[INTERVJU] Zdenka i Rajko Ukić svojim projektima promoviraju Veprinac

Proizvodi iz njihove kućne radinosti Veprina 519

Od veprine rade prehrambene proizvode, ljekovite pripravke, mast, ulje, tinkture i čaj.

Zdenki i Rajku Ukiću krajem prošle godine uručena je nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske –Sunflower Award 2023 za promicanje prirodne baštine u kreiranju ruralno-turističkih sadržaja. Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje na razini države u kategoriji ruralnog turističkog projekta, a dobili su ga za Veprinu 519, što je naziv njihove domaće radinosti koja se vodi na ime Zdenke Klanjac Ukić i u čijem se imenu skriva nadmorska visina (519) na kojoj nastaju proizvodi od veprine. Nagrada im je uručena u Opatiji na Kvarnerskom danu turizma, a sada krasi zid radnog prostora u sklopu njihovog doma u Veprincu. U radionici nastaju mnogi projekti i proizvodi koji su rezultirali i ovim najnovijim priznanjem. Osim izrade raznih proizvoda, tu se odvijaju edukacije i iniciraju razni projekti, a u središtu pozornosti je biljni svijet, ponajviše veprina i kamelije te razne ljekovite primorske biljke. Tome su posvećeni ne samo kroz svoju kućnu djelatnost, već i putem raznih aktivnosti u udrugama čiji su članovi. Za priznanje kažu da ih je obradovalo te da je rezultat njihovih višegodišnjih nastojanja da ukažu na niz lokalnih proizvoda na koje bi ljudi trebali obratiti više pozornosti jer osim što se mogu korisno upotrijebiti, tu je i njihov turistički značaj, kao i promocija Veprinca.

Zdenka Ukić u vrtu punom ljekovitog bilja

– U okviru Veprine 519 osnovali smo „domaću radinost“ i „sporednu djelatnost“ – prva je vezana uz prehranu i rad s biljem, a druga za suvenire. Tako smo se u našem obrtu malo podijelili, pa sam ja više aktivna u prvoj, a suprug u drugoj djelatnosti. Veprina 519 obuhvaća puno toga, imamo i vrt ljekovitog bilja u kojem rastu domaće, aromatične biljke kao što su kadulja, ružmarin, smilje, majčina dušica i niz drugih. Vrt je edukativan, jer osim što ga posjetitelji mogu doći razgledati, u njemu se može i puno naučiti o najraznovrsnijem bilju. Na 700 kvadrata imamo 25 gredica i oko 250 biljaka, u posjet nam dolaze djeca iz škola i vrtića, a uz najavu ga se može doći i individualno razgledati. Od biljaka posebno ističemo veprinu te smo ogledno zasadili nekoliko vrsta. Veprinac je poznat po veprini iz roda Ruscus, ona je u ovom kraju samonikla biljka i može je se vidjeti na mnogim područjima u našem mjestu. Domaćim je ljudima poznata, ali strancima dosta toga o njoj moramo objasniti. Inače, kod ovog zimzelenog grma, čije se crvene bobice ne jedu, korijen je najljekovitiji dio biljke i od njega radim tinkturu i mast, a sušim ga i za čaj. Imamo i sir s veprinom, a nastao je u suradnji s obitelji Maliki s Učke koja se bavi ovčarstvom. Svake godine moramo izvaditi dozvolu za branje veprine, iako je riječ o malim količinama. Ova je samonikla biljka vrlo korisna u prehrani, pa osim korijena iskoristim i mladice. Za prehrambene proizvode, kao i za izradu suvenira, koristimo oštrolisnu bodljikavu veprinu koja je najzastupljenija u našem kraju. Što se tiče ostalih domaćih ljekovitih biljaka, od njih većinom radim čajeve. Na imanju imamo i dosta voća od kojeg napravim sirupe i likere te džemove. Za izradu sirupa berem cvjetove i bobice bazge, a za likere jorgovan i ruže i želja mi je da ljudi vide što se sve od biljaka u našem kraju može iskoristiti i napraviti. Za novogodišnje blagdane imali smo i jedan zanimljiv nesvakidašnji proizvod: kruh u boci. U bocu smo stavili sve suhe sastojke, dodali malo vode i ulja i zamijesili kruh, kazala je Zdenka Ukić.

