Održano intrigantno predavanje dr.sc. Saše Cecija, "Je li znanost uvijek u krivu?"

Izrazi poput "Zašto je baš tako?" i "Kako ćemo to provjeriti?" često su se pojavljivali, približavajući slušateljima osnovne principe znanstvene metode i postavljajući čvrste temelje za preostali dio predavanja.

Opatija - U Kavani Continental u Opatiji, pred punom Kamin salom, dr. sc. Saša Ceci, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, održao je intrigantno predavanje obogaćeno kratkim i zabavnim pokusima. Tema predavanja "Je li znanost uvijek u krivu?" potaknula je živahnu raspravu među sudionicima, istražujući aspekte poput pogrešivosti znanstvenih metoda, komunikacije znanstvenih spoznaja te povjerenja u znanost. Ovo događanje je dio projekta popularizacije znanosti i promocije deliberativne građanske kulture Opatija Coffeehouse Debates. Predavanje predstavlja nastavak višegodišnjeg niza znanstveno-popularnih događanja koji je od 2014. godine obuhvatio gotovo 150 pojedinačnih predavanja, panel-diskusija i radionica.

Umjesto da odmah zaroni u suštinu teme i direktno odgovori na pitanje o pogrešivosti znanosti, dr. sc. Saša Ceci je odabrao početi s pojašnjenjem znanstvene metode, koristeći ilustracije kako se znanstveno može pristupiti nekim pitanjima koja su često smatrana dječjima, kao što je primjerice "Zašto je more plavo?". Tijekom izlaganja, Ceci je predstavio tradicionalne odgovore na ovo pitanje te argumentirao nekoliko jednostavnih primjera kojima se ti odgovori mogu lako opovrgnuti. Ipak, ključni cilj ovog dijela predavanja nije bio pružiti temeljito objašnjenje fizikalnih osnova, već ilustrirati kako znanost pristupa pitanjima, postavlja hipoteze i provjerava ih. Izrazi poput "Zašto je baš tako?" i "Kako ćemo to provjeriti?" često su se pojavljivali, približavajući slušateljima osnovne principe znanstvene metode i postavljajući čvrste temelje za preostali dio predavanja.

Ceci je dalje analizirao opseg objašnjenja koje nam pružaju znanstvene teorije, demonstrirajući kako nam one pomažu razumjeti ne samo izvorno postavljena pitanja, već i druga pitanja koja iz njih proizlaze. Primjerice, odgovor na pitanje "Zašto je lišće hrasta zeleno?" može se pronaći unutar iste teorije koja odgovara na pitanje "Zašto je more plavo?", a ta će se teorija suočiti s novim izazovima provjere kada se primijeni na rješavanje tog i mnogih drugih pitanja. Iako znanost ne može pružiti odgovore na sva pitanja, posebno filozofska, i često ne može otkriti konačnu istinu o svijetu, ona nam pruža dubok uvid u pravila prema kojima je svijet uređen. Na taj način, omogućuje nam razumijevanje i predviđanje događaja i procesa koji se odvijaju oko nas.

U završnom dijelu predavanja, fokus je bio na diskusiji koju su vođeni sudionici. Docent Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta u Rijeci istaknuo je potrebu da predavač izravnije odgovori na ključno pitanje predavanja: je li znanost zaista uvijek u krivu? Ceci je, u skladu s očekivanjima, potvrdio da se često od znanosti očekuje da pruža apsolutne i vječne istine o svijetu, no naglasio je da to nije njezina svrha niti mogućnost. Napredak znanosti ne mjeri se povećanjem apsolutno istinitih tvrdnji iz godine u godinu, već u smanjenju stupnja pogrešnosti. Iako su trenutne znanstvene spoznaje daleko od savršenstva i vjerojatno će biti nadmašene ili proširene boljim teorijama, možemo tvrditi da su, unatoč nesavršenostima, naprednije od prethodnih teorija iz prošlih desetljeća ili stoljeća. Znanost nije nepogrešiva, ali to ne znači da je beskorisna, jer predstavlja najpouzdaniji alat za spoznavanje svijeta oko nas.

Raspravu je dodatno obogatio drugi sudionik, informatičar Andrija Frlan, čije je zanimanje bilo usmjereno prema pitanju kako komunicirati znanstvene spoznaje prema široj javnosti, posebice u uvjetima gdje postoji određeno nepovjerenje prema znanstvenicima, kao što je bio slučaj tijekom nedavne pandemije COVID-19. Dr. sc. Saša Ceci pojasnio je kako se velik dio njegova rada u znanstveno-popularizacijskom smislu ne usmjerava prema onima koji odbijaju autoritet znanosti, već prema onima koji ga prihvaćaju. Naglasio je da ako netko ne vjeruje znanstvenicima i ne želi pristupiti materijalima koje promotori znanosti iznose u javnost s razumijevanjem, teško će biti uvjeren Cecijevim knjigama, objavama u tradicionalnim medijima ili na društvenim mrežama. Po Cecijevom mišljenju, takva osoba će vjerojatnije mijenjati svoje stajalište kroz razgovor sa svojim bližnjima, bilo da su to prijatelji, susjedi ili kolege na poslu, nego putem izravne interakcije sa znanstvenicima ili promicateljima znanosti. Stoga vidi svoju javnu ulogu u pružanju znanja i alata onima koji već imaju povjerenje u znanost, kako bi mogli pozitivno utjecati na svoje bližnje koji prema znanosti gaje animozitet.

Organizatori iz Udruge "Kulturni front" u Opatiji najavili su seriju novih znanstveno-popularnih predavanja u okviru svog dugogodišnjeg projekta "Coffeehouse Debates", koji uživa podršku Grada Opatije i Primorsko-goranske županije. Novi niz predavanja predstavlja nastavak projektne predanosti popularizaciji znanosti te pruža zajednici priliku da uživa u zanimljivim raspravama i edukativnim iskustvima.

Follow @PodUckun