Nakon tri nova događanja započela ljetna stanke projekta Opatija Coffeehouse Debates

Autor: Nikola Cvjetović 07.07.2022

frano_mika__5_

Članovi Udruge ljeti organiziraju poznati Festival fantastike i znanstvene fantastike "Liburnicon", tako da se u srpnju i kolovozu fokus udruge miče sa znanstvenih na fantastične teme.

Opatija - S početkom srpnja započela je ljetna stanku u provođenja projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates. Međutim, sam kraj proljeća i početak ljeta obilježila su brojna zanimljiva predavanja i radionice čiji prikaz slijedi u nastavku.

frano_mika__1_ Frano MIka

Frano Mika – Promjena kulture: Uloga lidera
Predavanje Frana Mike, liječnika, stručnjaka zaštite na radu i aktivista brojnih humanitarnih organizacija, privuklo je velik interes posjetitelja koji su navratili do prostora Udruge "Kulturni front", ali i onih koji su predavanja pratili putem live streaminga. U izlaganju pod naslovom "Promjena kulture: Uloga lidera" koje je održano u sklopu projektnog pravca "Kulturni forum", Mika je označio kulturu kao sveukupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, uključujući načine razmišljanja, osjećaje i radnje same grupe, kao i izraz tih radnji u materijalnim objektima. Kultura se, naravno, kontinuirano mijenja. Kada, na primjer, govorimo o kulturi zaštite na radu, možemo se prisjetiti poznate fotografije s gradnje Rockefeller centra 1932. godine u kojoj jedanaest radnika, bez ikakve zaštitne opreme, sjedi na željeznoj gredi stotinama metara iznad zemlje. Danas rad u značajno sigurnijim uvjetima i dalje zahtjeva korištenje složene zaštitne opreme, a sve kako bi se izbjegla ili barem smanjila mogućnost ozljeda na radu. No kako dolazi do promjena u kulturi? Kako su se, primjerice, prakse rada na visokim zgrada tako značajno promijenile u pedeset ili sto godina?

frano_mika__5_

Mika ističe kako do promjena u ljudskom ponašanju dolazi kroz dobro poznate modele: ponašanje i radnje ljudi ovise o percipiranim posljedicama tih radnji ili ponašanja? Naravno, prilikom evaluacije tih posljedica ljudi u obzir uzimaju razne faktore, kao što su vrijeme (hoće li posljedica nastupiti brzo ili kroz dulji vremenski period?), vjerojatnost (je li izvjesno da će do posljedice doći ili za nju samo postoje zanemarive šanse?) i vrijednost same posljedice (je li ona za nas dobra ili loša, i koliko?). Kada vozač motocikla odlučuje hoće li za toplog ljetnog dana staviti zaštitnu kacigu, razmatra moguće posljedice i vjerojatnost njihovog događanja. Pod kacigom će mu biti toplo i neugodno, i to je prilično sigurno, i nastupit će jako brzo. Ako ne stavi kacigu, postoji šansa da bude teško ozlijeđen ili da umre u prometnoj nesreći, ali tu je vjerojatnost puno manja (nego da će mu biti toplo), i vremenski je udaljena. Budući da ljudi uglavnom odvaguju posljedice tako da veći značaj daju onima koje su vjerojatne i manifestiraju se brzo, kroz kratak vremenski period, često donose odluke koje zapravo nisu racionalne niti su u njihovom najboljem interesu. Način na koji to možemo promijeniti je da uključimo nove moguće posljedice u evaluacijski proces – primjerice, da uvedemo kazne za ne nošenje kaciga. Vjerojatnost da će vozača motora bez kacige uočiti i kazniti policija značajno je veća od vjerojatnost da će umrijeti, i vremenski je bliže trenutku odluke o stavljanju kacige. Tako kazne za neko ponašanje, kroz dovoljan vremenski period, mijenjaju kulturu vožnje motocikala.

Drugi dio izlaganja predavač je usmjerio na ulogu lidera u promjeni kulture. Istaknuvši kako lider nije osoba koja stoji izvan tima i pokazuje kuda se treba ići, već je dio tima te osluškuje mišljenja svih članova i svojim ih primjerom motivira ih da svi zajedno postignu više. Budući da promjene u zajednici nastaju tek kada više od 60% članova prihvati neku inovaciju, Mika ističe da je uloga lidera da svojim primjerom mijenjaju okolinu oko sebe, da pozitivno utječu na druge, dok prednosti nove prakse ne uoči i ne primjeni većina članova zajednice. Imajući to na umu, Mika ističe da svatko može postati lider i svojim radnjama potaknuti druge na promjene. Ovaj je zaključak dodatno istaknut i u raspravi, gdje se na primjeru čišćenja otpada koji su ostavili drugi pokazalo da takvo ponašanje može potaknuti i druge da se pridruže, dok se ne stvori kultura u kojoj svi u susjedstvu brinu o zajedničkom okolišu.

david_suker__1_ David Šuker (krajnje desno)

David Šuker – Osnove live-streaminga
Drugo događanje u sklopu projektnog pravca "Kulturni forum" održao je David Šuker, stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava, koji je okupljene uputio u svijet live streaminga. S ciljem što kvalitetnijeg prenošenja znanja i vještina događanje je organizirano kao radionica (a ne kao predavanje) s ograničenim brojem sudionika, tako da su zainteresirani posjetitelji mogli ne samo čuti, nego i sami isprobati uspostaviti vlastiti live streaming.

