu, otac dvoje djece te je u sretnoj vezi.

Kako je do došlo do vašeg angažmana na funkciju ravnatelja i na kakve ste izazove naišli?

Vršiteljem dužnosti imenovan sam nakon odlaska bivšeg ravnatelja u mirovinu, a s obzirom na svoj dugogodišnji rad u ustanovi, to je bio logičan nastavak moje karijere. Bilo je bitno nastaviti voditi ustanovu u smjeru planiranih aktivnosti, a vjerujem da sam, zahvaljujući svom višegodišnjem iskustvu, u tome i uspio. Naravno, svi se susrećemo s brojnim izazovima u svakodnevnom poslu, pa tako i naša ustanova i njezini djelatnici. Izdvojio bih možda jedno kratko vrijeme kada smo bili relativno potkapacitirani u našoj stručnoj službi koja nam je vrlo važna za naš redovni rad, ali uspjeli smo se ekipirati i nastaviti kvalitetno provoditi aktivnosti usko vezane uz rad stručne službe. Naglasio bih da je u relativno kratkom vremenu ustanova napravila i određeni pozitivni iskorak.

Ove ste godine obilježili veliku obljetnicu?

Javna ustanova je ove godine obilježila 25. obljetnicu osnutka Parka prirode Učka, koji je proglašen Parkom prirode 1999. godine. Brojne biljne zajednice, karakteristična staništa, brojne životinjske vrste, a isto tako i bogata kulturna baština, razlog su proglašenja Parkom prirode. Valja istaknuti i da je Park prirode Učka jedna od važnijih točaka bioraznolikosti europskog kontinenta. Što se tiče same obljetnice, 25 godina nije malo, a nije ni puno. Dosta se u prethodnom razdoblju radilo, bilo je potrebno postaviti određene temelje i preduvjete za kvalitetan rad, prije svega izraditi i usvojiti određenu prostornu plansku dokumentaciju, akte ustanove i planove po kojima ustanova sustavno radi. Tijekom godina počeli smo planirati i neke kapitalne projekte poput projekta Učka 360, s kojim smo sada zatvorili jednu lijepu priču, u smislu da smo izgradili posjetiteljsku infrastrukturu i da osim prirodnih ljepota, sada našim posjetiteljima možemo pokazati i ponuditi novi sadržaj.

Kako ste obilježili rođendan Parka?

Obljetnicu smo 18. svibnja obilježili kroz bogat kulturno-zabavni program. Važno nam je bilo približiti svim posjetiteljima koji nam dolaze i koji su došli taj dan, rad naše ustanove i prikazati što sve radimo. Također, vrlo nam je bitno ukazati na važnost očuvanja prirodnog bogatstva kojeg imamo, jer naš Park prirode je stvarno jedno posebno mjesto. Uvijek nastojimo organizirati prigodni program za naše najmlađe, tako da smo za ovu prigodu organizirali radionicu izrade suvenira i besplatnu kazališnu predstavu. Imali smo i besplatne vođene poučne šetnje za odrasle, šetnje po muzejskom postavu uz promotivne cijene ulaznica, a proslavu smo završili odličnim koncertom Elvis Stanić Trija. Cijeli taj dan je bio baš dobar i razveselio nas je velik odaziv posjetitelja.

Što je još od događanja u planu do kraja godine?

Aktivnosti i događanja u Parku prirode se, naravno, nastavljaju. Upravo je završio Učkarski samanj, a do kraja godine planiramo još jednu našu tradicionalnu manifestaciju. To je Božićna bajka u Parku prirode Učka, naša popularna adventska priča. Imamo i nekoliko događanja koja redovito provodimo u jesenskom periodu, tako da će biti još dosta aktivnosti do kraja godine. Ovim putem pozivam građane da nas prate na našim društvenim mrežama gdje mogu pronaći sve najave.

Centar za posjetitelje djeluje već tri godine, što se sve tamo može pogledati?

