[FOTO] Poučno predavanje „Filozofija kao terapija“ održano u Galeriji Laurus u Lovranu

Antički su filozofi tako smatrali kako psihološka uznemirenost nije toliko vezana uz izvanjske okolnosti u kojima živimo, već uz vjerovanja koja imamo o tome što je u životu važno i dobro.

Lovran - U Lovranu je nedavno, u prostorima Galerije Laurus, održano zanimljivo predavanje o terapijskoj ulozi filozofije u vrijeme antike. Ovo je bilo dvanaesto u nizu predavanja koje u Lovranu, u sklopu cjelogodišnjeg projekta Coffeehouse Debates, a s ciljem popularizacije znanosti i razvoja deliberativne građanske kulture, organizira Udruga „Kulturni front“. Predavanje je održala docentica Ana Gavran Miloš, pročelnica Odsjeka za filozofiju pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i suradnica na istraživačkom projektu „Dobrobit, pripadnost i društvena pravednost“.

Gavran Miloš je izlaganje započela uočavajući motivaciju koja je u antičko vrijeme nagnala ljude da se bave filozofijom. Budući da su stari Grci izrazito cijenili zdravlje, te razvijali medicinu kao disciplinu koja se bavi očuvanjem zdravlja tijela, filozofija nastupa kao dodatak medicini, kao disciplina čija je svrha promicanje zdravlja duše. Antički su filozofi tako smatrali kako psihološka uznemirenost nije toliko vezana uz izvanjske okolnosti u kojima živimo, već uz vjerovanja koja imamo o tome što je u životu važno i dobro. Liječenje duše tako dolazi kroz izmjenu vjerovanja o tome što je dobro, a ne kroz mijenjanje svijeta oko nas. Naravno, stav starih Grka bio je da gotovo svatko može, primjenom terapeutske argumentacije, promijeniti svoja vjerovanja o tome što je dobro u životu, pa zbog toga naša sreća ne ovisi ni o kome nego o nama samima.

Dvije su glavne škole pokušale ponuditi razrađene pristupe kako promijeniti svoja vjerovanja i odagnati psihološku uznemirenost. Epikurejci su smatrali kako je dobar život onaj ispunjen užicima, ali su tvrdili kako većina ljudi ne uspijeva živjeti dobro jer griješe u vjerovanju koje će im stvari donijeti kvalitetne i vrijedne užitke u životu. Želje za moći, za luksuznim stvarima ili za besmrtnosti samo vode u frustracije budući da ih teško ostvarujemo, a ako ih i ostvarimo pružaju nam isprazne i kratkotrajne užitke. Umjesto njih, trebamo težiti za prijateljstvom, slobodom i samodostatnosti, jer su to istinski vrijedni užitci. Naravno, neka minimalna materijalna dobra su nam potrebna kako bi preživjeli, no sreća se ne sastoji u posjedovanju tih materijalnih dobara.

Druga škola, stoička, polazi od ideje da nam za psihičku neuznemirenost treba život u skladu s vrlinom. Trebamo naučiti razlikovati između stvari na koje možemo utjecati i između stvari na koje ne možemo. Izvor frustracije je naše fokusiranje na stvari koje nisu do nas: moć, bogatstvo, pa čak i zdravlje ili način kako nas vide drugi ljudi. Ukoliko svoju sreću uvjetujemo tim stvarima, nikad nećemo biti sigurni da možemo biti sretni: moć i bogatstvo možemo izgubiti, zdravlje nam može biti narušeno, kao i ugled. Psihološku uznemirenost možemo izbjeći samo ako sreću uvjetujemo stvarima koje možemo kontrolirati: hoćemo li biti vrijedni i marljivi, hoćemo li se zdravo hraniti i redovito vježbati, hoćemo li graditi poznanstva i prijateljstva.

Nakon zanimljivog izlaganja uslijedila je kvalitetna rasprava, a sudionike je najviše zanimalo koristi li suvremena psihoterapija filozofske argumente kao oblik terapije, te koliko se učenja iz antičke etike mogu primijeniti u današnjem kontekstu. Prije no što se ugodno druženje nastavilo u Lovranskom pubu, organizatori iz Udruge „Kulturni front“ najavili su organizaciju novih predavanja u Lovranu, među kojima se ističu predavanje „Samo doza čini otrov“ koje će 18. studenog održati doc. dr.sc. Stribor Marković s Odjela za biotehnologiju, te predavanje „Tajne šifriranja“ koje će 9. prosinca održati izv. prof. dr.sc. Vedrana Mikulić s Odjela za matematiku.

Follow @PodUckun