Oprič ili Oprić – pitanje je sad

Autor: Elena Vidović 18.10.2023

Dok danas dvojimo „samo“ oko dijakritičkog znaka zadnjeg slova, na početku prošlog stoljeća zbrka je vjerojatno bila na svom vrhuncu.

Kada je krajem srpnja liburnijsko područje poharalo nevrijeme u kojem je posebno stradalo područje naselja Oprič, na društvenim se mrežama povela zanimljiva rasprava o imenu samog naselja. Neki su mediji izvještavali iz „Oprića“, a drugi iz „Opriča“, što je lokalnim on-line komentatorima bilo povodom da ožive ovu raspravu. „Oprič nikad neće biti Oprić“ komentirala je tako jedna gospođa koja je ovim komentarom ukratko sažela stajalište većine stanovnika toga područja. To da je u njihovom govoru ispravan naziv s „č“ na kraju, jasno su poručili i na ploči s nazivom naselja koja se nalazi na Vrhu Ike, napravivši „lekturu i korekturu“ iz „Oprić“ u „Oprič“.

Kada je u pitanju podrijetlo same riječi, jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog Petar Šimunović u „Tipološko-strukturalnom ogledu istarske ojkonimije“ 1979. godine je zapisao da je Oprič ojkonim od zemljopisnog termina, ali, nažalost, ne navodi od kojeg zemljopisnog pojma potječe. Onomastičar doc. dr. sc. Joža Horvat ponudio nam je mogućnost da riječ potječe od glagola „otvoriti“, odnosno „otpret“ u pojednostavljenoj varijanti „opret“, s dodatkom uobičajenog sufiksa „-ič“.

Dok danas dvojimo „samo“ oko dijakritičkog znaka zadnjeg slova, na početku prošlog stoljeća zbrka je vjerojatno bila na svom vrhuncu. Uobičajena situacija bi bila: na temelju izvatka iz katastarskog plana općine Opritz iz 1910. izdaje se „Kupoprodajna pogodba“ za teren u Opricu, te Kotarski sud donosi zaključak za uknjižbu prava vlasništva u p.o. Opric. Isti vlasnik 1913. dobiva nalaz sudskog vještaka, na kojem je ovoga puta navedena p.o. Opriz. Dvadeset godina kasnije, kao porezni platiša evidentiran je na adresi Oprino 300. Sve ovisi o tome tko je izdavao dokument: ne samo o nadležnom tijelu, već možda i osobi koja je dokument izradila, s obzirom da je riječ o rukom pisanim dokumentima. Dokumenti izdani nakon Drugog svjetskog rata jednako su „zbunjeni“. Često se nailazi slučajeve gdje se na istom dokumentu koriste obje varijante, Oprič i Oprić, bilo da je riječ, primjerice, o nazivu katastarske općine u zemljišnim knjigama ili pak adresi na izvodu iz Matične knjige.

No, što bi trebalo biti ispravno danas? Konzultirali smo Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, koji određuje područno ustrojstvo svake županije, grada i općina. U Glavi II, pod rednim brojem 11 nalazimo Opatiju, na čijem se području, uz ostala naselja, nalazi – Oprič. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da se mjesni odbori osnivaju statutom jedinice lokalne samouprave, a u Statutu Grada Opatije, pod rednim brojem 13 nalazimo Mjesni odbor Oprič. Tako je, prema službenim spisima, što se Grada Opatije tiče, ispravan naziv Oprič. Isto je vrijedilo i za Ministarstvo pravosuđa i uprave, barem donedavno. Naime, katastarska općina 320013 donedavno poznata kao Oprič, sada je identificirana kao Oprić.

Što se jezikoslovlja tiče, u ovakvim slučajevima ispravan naziv je onaj koji se koristi na tome području, kako ga izgovaraju sami govornici. No, već se pojavljuje „sivo“ područje – naši stariji sugrađani reći će da je „Opriče bilo velo nevreme“, a sve više onih mlađih koristit će „Oprić“, s obzirom da je taj naziv naznačen na oznakama naselja i osobnim dokumentima.

Kako je jezik „živa stvar“ koja se stalno mijenja, naziv Oprič možda čeka ista sudbina kao i nazive drugih naselja, odnosno kako je zaključio doc. dr. sc. Joža Horvat:

– Budući da je riječ o čakavskom punktu, sami govornici najbolje će znati kako izgovaraju taj ojkonim – upravo ono kako ga oni izgovaraju jest točno. Nažalost, često se to ne uzima u obzir pa su službeni ojkonimi umjetni, npr. Đurđevac umjesto Đurđevec ili Brdovec umjesto Brdovac.