Međureligijski dijalog i mir: Vjerski vođe poručili da promjene moraju krenuti iz vlastitih zajednica

Na okruglom stolu o međureligijskom dijalogu sudionici su istaknuli kako se mir gradi hrabrošću, samokritikom, priznavanjem istine i svakodnevnim djelima, a ne političkim deklaracijama.

Lovran - Kako vjerske zajednice mogu postati vjerodostojniji graditelji mira u društvu bilo je jedno od ključnih pitanja okruglog stola na kojem su sudjelovali pravoslavni episkop vladika Grigorije, palestinska teologinja Viola Raheb, profesorica Sihem Djebbi i profesor Stipe Odak.

Sudionici su se složili da mir ne počinje političkim deklaracijama, nego osobnom odgovornošću, spremnošću na samokritiku i hrabrošću da se unutar vlastitih zajednica suprotstavi govoru mržnje.

Hrabrost da se zaštiti dostojanstvo svakoga čovjeka

Vladika Grigorije istaknuo je kako vjerske zajednice moraju imati snage reagirati na svaku poruku mržnje, bez obzira od koga dolazila.

Poručio je da je svaki čovjek dostojan poštovanja te da Crkve trebaju ljudima donositi nadu, a ne širiti pesimizam.

Profesorica Sihem Djebbi naglasila je da se međureligijski dijalog mora razvijati i među vjerskim vođama i među običnim ljudima. Prema njezinim riječima, društvo treba poticati kritičko razmišljanje te različitosti promatrati kao bogatstvo, a ne kao prijetnju.

Profesor Stipe Odak upozorio je da bez samokritike nema ni istinskoga mira. Istaknuo je kako je lakše kritizirati druge nego preispitati vlastite postupke, dodajući da uz kritičnost treba njegovati i milosrđe kako ljudi ne bi razvili osjećaj moralne nadmoći.

Palestinska teologinja Viola Raheb poručila je da mladi ne trebaju nove propovijedi, nego autentične primjere ljudi koji svakodnevno žive vrijednosti mira.

Bez istine nema pomirenja

Govoreći o iskustvima izgradnje mira, vladika Grigorije podsjetio je na zajedničke posjete mjestima stradanja svih naroda u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako vjerski vođe moraju imati hrabrosti činiti ono što politika često izbjegava.

Viola Raheb istaknula je da se pomirenje ne može graditi bez priznavanja ratnih zločina i patnje svih žrtava. Kao primjer navela je očuvanje ratnih obilježja u Bejrutu kako bi buduće generacije imale trajni podsjetnik na posljedice nasilja.

Govoreći o ratu u Gazi, naglasila je da ljudi koji svakodnevno pokušavaju preživjeti rat nemaju luksuz govoriti o miru, nego im je najvažnije sačuvati vlastitu ljudskost.

Mir počinje malim djelima

Profesor Odak naglasio je kako mir ne nastaje samo potpisivanjem sporazuma, nego i svakodnevnim susretima ljudi koji dijele istu bol. Posebno je istaknuo iskustva obitelji nestalih osoba koje, bez obzira na nacionalnost, povezuje zajednička potraga za istinom.

Predložio je i osnivanje muzeja koji bi bilježio primjere humanosti i solidarnosti tijekom ratova, umjesto da se isključivo usredotočuje na zločine.

Sudionici su se osvrnuli i na komemoracije ratnih stradanja, upozorivši da mjesta sjećanja trebaju ostati prostor pijeteta, a ne političkih poruka. Vladika Grigorije poručio je kako ljudsku patnju ne treba pretvarati u politički instrument te da svaka žrtva zaslužuje jednako dostojanstvo.

Umjetna inteligencija novi je izazov za religije

Jedna od tema bila je i umjetna inteligencija. Profesorica Djebbi upozorila je da sve više ljudi odgovore na vjerska pitanja traži od chatbotova, čime postoji opasnost da religija postane svedena na skup pravila, dok u drugi plan odlaze etika, duhovnost i međuljudski odnosi.

Profesor Odak istaknuo je kako nijedna religijska tradicija nije potpuno imuna na zlouporabu te da vjerske zajednice trebaju odgovorno tumačiti vlastitu tradiciju i otvoreno govoriti o njezinim izazovnim dijelovima.

Zaključak okruglog stola bio je da se mir ne može izgraditi deklaracijama ni političkim govorima, nego svakodnevnim djelima, spremnošću na dijalog, priznavanjem istine i poštovanjem dostojanstva svakoga čovjeka. Sudionici su poručili kako upravo male geste razumijevanja i suosjećanja često imaju najveću snagu u izgradnji trajnog mira.

Follow @PodUckun