Jedan dio Visitor centra, središnji dio, je stalni muzejski postav u kojem je prezentirana prirodna i kulturna baština Učke i Ćićarije. Muzejski postav na moderan i multimedijalan način pruža osnovne informacije posjetitelju o Parku prirode, ali i puno više od toga jer je osmišljen da zaintrigira posjetitelja, te da ga potakne da sam krene istraživati Park prirode. Uz sam centar, uz muzejski postav, imamo i kongresnu dvoranu s 80 sjedećih mjesta u kojoj organiziramo brojna događanja, a tu je i velika dvorana za naše edukativne programe koje provodimo, gdje nam dolaze djeca iz škola i vrtića. U Centru je smješten i ugostiteljski objekt, kafić, a tu se nalaze i naši uredi te upravna zgrada ustanove. Cijeli Visitor centar zapravo je projekt gdje se odlično promišljala izgradnja. Idejnim rješenjem se željelo postići da bude središnje mjesto okupljanja svih posjetitelja u Parku prirode Učka, s obzirom da je Poklon povijesno bila lokacija koja je spajala ljude, pogotovo iz Istre i Kvarnera. Danas ljudi koji dođu na Poklon mogu uživati u prekrasnom prirodnom svježem zraku na 30 minuta od mora, koristiti sadržaje centra i brojne usluge, tako da se ima što za vidjeti i doživjeti.

Kakva je posjećenost?

Od trenutka otvaranja posjećenost svake godine raste i to od 15 do 20 posto. Trenutno smo ove godine negdje na razini brojki prošle godine, tako da ćemo najvjerojatnije godinu završiti s otprilike istim brojem posjetitelja kao i lani.

U Parku prirode se tijekom godine odvijaju brojni projekti, koje biste istaknuli?

U mojem mandatu vršitelja dužnosti ravnatelja ustanove realizirali smo nekoliko važnih projekata. Mene posebno veseli da smo uspjeli obnoviti izletište Korita. Riječ je o izletištu koje se nalazi iznad sela Brgudac na Ćićariji i vrlo je važna povijesna lokacija, budući da je izvor služio mještanima kao izvor pitke vode, ali i za napajanje stoke. Lokalitet je koncipiran kao deset drvenih korita koji su jedan ispod drugog nastavljeni na taj izvor, a preljev vode dalje puni jednu lokvu. Taj lokalitet ima izrazitu povijesnu i prirodnu vrijednost, a zadnje obnavljanje bilo je 2009. godine. Ove godine smo ga uspjeli oplemeniti i obnoviti, stavili smo potpuno nova drvena korita, nove poučne table i time pružili jedan dodatni sadržaj kako Općini Lanišće, tako i obližnjem Planinarskom domu te selu Brgudac. Što se ostalih projekata tiče, uspjeli smo obnoviti naših pet poučnih staza s novim informativnim pločama, te izgraditi još jednu poučnu stazu za djecu. To je staza Vila Učkarica koja kreće iz našeg Centra za posjetitelje i koristimo je isključivo za naše edukativne programe. Spomenuo bih još i projekt čišćenja jame kod Rašpora na Ćićariji, gdje smo uspjeli očistiti taj špiljski objekt, zapravo jedan od najdubljih ponora ovoga dijela Hrvatske, te vrlo važan natura lokalitet s kojim Javna ustanova upravlja. Također smo kroz projekt DIMFE (Donors’ Initiative for Mediterranean Freshwater Ecosystems), uspjeli obnoviti četiri krške lokve, a još dvije planiramo do kraja godine.

Izletište Korita iznad sela Brgudac ove je godine u potpunosti obnovljeno (arhiva PP Učka)

Koje još projekte planirate za naredno razdoblje?

Do kraja godine imamo u planu sanaciju pokosa stijene ispred Centra za posjetitelje Poklon, gdje ćemo izgraditi jednu penjačku stijenu za djecu. Njome ćemo povećati sigurnost posjetitelja i dobiti dodatni besplatni sadržaj u Parku prirode. Također, pripremamo se i za drugi kapitalni projekt ustanove, a vezan je za konkretne aktivnosti na očuvanju staništa. Nama je to izrazito važan projekt na razini prethodnog infrastrukturnog projekta, jer će direktne aktivnosti biti usmjerene na zaštitu travnjačkih staništa i usko vezanih vrsta uz to stanište.

Zbog čega su travnjačka staništa na Učki važna?

