[RAZGOVOR] Nedo Pinezić, kandidat za župana o svojoj viziji razvoja liburnijskog kraja

- Treba zaustaviti betonizaciju i devastaciju prostora, okrenut se održivom turizmu te otvorit zonu Miklavja poduzetnicima i gospodarstvu, ističe Pinezić.

Opatija - Liburnijski kraj ima sve preduvjete razvoja, ali uz planiranu i osmišljenu sinergiju održivog turizma, gospodarstva, poduzetništva, poljoprivrede, da taj prostor iznimne vrijednosti postane mjesto perspektive i boljeg života za sve stanovnike i na obali i u zaleđu, ističe Nedo Pinezić, kandidat za župana i nositelj liste Unije Kvarnera, Akcije mladih, Hrvatske stranke umirovljenika, Centra, Fokusa, Alternative i Nezavisne liste Ive Rinčić, zajedničke kandidatkinje za gradonačelnicu Rijeke. Istaknuti je poduzetnik i dosadašnji županijski vijećnik u Skupštini Primorsko-goranske županije poznat kao stručnjak u području turizma, kao zagovaratelj razvoja obiteljskog smještaja i održivog turizma. U izbornu utrku za primorsko-goranskog župana ide s programom pod sloganom “’Nedo Pinezić župan iz naroda”.

- Naša županija sa svojim mikroregijama i vrijednim ljudima, nemjerljivo je bogatstvo samo moramo osigurat ljudima uvjete za život, kroz porezne olakšice, dostupnu zdravstvenu i socijalnu skrb, poticanje poduzetništva koji će osigurati radna mjesta lokalnom stanovništvu, a ne da ovisimo o krupnom kapitalu, velikim hotelskim lancima koji uvozi jeftinu radnu snagu, a profit izvoze u svoje matične zemlje. Evo imamo primjer Opatije gdje je jedna grupacija postala vlasnik najvrjednijih nekretnina, bez vidljivih ulaganja u turističke objekte koji su okosnica turizma cijelog opatijskog kraja. Imate i nekontroliranu gradnju apartmanskih betonskih mastodonata koji su narušili vizuru opatijske rivijere, opteretili infrastrukturu, mladim obiteljima učinili stanove nedostupnima zbog astronomske cijene za koje se ti apartmanski kvadrati nude na tržištu. Lokalna i županijska vlast nisu učinile ništa da se to spriječi, izdavale su se lokacijske i građevinske dozvole, prostorno-planska politika prepustila se interesu kapitala i građevinskih lobija, umjesto da u fokus svega stavimo interes i potrebe lokalnog stanovništva. Već godinama ponavljam tvrdnju da je dobar turizam samo onaj koji donosi korist lokalnom stanovništvu i da mi sami najbolje možemo upravljat prostorom i čuvati ga za buduće generacije. Krajnje je vrijeme da se zaustavi devastacija prostora na obali, a u funkciju gospodarstva i poduzetništva aktivira područje koje je odavno za to i predviđeno.

Mislite na Miklaviju?
Da, nevjerojatno je da je taj ogroman prostor velikog potencijala predviđen u prostornim planovima kao radna i industrijska zona prije gotovo 30 godina, s procjenom otvaranja 5000 novih radnih mjesta, do danas nije stavio u funkciju. U isto vrijeme, na drugoj strani Županije u Bakru, svjedočimo velikom razvojnom iskoraku industrijske zone koja je donijela i velike benefite lokalnom stanovništvu kroz radna mjesta i ulaganja u društvenu infrastrukturu. Izgradnjom drugog profila ceste od tunela Učka do spoja na zaobilaznicu i autocestu do Rupe, zona Miklavije postaje još atraktivnija za ulagače i kao župan, zajedno s lokalnom samoupravom koja će za razliku od dosadašnjim imati i vizije i energije, snažno ću poticati da taj prostor postane razvojni pokretač ne samo Matulja već i dobrog dijela liburnijskog kraja.

Kako riješiti sadašnju prometnu zagušenost na potezu od Preluka do Mošćeničke Drage?
Izgradnjom druge liburnijske ceste, spojem ceste od tunela Učke do Lovrana, uvođenjem brodskih linija od luke Rijeke do Opatije i Lovrana, bolje organiziranim javnim prijevozom, cestom, morem i željeznicom, koji treba bit besplatan i za đake i za umirovljenike. Uređenjem šetnica i biciklističkih staza uz obalu ali i na padinama Učke koja je pravi prirodni dragulj i moramo ga očuvati od pretjerane izgradnje. Park prirode Učka biser je liburnijskog kraja i traži najjače oblike zaštite od ekološke i prostorne devastacije. Već se desetljećima najavljuje izgradnja žičare do Učke, što je financijski nemoguće realizirat ako se u projekt ne uključe europska sredstva ali i kapital turističkog gospodarstva Liburnije koji do sada nije pokazivao interes i dao podršku izgradnji takve jedne atrakcije. Iz Opatije vam se turistima godinama nude izleti na Plitvice, Postojnsku jamu, na Brijune, a imamo Učku i cijeli Gorski kotar kao sjajne izletničke destinacije. Očito je lakše promovirat gotove destinacije nego kreirat sadržaje u prostoru koji je tu, naš, po svemu što imamo, od mora do gorja, sigurno najljepša regija u Hrvatskoj.

