RASTEREĆENJE ČVORA ŠMRIKA Predstavljeno rješenje privremene signalizacije za alternativne pravce kretanja s autoceste A7 do Crikvenice
Autor: Nikola Cvjetović 14.07.2022
Rješenje usmjerava cestovni promet koji dolazi iz pravca Gornjeg Jelenja na čvor Hreljin (dolasci i Zagreba i manjih graničnih prijelaza sa Slovenijom na području Gorskog kotara) na staru cestu Hreljin – Križišće – Šmrika – Jadranska magistrala i Hreljin – Bakar – Jadranska magistrala kao i izlaz čvor Križišće za dolaske autocestom A7 iz pravca Rijeke.
Opatija - Na današnjoj tiskovnoj konferenciji koju su održali vijećnici Županijske skupštine Primorsko – goranske županije Marko Boras Mandić i Nedo Pinezić, predstavljeno je rješenje privremene signalizacije za alternativne pravce kretanja s autoceste A7 do Crikvenice.
Naime, danas prije samog početka zasjedanja Skupštine Primorsko – goranske županije, vijećnici Unije Kvarnera upoznali su javnost još jednom s kronologijom svojih prijedloga. Još 2019. Unija Kvarnera je izradila prijedlog prometnog rasterećenja čvora Šmrika, a ista je problematika aktualizirana prije početka ovogodišnje turističke sezone kroz vijećničko pitanje na Županijskoj skupštini. Slijedili su dopisi prema HAC-u i Upravnom odjelu za pomorsko dobro, promet i veze. Nakon toga je održano više sastanaka nadležnih tijela da bi se konačno pokrenula izrada dokumentacije za postavljanje privremene prometne signalizacije.
Ista je napravljena a za implementaciju je potrebno ishodovati dozvole odgovornih za promet na autocesti A7.
Rješenje usmjerava cestovni promet koji dolazi iz pravca Gornjeg Jelenja na čvor Hreljin (dolasci i Zagreba i manjih graničnih prijelaza sa Slovenijom na području Gorskog kotara) na staru cestu Hreljin – Križišće – Šmrika – Jadranska magistrala i Hreljin – Bakar – Jadranska magistrala kao i izlaz čvor Križišće za dolaske autocestom A7 iz pravca Rijeke.
Na ovaj bi se način značajno rasteretio čvor Šmrika, promet za Crikvenicu bi se odvijao kroz dva alternativna pravca. To bi dovelo do prestanka zaustavljanja prometa iz pravca Krčki most na rotoru Šmrika. Povećala bi se protočnost prometa, smanjila dužina čekanja. Time bi se smanjila i potrošnja goriva kao i emisija CO2 na području od Malinske do čvora Šmrika kao i od čvora Hreljin do čvora Šmrika.
Sličnu preregulaciju bi trebalo uvesti za dolaske iz Crikvenice za Krka preko križanja Kraljevica istok.
Još jedna privremena regulacija prometa pridonijela bi rasterećenju ovog u Hrvatskoj najopterećenijeg prometnog čvorišta – preusmjeravanje putnika za Cres iz pravca Rupa na pristanište Brestova. Ovaj prometni pravac se nedovoljno koristi a može značajno uštedjeti vrijeme i novac putnicima prema otoku Cresu.
Treba napomenuti da sam otok Krk ostvaruje 1/3 a svi Kvarnerski otoci čak 2/3 ukupnog turističkog fizičkog prometa Primorsko - goranske županije. Bez obzira na zračnu luku, sav taj promet ostvaruje se cestovnim prometom. Dnevna frekvencija prometa na krčkoj magistrali je više od 30.000 vozila u ljetnoj sezoni. Godišnji prosjek je negdje između 13.000 i 15.000 vozila dnevno.
Sve to dovodi do zaključka kako je prioritet ulaganja u infrastrukturu rješavanje „neuralgičnih prometnih točaka“: čvor Šmrika, križanje Njivice, križanje Šepići, križanje Bajčići – Poljica, križanje Vela ravnica i križanje Skrbčići – Pinezići. Na svim ovim križanjima ključno pitanje je sigurnost za sudionike u prometu koja je znatno narušena povećanjem intenziteta i brzine prometa. Čvor Šmrika je neodgovarajuće riješen i u sličnoj prometnoj situaciji kao što je bio rotor Zagreb jug prije rekonstrukcije. Nadamo se da su današnje dobre vijesti početak sustavnog rješavanja navedenih problema.