[RAZGOVOR] Igor Ravnić: Prevencija požara nam je najbolji saveznik

Autor: Kristina Tubić 03.04.2023

Igor Ravnić sa svojim suradnicima

- Uvijek postoji ta percepcija da je gašenje požara jedino čime se bavimo. Međutim, tu je čitav niz drugih intervencija koje imamo. Posljednjih godina bilježimo porast intervencija vezanih za spašavanje starijih osoba, istaknuo je Ravnić.

Opatija - Igor Ravnić na čelnoj je poziciji Javne vatrogasne postrojbe Opatija od kolovoza prošle godine. Dodatne je odgovornosti preuzeo nakon gotovo trideset godina provedenih u opatijskom JVP-u: pridružio im se 1994. godine, kada je, uz rad, započeo i prekvalifikaciju za vatrogasnog tehničara. Nedugo zatim postao je voditelj grupe, potom i voditelj odjeljenja, te je 2009. godine, ponovo uz rad, završio fakultet i stekao zvanje diplomiranog inženjera sigurnosti, smjer zaštite od požara. Već dvije godine kasnije postao je voditelj smjene, a 2013. godine i zamjenikom zapovjednika JVP Opatija. Odlaskom bivšeg zapovjednika Gordana Filinića na dužnost pomoćnika glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske, najprije je stupio na mjesto vršitelja dužnosti, a po provedenom natječaju imenovan je zapovjednikom.

Igor Ravnić

Kako ste se odlučili na karijeru u vatrogastvu?
Presudan je bio utjecaj jednog prijatelja. Naime, završio sam srednju školu za tokara i po odsluženju vojnog roka zaposlio sam se u riječkom Torpedu sa stipendijom iz srednje škole. Radio sam na Torpedovom vojnom programu, te sam, kao i brojni drugi, početkom devedesetih odlazio na ratište u Liku. Tu sam imao prilike uvidjeti puni smisao riječi „pomoći drugima“, a o istome mi je pričao i taj prijatelj kojeg sam spomenuo, a koji je tada radio kao vatrogasac. Predložio mi je da se prijavim za posao vatrogasca i to je bilo to! Naravno, drago mi je što sam odabrao taj životni put, jer, iako jako dinamičan, ovo je uistinu vrlo plemenit posao.

Vide li se velike promjene u opatijskom vatrogastvu u proteklih tridesetak godina?
U smislu ljudstva ili lokacije na kojoj se nalazimo – tu nema značajnih promjena. I dalje se puno ulaže u ljudske potencijale i svakodnevno se provode vježbe i edukacije vatrogasaca. Nije se promijenila nesebičnost osoba koje se odluče baviti ovim poslom. Isto tako, još uvijek smo na istome mjestu u centru grada. Ono što se mijenja su uvjeti u kojima radimo - tu su prometni problemi s kojima se susrećemo i oko kojih moramo raditi. Primjerice, zbog izgradnje hotela Ulica Velog Jože zatvorena je već dugo vremena u jednome smjeru, Ulica maršala Tita od Slatine do Punta kolove nije pouzdan prolaz zbog neodgovorno parkiranih automobila, stoga moramo koristiti obilazni put. Također, promijenio se i način gašenja požara, tu mislim na to da su zgrade nekad bile dominantno drvenih konstrukcija s drvenim namještajem u prostorijama, a danas se koriste drukčiji materijali ne samo u izgradnji, već i u opremi stanova, pa su i produkti gorenja drukčiji, što iziskuje prilagodbu pristupa gašenju požara. Srećom, tehnologija vatrogasne opreme i proizvodnja zaštitne opreme za vatrogasce prate takve trendove, provode se redovne vježbe i edukacije, pa se vatrogastvo tome brzo prilagođava.

Edukacija je važna...

No, gašenje požara nije jedino čime se vatrogasci bave.
Uvijek postoji ta percepcija da je gašenje požara jedino čime se bavimo. Međutim, tu je čitav niz drugih intervencija koje imamo. Posljednjih godina bilježimo porast intervencija vezanih za spašavanje starijih osoba: pretežno na poziv medicinskih službi ili policije, dolazimo otvoriti stan ili prenijeti teško pokretnu osobu do vozila saniteta. Tu su i razne intervencije uslijed elementarnih nepogoda, na našem području najčešće su to srušena stabla, zatim imamo tehničke intervencije u prometu, naročito na dionici brze ceste prema tunelu Učka ili prema Rupi. Vjerujem se da će se broj takvih intervencija smanjiti izgradnjom punog profila Istarskog ipsilona.

Koliki je angažman u prevenciji požara?
Što se tiče požara na otvorenim prostorima, doista se puno radi na prevenciji. U svibnju će se provesti natječaj za zapošljavanje sezonskih djelatnika, koji će tijekom ljetnih mjeseci vršiti ophodnje. Na našem području predviđeno je zapošljavanje osam sezonskih djelatnika. Uglavnom se na natječaj prijavljuju članovi lokalnih dobrovoljnih vatrogasnih društava, što je i velika prednost jer već poznaju teren. No, osim toga, u prevenciji nam puno pomaže i lokalno stanovništvo s dojavama o pojavi dima. Dobar dio šumskog područja potpada pod Park prirode Učka, čiji djelatnici uredno obilaze i prate potrebe na svom području. Područje nadgledaju i Hrvatske šume, održavaju ceste i vlake u njihovoj nadležnosti, što omogućava vatrogascima prilaz požarom ugroženom području.

