[RAZGOVOR] Ana „oživljava“ mitska bića zavičajne baštine
Autor: Elena Vidović 05.09.2023
Prva knjiga trilogije, „Krsnik“, objavljena je 2019. godine nakon što je pobijedila na Natječaju za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman.
Narodna predaja naših krajeva isprepletena je mističnim bićima kao što su, primjerice, morȅ, štrigi, štriguni i krsniki. Priče su to koje, nažalost, polako padaju u zaborav, no jedna naša sugrađanka ustrajna je u tome da ih ponovo oživi, ponajprije kroz romane, priče i vođene ture. Ona je Ana Cerovac, ima 34 godine, po zvanju je magistar komparativne književnosti i ruskog jezika, a po zanimanju stručna suradnica za edukaciju u Parku prirode Učka, ima vlastiti obrt „Terra Incognita“ putem kojeg kao turistička vodičkinja organizira vođene ture, predsjednica je opatijske Udruge „Kulturni front“ i nagrađivana je spisateljica. Krajem srpnja u zadnji smo je čas „uhvatili“ za razgovor, prije nego što se povukla u osamu, u obiteljsku vikendicu na Velebitu kako bi se posvetila pisanju posljednjeg, trećeg nastavka povijesno-fantastične trilogije „Između orla i lava“ u kojoj su mitska bića iz lokalne predaje Istre i Kvarnera stavljena u povijesni kontekst 17. stoljeća. Prva knjiga trilogije, „Krsnik“, objavljena je 2019. godine nakon što je pobijedila na Natječaju za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, a potom osvojila i nagradu „Artefakt“ za najbolji fantastični roman. Dvije godine kasnije svjetlo dana ugledao je i nastavak „Krasna zemlja“, a Ana trenutno piše finale trilogije čiji će naslov biti „Kugino kolo“.
– Godišnji odmor mi je najbolja prilika za pisanje. Kada pišem, volim se maknuti od svega, da se mogu u potpunosti skoncentrirati i „unijeti“ u to što radim. Prije početka prve knjige sam jako puno istraživala, možda dva-tri mjeseca, za jedan veliki, dobar uvod. Radnja svakog poglavlja u ovim romanima se odvija u drugom mjestu, a svako mjesto je istraživanje za sebe. Trenutno istražujem Novigrad. Inspiraciju za Novigrad dobila sam iz knjige „Nepoznati svijet istarskih žena“ koja pruža izvanredan uvid u položaj žena u srednjem vijeku, uglavnom u Novigradu i Istri. Tu sam pronašla neke povijesne ličnosti i odlučila ih uključiti u moj roman. Zanimljivo je da žena tada bilo u raznim profesijama i imale su svoju reputaciju. Kad me neka činjenica iz povijesnih izvora zainteresira, pokušam je „ubaciti“ u knjigu, pružila nam je kratki „sneak peek“ u njenu novu knjigu.
Daleko od toga da su ovo njeni prvi uradci: kako kaže, najintenzivnije je pisala u srednjoj školi i tijekom studentskih dana, samo što te priče i romane nije objavljivala.
Premda je Ana o „domaćim“ mitskim bićima prvi puta čula iz priča none i nonota, kaže kako oni nisu bili praznovjerni, pa su svaku neobičnu pojavu koju bi narod inače vezao za nadnaravna bića, nono i nona znali racionalno objasniti. Veći utjecaj na nju imali su festivali poput Liburnicona, Istrakona i Legendfesta, na kojima se, uz popularnu fantastiku, promovira i folklorna fantastika.
No, krsnike, štrige i ostatak ekipe zavičajnih mitskih likova Ana ne promovira samo kroz pisanu riječ. Kao licencirana vodičkinja inicijator je zanimljivog projekta „Veprinac Ghost Tour“, a radi se o noćnoj kostimiranoj storytelling šetnji tijekom koje posjetitelji mogu naučiti više o nekadašnjim vjerovanjima vezanim za lokalna mistična bića. Ana utjelovljuje plemkinju Anu Wallsee, kao domaćina ture, a na raznim lokacijama u starom gradu Veprincu pridružuju joj se članovi Udruge „Kulturni front“ kostimirani kao krsnik, štriga, morȁ…
– U „slobodno vrijeme“ se bavim turističkim vođenjima, a moj najdraži segment su storytelling ture. S obzirom da sam jako dugo bila u organizaciji festivala kao što su Liburnicon i programi Udruge Kulturni front, kostimiranje mi nije strano, ali s druge strane nije nužno. Primjerice, ove godine sam organizirala turu „Bilo jednom na Mirni“, jer mi je rijeka Mirna bila ionako u fokusu zbog istraživanja za treći nastavak trilogije. Tako sam otkrila da kako pratimo Mirnu nizvodno, svako-toliko iskoči neka odlična priča, bilo da je vezana uz neku povijesnu činjenicu ili kulturno obilježje, pa sam ih odlučila iskoristiti za vođenu turu, na primjeru nam je ispričala Ana kako nastaju neke od njenih tura. Pridružiti im se može svatko, a zainteresirani Anu mogu kontaktirati putem njene web stranice www.anacerovac.com ili društvenih mreža.