Povijesno je na Učki bilo 80 posto travnjaka i pašnjaka gdje su se ljudi bavili poljoprivredom i na taj način utjecali i na prostor, u smislu mozaičnosti terena i povećanja očuvanja prirode i bioraznolikosti. Sada je situacija obrnuta. Ljudi se više ne bave poljoprivredom, pa imamo 70 posto šuma i 30 posto travnjačkih staništa. Gubitkom travnjačkih staništa gubimo i vrijedne vrste jer dolazi do sukcesije, odnosno do zaraštanja. Upravo zato smo dobar dio aktivnosti iz našeg plana upravljanja usmjerili na pokušaj očuvanja travnjačkih površina, što će biti dio tog budućeg projekta u sklopu kojeg ćemo raditi restauraciju staništa, tamo gdje je to moguće. Imamo jako dobre podloge upravo za određeni dio terena gdje kombiniramo i postojeće dionike u prostoru, a to su naši stočari koji tamo imaju stoku. Tako da će se restauracija tih staništa nastaviti, pašarenjem ćemo dobiti čišći prostor, a samim time i očuvanje travnjačkih površina i brojnih vrsta koje se tamo nalaze.

Vrućine su iza nas, kako je protekla protupožarna sezona?

Ova sezona prošla je, nasreću, bez požara otvorenog prostora. Moram reći da ustanova već godinama ulaže u protupožarne mjere i radi prevenciju na terenu, što je prepoznato i na državnoj razini. Imamo ustrojenu motriteljsko-dojavnu službu, te su naši čuvari prirode ujedno i obučeni vatrogasci koji svakodnevno obilaze teren. Opremljeni smo vatrogasnim vozilom i dodatnom opremom, te možemo relativno brzo reagirati u smislu pojavnosti dima ili nekakvog početnog požara, gdje možemo započeti gašenje. Odlično surađujemo s javnim vatrogasnim postrojbama, vatrogascima i svim drugim dionicima koji su u obvezi provođenja protupožarnih mjera. Nastojimo da nam sezona prođe bez požara, cijelo područje u Parku prirode, pa i šire, posmatra se termalnom protupožarnom kamerom s vrha Vojak, a redovno upozoravamo i posjetitelje o zabrani loženja vatre. Smatram da smo u prevenciji napravili dosta, ali naravno uvijek se može više.

Svjedoci smo klimatskih promjena. Utječu li one na floru i faunu i u Parku prirode Učka?

Utjecaj klimatskih promjena je vidljiv na Učki, i to najviše zbog izostanka godišnjih doba kakva poznajemo. Imamo vruća i sparna ljeta i jako blage zime, česte i nagle promjene vremena, dolazi do naglih pojava oluja, pa čak i elementarnih nepogoda. Evo prošle godine smo imali elementarnu nepogodu čiji su rezultat bile djelomične izvale stabala u šumama na nekim lokacijama u Parku. Sve to skupa naravno, nikako nije dobro za naše brojne biljne i životinjske vrste. U nekim područjima Parka uočena su primjerice i sušenja šuma, i to više nego ranijih godina. Nažalost se utjecaj klimatskih promjena itekako vidi i osjeti.

S vrha Vojak pruža se jedan od najljepših pogleda na Jadranu. Vojak je simbol Parka prirode sa svojom kulom koja je izgrađena 1911. godine, te je svojevremeno bila osmatračnica. To zaista i jest jedan od najljepših pogleda na Jadranu, i brojni posjetitelji dolaze upravo zbog njega jer vidjeti se može puno toga. Pogled seže do Italije, slovenskih Alpi, vide se Velebit, Gorski kotar, kvarnerski otoci, a za vrijeme vrlo lijepog vremena, odnosno u zimskim danima kad nema izmaglice, moguće je čak vidjeti Veneciju i Trg svetog Marka. To se dogodi jednom ili dvaput godišnje, ali ljudi su i to mogli vidjeti s Vojaka. Riječ je o zaista jednoj atraktivnoj lokaciji koju redovno posjećuju planinari te turisti iz cijeloga svijeta.

I za kraj, kako provodite slobodno vrijeme? Boravite li i tada često u prirodi i imate li kakav hobi?

Pa mogu reći da i jesam često u prirodi. Kad mi to posao dozvoli, volim svoje slobodno vrijeme provoditi s obitelji, družiti se sa svoje dvoje djece. Nekada sam bio aktivni planinar, danas sam ipak nedovoljno u visokim planinama, koliko bih zapravo htio biti. Kad imam vremena za sebe volim otići na skijanje, ali i uživati uz dobar film ili knjigu.

Follow @PodUckun