david_suker__2_

U uvodnom dijelu Šuker je istaknuo kako je za provedbu live streaminga potrebna izuzetno bazična oprema: kamera, mikrofon, računalo i pristup Internetu. Svi pametni telefoni mogu samostalno zadovoljiti sve navedeno, kao i gotovo svi suvremeni laptopi koje priključimo na neku bežičnu mrežu koja ima pristup Internetu. Međutim, ukoliko se live streamingu želi pristupiti nešto profesionalnije i ako se teži kvaliteti konačnog proizvoda, potrebna su dodatna ulaganja u opremu, a koliko će se u konačnici trebati izdvojiti ovisi o posebnim zahtjevima koje imamo vezano uz sam live streaming. Uz pregled suvremene opreme koja se može koristiti, Šuker je izložio i više programa koji nam mogu pomoći učiniti live streaming kvalitetnijim i profesionalnijim, te je preporučio OBS (Open Broadcaster Software) kao program koji, čak i u svojoj besplatnoj verziji, omogućava postavljanje dosta dobrih prijenosa.

Nakon uvodne demonstracije svi su sudionici sudjelovali u pokretanju i uređivanju live streaminga za koji je korištena oprema Udruge "Kulturni front", a govorilo se i tehničkoj opremi potrebnoj za druge vrste live streaminga, one koje nisu isprobane na samoj radionici. Sudionici su izrazili oduševljenje novo-stečenim vještinama i preporučili da se slične radionice organiziraju i za opatijske srednjoškolce, a organizatori su istaknuli kako će od sada biti sposobni organizirati nešto bolje, iako i dalje amaterske, live streaminge događanja u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

martina_muskovic__1_ Martina Mušković

Martina Mušković – Moj život u svijetu fotodinamičke terapije
Niz događanja prije ljetne stanke završen je predavanjem u sklopu projektnog pravca "Predavanja mladih znanstvenika" koje je održala Martina Mušković, doktorandica s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, koja se u dva navrata usavršavala na Sveučilištu u Hullu. Ovo je predavanje, pod zanimljivim nazivom "Moj život u svijetu fotodinamičke terapije", djelomično bilo povezano s ranijim predavanjem koje je u Lovranu održala Nela Malatesti (mentorica Martine Mušković), no uz nove poglede na postojeće tehnologije predavanje u Opatiji je donijelo i prikaz rada u istraživačkom laboratoriju iz perspektive mladog znanstvenika.

Mušković je istaknula kako je fotodinamička terapije neinvazivna metoda kojom se mogu uklanjati karcinomi i kožna oboljenja, a može se koristiti i za dezinfekciju površina. U veoma pojednostavljenoj verziji, fotodinamička terapija uključuje fotosenzibilizator, tvar koja neko tkivo čini izrazito osjetljivim na svjetlost, kisik koji omogućuje daljnje kemijske reakcije te svjetlost koja se usmjerava na tretirano tkivo. Fotosenzibilizator značajno pojačava djelovanje svjetlosti (uključujući i njezin destruktivni učinak), a kada ga se uspije usmjeriti samo u stanice ili tkiva zahvaćena karcinomom, svjetlost može selektivno uništiti samo oboljele stanice bez da predstavlja opasnost za one zdrave. Istraživanja primjene fotodinamičke terapije krenula su od samog početka 20. stoljeća, a fokus je primarno bio na liječenju karcinoma kože i mjehura.

martina_muskovic__3_

Riječki istraživački tim bavi se prvenstveno istraživanjem primjene fotodinamičke terapije na stanicama melanoma, tumora kože. Mušković smatra da je ovo izrazito bitno budući da broj umrlih od ove bolesti raste iz godine u godinu (prema nekim istraživanjima čak za 6.5% godišnje), dok broj novootkrivenih invazivnih slučajeva raste još brže (čak 31% godišnje). Uz to, kod muškaraca mladih od 49 godina melanom predstavlja, među malignim oboljenjima, prvi uzrok smrtnosti u svijetu. U nastavku izlaganja Mušković je opisala kako izgledaju istraživanja koja se vrše u Rijeci, a temelje se na korištenju fotosenzibilizatora porfirina, objasnila je koja se zaštitna oprema koristi, kao i na koji se način evaluira i prati uspješnost terapije.

U raspravi koja je uslijedila postavljena su brojna zanimljiva pitanja, a posjetitelje je najviše zanimalo koliko se (i gdje) fotodinamička terapija danas koristi, kao i u kojim slučajevima je prestala biti eksperimentalna metoda i predstavlja redoviti tretman u liječenju karcinoma. Uz to, razvila se rasprava o korištenju solarija (budući da je u njima UV zračenje, dokazani ljudski kancerogen, 10 do 15 puta jače nego tijekom najintenzivnijeg sunčanja), a bilo je i pitanja o korištenju životinja (osobito štakora) u znanstvenim istraživanjima.

Organizatori iz opatijske Udruge "Kulturni front" najavili su početak ljetne stanke koja će trajati do druge polovice rujna. Naime, ističu organizatori, tijekom ljeta postoje brojne druge manifestacije i događanja koja mogu biti zanimljiva i turistima i domaćem stanovništvu, a jedan od ciljeva projekta Coffeehouse Debates je pružiti nove sadržaje baš u vrijeme kada je ponuda društvenih i kulturnih događanja slaba. Uz to, članovi Udruge ljeti organiziraju poznati Festival fantastike i znanstvene fantastike "Liburnicon", tako da se u srpnju i kolovozu fokus udruge miče sa znanstvenih na fantastične teme.

frano_mika__5_