Panel-diskusija „Književnost u obrazovanju“: vrijednosti književnosti moramo zaštititi
Autor: Marina Pauletić 11.12.2022
Književnost je primarno bila dio obiteljskog života te je tek krajem devetnaestog stoljeća postala akademska disciplina.
Opatija - Posljednja ovogodišnja panel-diskusija organizirana u sklopu projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates ugostila je izvrsne paneliste sa vrhunskih svjetskih sveučilišta, te unatoč lošem vremenu i nogometnoj groznici privukla zavidan broj zainteresiranih slušatelja. Dvorana Veranda (unutar Hotela Gardenija) tako je ugostila panel-diskusiju „Književnost u obrazovanju“ čiji su gosti bili James Harold (Mount Holyoke College), Peter Lamarque (Sveučilište York) i Stein Haugom Olsen (Bilkent Sveučilište).
Cilj je ovog druženja bio propitati ulogu književnosti u današnjem obrazovanju, čitalačke prakse učenika i studenata, razmotriti neke od učinaka koje učestala izloženost književnosti ima za moralni i kognitivni razvoj učenika, propitati kriterije temeljem kojih se sastavlja popis školske lektire, razmotriti stavove o književnoj vrijednosti, dotaknuti se pitanja etičke dimenzije književnosti, ukazati na važnost književno-umjetničkog obrazovanja, istaknuti izazove u nastavi književnosti i ponuditi smjernice za rad s učenicima koji bi osigurao njihov interes prema ovoj umjetničkoj formi.
Razgovor je započeo Peter Lamarque, jedan od utemeljitelja analitičke filozofije književnosti, ponudivši nekoliko razloga zbog kojih je književnost jedan od fundamentalnih izvora kulturnih i obrazovnih vrijednosti: od činjenice da potiče općenitu pismenost i doprinosi sposobnosti imaginativnoga promišljanja, književnost je vrijedna i zato što nudi mogućnost izražavanja, odnosno sagledavanja ideja koje je društvo generiralo kroz svoju dugu i kompleksnu povijest. Ipak, kako je istaknuo Stein Olsen, to ne znači da književnost moramo instrumentalizirati; upravo suprotno, prava vrijednost književnost sastoji se u zadovoljstvu koje proizlazi iz posvećenog čitanja, iz unošenja sebe u djelo.
Kako je prof. Olsen istaknuo, povijeni razvoj čitanja i razvoja pismenosti pokazuje da je književnost primarno bila dio obiteljskog života te je tek krajem devetnaestog stoljeća postala akademska disciplina. Čitanje, istaknuo je profesor Olsen, traži vrijeme i posvećenost, a to je nešto što ljudi danas u načelu nemaju, posebno učenici, a paradoksalno, ni oni koji se književnošću bave profesionalno. Profesor Harold osvrnuo se posebno na pitanje sve većeg otkazivanja različitih književnih djela u svijetlu njihova navodnog nemoralnog sadržaja, analizirajuće i neke konkretne trenutno aktualne slučajeve iz američkoga obrazovnog sustava. U nešto malo više od sat vremena, panelisti su otvorili mnoga zanimljiva pitanja, istaknuvši i donekle pesimističan stav glede suvremenih trendova opadanja interesa prema knjigama. Tome unatoč, kolektivni je zaključak bio kako vrijednosti književnosti moramo zaštititi i promicati te raditi na obrazovnim tehnikama koje bi omogućile studentima da vrednuju te vrijednosti.
Panel-diskusiju su zajedničkim snagama organizirali Udruga „Kulturni front“, Filozofski fakultet u Rijeci i Amadria park hoteli, a sama se diskusija održala kao dio aktivnosti koje se provode u sklopu projekta Estetsko obrazovanje putem narativne umjetnosti i njegova važnost za humanistiku (https://aetna.uniri.hr/ ) kojeg financira Hrvatska Zaklada za znanost. Organizatori su najavili organiziranje novih događanja i sljedeće godine, te su zahvalili Gradu Opatiji i Primorsko-goranskoj županiji na kontinuiranoj potpori u provedbi ovog projekta.
