Povodom Svjetskog dana okoliša Zelena mreža PGŽ pozvala građane na aktivnije uključivanje u odluke o budućnosti županije

Članovi Zelene mreže smatraju da je pred građanima i donositeljima odluka važno pitanje hoće li se ti resursi očuvati ili postupno ustupiti prostor infrastrukturnim i energetskim projektima za koje, kako navode, nije uvijek jasno koliku korist donose lokalnoj zajednici.

Rijeka - Povodom Svjetskog dana okoliša, koji se obilježava 5. lipnja, Zelena mreža Primorsko-goranske županije uputila je otvoreno pismo stanovnicima županije upozoravajući na važnost očuvanja prirodnih resursa te potrebu odgovornijeg planiranja razvoja prostora:

Primorsko-goranska županija ima jednu od najvrjednijih prirodnih pozicija u Europi: more, šume i planine u neposrednom suživotu s urbanim prostorom. To nisu apstraktne vrijednosti, nego konkretni resursi o kojima ovise naša kvaliteta života, zdravlje i budućnost ove županije.

Pitanje je jednostavno: hoćemo li ih očuvati ili postupno zamijeniti infrastrukturom koja nam dugoročno ne donosi korist?

Zelena mreža Primorsko-goranske županije smatra da je vrijeme za jasne prioritete i zalažemo se za sljedeće:

1. Zaustavljanje širenja fosilne infrastrukture na Kvarneru

Novi plinovodi, povećanje LNG kapaciteta i intenziviranje brodskog prometa dodatno vežu regiju uz energetsku paradigmu koja ima ograničen rok trajanja te predstavlja rizik za okoliš.

Takva ulaganja dugoročno degradiraju prostor, a lokalnom stanovništvu ugrožavaju opstanak te ne donose stvarnu korist. Razvoj treba usmjeriti prema rješenjima koja čuvaju more, prostor i zdravlje ljudi. U svijetu bez fosilnih goriva koji dolazi, naša je odgovornost osigurati da djeci ostavimo zdrav okoliš i održive temelje za kvalitetan život.

2. Transparentnu i javnu raspravu o strateškim projektima

Veliki energetski i infrastrukturni projekti imaju snažan utjecaj na prostor i okoliš, a visoka potrošnja energije i zahvati u prostoru ugrožavaju zelenu infrastrukturu - bioraznolikost, šume, more i zelene površine - koja je temelj kvalitete života u našoj regiji.

Opravdanost velikih prometnih zahvata u osjetljivim područjima mora se ozbiljno preispitati. Planirana dionica Križišće – Žuta Lokva zahvaća rijetko naseljen, ali prirodno vrijedan prostor koji bi u budućnosti mogao biti ključan za lokalnu proizvodnju hrane, osobito u regiji s vrlo ograničenim poljoprivrednim resursima.

Građani imaju pravo znati:
- tko donosi odluke
- koje su stvarne koristi za lokalnu zajednicu
- koji su dugoročni troškovi i rizici.

Bez otvorene rasprave, takve odluke ne mogu imati društveni legitimitet.

3. Razvoj lokalne i građanske energije

Već preko 40 000 kućanstava u RH proizvodi vlastitu energiju iz sunca, a što ih je više i u PGŽ, to je naša županija sigurnija i neovisnija.

To je smjer koji treba sustavno razvijati:
- decentralizirana proizvodnja
- veća energetska samostalnost građana
- smanjenje ovisnosti o velikim sustavima.

4. Jačanje lokalne proizvodnje hrane
Uvozimo većinu hrane, dok betonizacijom trajno gubimo potencijalne poljoprivredne površine. PGŽ proizvodi manje od 1% hrane koju konzumiramo, zbog čega sigurnost opskrbe hranom u nestabilnim globalnim uvjetima postaje strateško pitanje.

Potrebno je:
- poticati lokalne proizvođače, posebno u uzgoju voća, povrća i žitarica
- čuvati poljoprivredno zemljište
- razvijati održive modele proizvodnje hrane.

5. Obrazovanje za stvarne izazove budućnosti
Djeca koja danas odrastaju živjet će u drugačijim uvjetima nego mi danas i suočavati se s posljedicama klimatskih promjena (nedostatak hrane, ekstremne vremenske prilike - toplinske valove, vrućine/suše, bujične poplave, dizanje razine mora).

Obrazovanje (formalno i neformalno) ima ključnu ulogu u pripremi djece za:
- klimatske promjene
- odgovorno korištenje resursa
- lokalnu održivost i suradnju.

6. Održivi turizam

Turizam u PGŽ-u snažno je razvijen, ali u pojedinim područjima dolazi do preopterećenja prostora, infrastrukture i prirodnih resursa. Bez jasnog upravljanja i zaštite prostora, postoji rizik gubitka kvalitete života lokalnog stanovništva i dugoročne atraktivnosti destinacije, a time i zarade od koje mnogi žive.

Potrebno je:
- razvijati turizam u skladu s kapacitetima prostora i infrastrukture
- očuvati more, obalu i prirodne resurse kao temelj turističke ponude
- poticati modele održivog i cjelogodišnjeg turizma koji donosi korist lokalnoj zajednici.

Održivi modeli već postoje i razvijaju se u našoj zajednici, ali bez jasne i dosljedne podrške javnih politika teško mogu napredovati, osobito ako su izloženi dodatnim preprekama.

Ako želite kvalitetniji život za sebe, svoju djecu i unuke, uključite se u razgovor o budućnosti županije. Obratite se vijećnicima, gradonačelnicima, načelnicima, županu i saborskim zastupnicima.

Pasivnost nas skupo košta. Ako samo promatramo, dopuštamo da se naši prioriteti i javni novac kroje bez nas. Kada se šteta učini, kasno je za žaljenje, zato moramo reagirati odmah. Pratite planove, zahtijevajte jasna objašnjenja o planiranim investicijama i razvojnim prioritetima i ne šutite. Naš glas mora biti pravodoban, jasan i uporan.

Follow @PodUckun