Zdenka i Rajko Ukić s najnovijim priznanjem za svoj rad

Njezin suprug Rajko ističe kako nastoje promovirati autohtono bilje jer osim prehrambene i zdravstvene koristi, ono ima i turistički značaj. Od veprine rade prehrambene proizvode, ljekovite pripravke, mast, ulje, tinkture i čaj. Cijela biljka je iskorištena, korijen i mladice za hranu i zdravstvene pripravke, a suhi dijelovi za suvenire, nakit, ikebane i ukrase za vrata. Osmislio je i originalne drvene košiće u koje stavljaju svoje proizvode: biljne začine, čajeve i sirupe te razne ukrasne predmete.
Kroz kućnu radinost, ali i kroz razne lokalne udruge rade na oživljavanju zaleđa Opatije, a krajnji cilj im je brendiranje Leprinačke leprine i Opatijske kamelije iz roda Rubra Simplex. Za veprinu navodi da su je krenuli promovirati jer je Veprinac poznat upravo po njoj, o čemu govori i samo ime mjesta pa im je želja da to bude jedan brend povezan s mjestom, za koje smatra da bi trebalo, kao nekada, nositi naziv Grad Veprinac.

– Što se tiče kamelija, njih postoji oko dvije tisuće sorti, a brendirati bi trebalo samo jednu. To bi bila Opatijska kamelija, čije ime još nije verificirano, pa mi je to sada novi projektni zadatak, nazvati kameliju tim imenom. Cilj je brendirati ime Opatijska kamelija – Rubra Simplex jer je upravo ta vrsta kamelije stigla u Vilu Angiolinu 1845. godine i u registru ima broj jedan. Supruga i ja smo članovi opatijske Udruge ljubitelja kamelija i na ovom zadatku smo se dosta angažirali s osnivačem udruge Janom-Berndom Urbanom. Ta prva kamelija bila je u parku Angiolina dugo ograđena, s vremenom je i propala, a danas u Opatiji tek sedam uzgajivača ima tu vrstu. Mi kod kuće imamo Čajne kamelije (Camellie sinensis) i njih koristimo za proizvodnju čaja. Naš primorski zeleni čaj nastaje od njihovog lišća i domaćeg bilja i kada ga se popije svježe pripremljenog je stimulirajući, a kada malo odstoji, onda je umirujući. Njega predstavljamo i u vrijeme održavanja opatijske izložbe kamelija, pa se ga tamo može kušati. S našim proizvodima idemo na sajmove u Dobreć, na fešte kao što su Markova i Petrova, a ljetos smo u okviru programa Feel&Taste imali štand u Iki. Mislim da ljekovito i samoniklo bilje u našem kraju ima velik potencijal i trebamo se više orijentirati u tom smjeru. Ono se u Hrvatskoj najviše promovira u Kršanu, a dosta su aktivni i u susjednoj Sloveniji, objasnio je Rajko Ukić.

Obitelj Ukić i školska djeca veprinu prezentiraju i na sajmu na Učki

Ispričali su nam i da su aktivni u Kulturnom društvu Veprinac, kao i da su osnovali vlastitu udrugu Društvo prijatelja Grada Veprinca i Učke. Kako je njihov rad fokusiran na zelenilo, počeli su se baviti i infrastrukturom, te su pokrenuli priču o tematskim šetnicama kako bi posjetitelji Veprinca mogli uživati u njima. Riječ je o četiri puta koja od Veprinca vode na četiri različite strane, kao i tri bicilističke staze. To nisu putevi kojima se dolazi iz Opatije, već su to putevi lokalnog značaja, koji vode prema okolnim brdima, selima i zaseocima. Po završetku ovog projekta sve će pojedine točke kretanja na tim putevima biti označene, a bit će prikazane i na prigodnom panou.

I na kraju smo doznali još jednu zanimljivost vezanu uz rad supružnika Ukić – pored kuće su napravili drvenu kućicu u kojoj žive dva puha, životinjice koje su svojevrsni simbol Veprinca i kojima se u mjestu posvećuju razne manifestacije.

Projekt Ruscus i zaštita Leprinačke leprine

Osim kućne promocije veprine Zdenke i Rajka Ukića, ističu kako ih veseli što se priča o ovoj veprinačkoj biljci pokrenula i šire, te je Grad Opatija u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede krenuo u njezinu promociju. Financirali su istraživanje u sklopu kojeg su prošle godine zaposlenici Instituta poljoprivrede i turizma iz Poreča uzeli uzorke, a on i supruga su im pokazivali pozicije za kopanje i branje. Sada je dvogodišnje istraživanje pri kraju i u lipnju će biti organizirana prezentacija projekta Ruskus, nazvanog prema latinskom nazivu veprine.

– Tada ćemo promovirati i zaštitni dokument, jer nam je želja bila da se biljka nazove Leprinačka leprina. Osim što smo nastojali da veprina bude izdignuta na jedan viši nivo i da se o njoj više govori, tim dokumentom će se zaštiti ime naše Veprinačke veprine ili po domaću Leprinačke leprine, istaknuo je Rajko Ukić.

Snimio: Nikola Turina
Piše: Lidija Lavrnja / List Opatija

Follow @PodUckun