Nova godina provedbe projekta Coffeehouse Debates započela s dva zanimljiva predavanja u Lovranu

Zadovoljni velikim odazivom i kvalitetnim raspravama, organizatori iz Udruge "Kulturni front" su istaknuli zadovoljstvo širokim rasponom tema koje se obrađuju u sklopu projekta, a koje sežu od društvenih i humanističkih do prirodnih i biotehničkih znanosti.

Lovran - Projekt popularizacije znanosti Coffeehouse Debates započeo je ovogodišnje aktivnosti s dva zanimljiva predavanja održana u Galeriji Laurus u Lovranu. Tako su stanovnici Lovrana i brojni zainteresirani gosti iz okolice u siječnju mogli poslušati provokativno predavanje "Doprinosi li religija miru?" koje je održao politolog i teolog Vedran Obućina, dok je u veljači biotehnologinja Nela Malatesti održala predavanje "Fotodinamičkom terapijom protiv tumora i patogenih mikroba". Zadovoljni velikim odazivom i kvalitetnim raspravama, organizatori iz Udruge "Kulturni front" su istaknuli zadovoljstvo širokim rasponom tema koje se obrađuju u sklopu projekta, a koje sežu od društvenih i humanističkih do prirodnih i biotehničkih znanosti.

Prvo je predavanje privuklo velik broj zainteresiranih posjetitelja te potaklo dugu i kvalitetnu raspravu. Vedran Obućina, politolog i teolog koji dovršava doktorat na Odjelu za povijesti pri Sveučilištu u Regensburgu, istaknuo je kako je pitanja odnosa religije i mira izrazito malo proučavano (i još manje spominjano) u religijskim krugovima. Umjesto teorijskog bavljenja ovim pitanjima, Obućina im pristupa kao politolog te uočava kako religijske razlike često mogu biti vezane uz sukobe i podjele. Kao primjer navodi slučaj iz Velesa u Sjevernoj Makedoniji gdje je, usred etničkog sukoba, 2001. godine zapaljena džamija, a ističe i slučaj Mostara, gdje postoje tinejdžeri koji nikad nisu bili u drugom dijelu grada.

Dobri odnosi među religijama koje se nalaze na istom prostoru ne mogu biti stabilni i čvrsti ako se religije nastoje odvajati i ne dodirivati, već baš suprotno, stabilnost odnosa izgrađuje česta komunikacija i suživot među religijama. Tu kvalitetnu komunikaciju otežavaju dvije stvari. Prvo, samodostatnost neke religijske zajednice sprečava njezino otvaranje prema drugim religijama. To se odnosi prvenstveno na religije koje su na nekom području većinske ili dominantne, ali može se primijeniti i na manjinske religije koje su zatvorene u sebe i podučavaju svoje vjernike da mogu živjeti i bez onih koji su različiti od njih. Drugo, Obućina je istaknuo kako je za kvalitetnu komunikaciju potrebno da ona ide od samih vjernika, a ne (samo) od religijskih poglavara. Kao pozitivan primjer istaknuo je još jedan makedonski grad, Debar, u kojem muslimanska i kršćanska zajednica žive zajedno, posjećujući se na tjednoj razini i poštujući jedni druge kao susjede i prijatelje.

Kao česti problem istaknuo je i nerazumijevanje između religijskih predstavnika (svećenika, imama) i vjernika. Primjerice, navodi anegdotu o razgovoru između svećenika koji je djecu želio povesti u edukativni posjet džamiji, i jednog od roditelja, koji se nije protivio samom posjetu džamiji već ga je brinulo što će se u istom autobusu voziti i djeca muslimana i djeca kršćana, što bi (prema strahu roditelja) moglo doći do ljubavi između pripadnika različitih religija. Obućina je za kraj još jednom istaknuo kako religijski doprinos miru ne treba tražiti u visokim religijskim krugovima ili u teorijskim i teološkim istraživanjima već u zajedničkom životu vjernika koji se poznaju kao susjedi i prijatelji, a ne kao "naši" i "njihovi".

Podjednak su interes posjetitelji pokazali i za drugo predavanje, u sklopu kojeg je Nela Malatesti, izvanredna profesorica s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, govorila o fotodinamičnoj terapiji i njezinoj upotrebi pri liječenju tumora ili u uklanjanju patogenih mikroba. Malatesti je objasnila kako su se terapije liječenja sunčevom svjetlošću primjenjivale još u drevnom Egiptu (tzv. helioterapija), a moderna medicina ove terapije počinje koristiti početkom 20. stoljeća. Tako je 1903. godine danski znanstvenik Niels Ryberg Finsen dobio Nobelovu nagradu za medicinu, za razvoj fotodinamične terapije kojom se može liječiti lupus vulgaris, oblik kožne bolesti poznate i kao tuberkuloza kože. Malatesti je objasnila kemijske procese kojima svjetlosno zračenje može razarati tumorske stanice, ali i patogene mikrobe, istaknuvši kako uglavnom prisutnost zračenja nije dovoljna za postizanje ovog efekta. Uz svjetlosno zračenje, liječnici moraju u ciljane stanice dostaviti fotosenzibilizatore, spojeve koji stanice čine osjetljivijima na svjetlost i tako omogućavaju da ih se zračenjem ukloni. Primjena fotodinamičkih terapija tako predstavlja interdisciplinarni pothvat koji uključuje biokemičare koji modificiraju spojeve i stvaraju (ili iz prirode izoliraju) fotosenzibilizatore i osmišljavaju kako ih dopremiti do ciljanih stanica, inženjere koji dizajniraju posebne svjetiljke koje će omogućiti da se teže dostupni unutarnji organi izlože svjetlosnom zračenju, kao i liječnike i drugo medicinsko osoblje. Fotodinamična terapija se gotovo isključivo koristi za uklanjanje lokaliziranih tumora ili infekcija, a posebno je uspješna u liječenju bolesti koje se pojavljuju na koži. Njezino je djelovanje protiv patogenih mikroba palo u drugi plan pojavom antibiotika (koji nastaju i razvijaju se otprilike u isto vrijeme kada i fotodinamična terapija), no u današnje vrijeme, s pojavom novih i sve rezistentnijih bakterija, terapija svjetlosnim zračenjem ponovo dobiva na važnosti budući da kod mikroba nisu poznati nikakvi oblici otpornosti na ovu terapiju.

Organizatori iz Udruge "Kulturni front" najavili su održavanje novih predavanja u Lovranu, ali i panel-diskusije dosegu demokratskog odlučivanja koje će se proučavati s fokusom na pravo na brak za istospolne parove. U ovoj zanimljivoj diskusiji (na engleskom jeziku), koja će se održati 23. veljače u Kavani Continental u Opatiji, kao panelistice će sudjelovati ustavna stručnjakinja Sanja Barić i politologinja Federica Liveriero, a broj posjetitelja će biti ograničen prema epidemiološkim preporukama.

Follow @PodUckun