S jedne od intervencija požara na otvorenomprostoru...

Kada se govori o „sezoni požara“ – kada ona zapravo počinje?
S promjenom klimatskih uvjeta, „sezona požara“ počinje sve ranije i ranije. Zime su blage, s manje padalina, pa u već u ožujku bilježimo porast broja intervencija na požarima otvorenog prostora. Počinje toplije i sunčano vrijeme, pa ljudi čiste vrtove i spaljuju korov, što u kombinaciji s vjetrom, čuvenim marčanim burama, može postati pogubna kombinacija. Prošle smo godine u ožujku imali čak 27 intervencija na požarima otvorenog prostora, a za usporedbu prosjek broja intervencija u ostatku godine bio je 4.5 mjesečno. Naravno, pozivam Opatijce da iskoriste mogućnost besplatnog odvoza zelenog otpada koju nudi Komunalac, a ako baš moraju spaljivati korov, da to obavezno prijave JVP-u prije početka spaljivanja, na 051/271-800.

Trenutno provodite edukacije u dječjim vrtićima i osnovnim školama. Što je još u planu?
U tijeku su praktične vježbe i edukacije djelatnika, djece i mladeži u vrtićima i osnovnim školama o tome kako se ponašati u slučaju evakuacije uslijed potresa ili požara. Takvim edukacijama se mogu priključiti sve tvrtke, pa ih i ovim putem pozivam da nam se jave i zakažu termin. Vježbe su od velike koristi i nama, jer nam je to odlična prilika da se naši novi vatrogasci upoznaju s objektima, da vidimo prijete li kakve (nove) opasnosti, je li došlo do promjena, strukturnih ili na pristupnim putovima i slično. Tu bi trebalo posebno istaknuti turističke objekte: osim što se ovdje osoblje mijenja iz sezone u sezonu, turistički objekti su i nama često nepoznanica u smislu popunjenosti, provođenja protupožarnih programa i sličnog.

Prezentacija opreme na Mrkatu...

Sve su djelatnosti pogođene deficitom kadrova. Kakva je situacija kod vas?
Naši osnivači, dakle Grad Opatija, Općina Matulji, Općina Lovran i Općina Mošćenička Draga prošle su nam godine omogućili povećanje broja zaposlenika, prema planu koji imamo, čime se povećala i efikasnost Postrojbe. Zasad nemamo problema s ljudstvom i nadam se da ćemo uspjeti popuniti i svih osam pozicija sezonskih djelatnika. Kroz edukacije i specijalizacije, konstantno radimo na usavršavanju djelatnika, a neki od naših djelatnika su i predavači pri Državnoj vatrogasnoj školi. Ono što me posebno veseli je odaziv djece i mladeži u pomladak dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Liburnije, jer su oni budućnost vatrogastva. Sredinom travnja održat ćemo predavanja za voditelje pomlatka, a tijekom travnja održat će se i tečaj za vatrogasce, članove DVD-a.

Koje su, po pitanju vatrogastva, specifičnosti našeg područja?
Najvažnija stavka je zacijelo turizam, koji na području Liburnije postaje cjelogodišnji. Raste broj stanovnika, a još uvijek je to najizraženije tijekom ljetne sezone. Vatrogasna postrojba smještena je u centru grada, pa nam gužve u prometu tada predstavljaju najveći problem. No, turizam nije jedina specifičnost, naše područje djelovanja je velikim dijelom pod šumom, a tu su i Matulji, na čijem se području počinju razvijati industrijske zone s velikim halama i skladištima, zatim odlagališta i drugo. U tom smislu, područje nam postaje „raznoliko“, ali u slučaju potrebe, imamo mogućnost „mobilizacije“ postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava, te možemo računati na pomoć kolega iz profesionalnih jedinica iz Rijeke ili drugdje. Nadam se da su to opcije koje niti ove godine nećemo morati koristiti.

Opatijski vatrogasci po povratku s gašenja na jugu Hrvatske

Je li opatijski vatrogasni dom „tijesan“ za svu opremu koja vam je potrebna?
Uz vatrogasna vozila, koristimo i brojne druge specijalizirane alate. Konstantno pratimo potrebe, jer nove vrste intervencija zahtijevaju i novu vrstu opreme. To je oprema, kako se kaže, za spašavanje s visina i iz dubina, tehnička oprema za spašavanje iz vozila, baterijski alati – sve ono što omogućuje da se intervencija što brže odradi. Dobar dio opreme raspoređen je po vozilima, a uz to, u našim redovima imamo i voditelje K-9 jedinice, odnosno potražnih pasa za koje je potrebna određena oprema, tu su i ronioci koji zadužuju komplet opreme… Spremišta su nam popunjena, ali gledamo se snaći s prostorom koji imamo, do izgradnje budućeg vatrogasnog doma.

Uspijete li pronaći slobodnog vremena?
Posao koji radim podrazumijeva da sam dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, pa mi je ponekad teško planirati slobodno vrijeme. Volim boraviti u prirodi, naročito planinarenje. Posljednjih mjeseci, kako zbog poslovnih obaveza, tako i zbog kiše nisam baš imao prilike planinariti, ali se nadam da će biti više prilika dolaskom proljeća. Rekreativno se bavim nogometom, pa gledam barem jednom do dvaput tjedno naći vremena i za to.

Više sa portala poduckun.net ...