Predstavljate se biračima kao župan iz naroda?
Da jer to i jesam. Mi smo u kampanju ušli s jasnim ciljem, želimo županiju koja je bliska običnim građanima, okrenuta konkretnim rješenjima i lokalnim potrebama i neovisna o stranačkim politikama. Nisam profesionalni političar ali sam konzultant i trener koji upravo radi na projektima održivog turizma baziranog na lokalnoj zajednici. Imao sam sreću posljednjih 10 godina raditi kao stručni suradnik UN-a, EU-a, na području Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije gdje sam stekao ogromno iskustvo i pomogao u implementaciji mnogih dobrih projekata kao što su „Feel & Taste“, „Explore The Wondernature“, „Kvarner family“, „Kvarner Food & Gourmet“, „Mala barka“, „Arca Adriatica“, „EDGE“, „SEDRA 2“ i na desetke drugih. Sve su to projekti koji podižu kvalitetu turističke destinacije, čine je prepoznatljivom, povezuju ponudu smještaja, ugostitelje, lokalne proizvođače hrane, tradicijske zanate. Bio sam i prvi predsjednik Turističke zajednice otoka Krka, od 1995. do 1999. godine koju sam „postavio na noge“ kao jedinu turističku zajednicu s dogovornim financiranjem 7 turističkih zajednica i 7 jedinica lokalne samouprave .Iako joj se proricao kratak „vijek trajanja“, TZO Krk djeluje i danas i najzaslužnija je za jako brendiranje otoka Krka na turističkom tržištu. Mi na Kvarneru i na našim otocima imamo dugu tradiciju turizma koja je i krenula od domaćinstava kao obiteljskih iznajmljivača i to je oblik turizma koji treba poticati, a ne gušiti zakonskim rješenjima i neopravdanim poreznim nametima. Važno je i snažnije poticanje male poljoprivrede u domaćinstvima, na OPG-ovima, brendiranje autohtonih prehrambenih proizvoda i uključenje u sustave ponude kroz eko tržnice, kroz ugostiteljske objekte, kroz prodaju na kućnom pragu. To je formula uspješnog međusobnog podupiranja turizma i poljoprivrede. Poznati su takvi uspješni projekti u razvijenim zemljama EU ali i kod nas kroz ciljane EU projekte.

Kako vidite rješenje sve ozbiljnijeg problema u osiguranju dostupnosti zdravstvenih usluga, a naročito ljeti kada se broj stanovništva višestruko uveća?
-Nužno je modernizirat sustav primarne zdravstvene zaštite kroz domove zdravlja, osigurat za sezonu dovoljno turističkih ambulanti. Županija u rukama ima sve institucionalne poluge jer upravlja Domom zdravlja, Zavodom za hitnu medicinu, ali čini mi se da nismo na vrijeme reagirali kroz stipendije, stambeno zbrinjavanje, boljim uvjetima rada i boljim primanjima, kako bi osigurali dovoljno liječnika i medicinskog kadra upravo za taj najvažniji sustav primarne zaštite, obiteljske medicine i pedijatrije. A problem deficita zdravstvenog kadra nije više problem samo u manjim sredinama, na otocima nego i u gradu Rijeci. To je sigurno tema koja će meni i mojim suradnicima biti u vrhu prioriteta. Smatram da se predugo odgađala gradnja novih kapaciteta upravo u segmentu primarne zdravstvene zaštite. Evo vam slučaj opatijskog Doma zdravlja koji je bio u planovima najmanje deset godina, a tek se sada realizira.

Što kao kandidat za župana i vaša lista manjih regionalno fokusiranih stranaka nudite biračima?
Kandidirao sam se za župana jer iskreno vjerujem da je došlo vrijeme za ljude koji su bliži narodu, običnim građanima i njihovim potrebama, a da su SDP-ova na regionalnoj i HDZ-ova dominacija na nacionalnoj razini „potrošene“ politike. Puno sam među ljudima, čujem to u razgovorima, a nadam se da će im nezadovoljstvo koje iskazuju bit snažan motiv da iziđu na ove izbore. Moja je poruka, ljudi iziđite na birališta 18. svibnja, nemojte propustit još četiri godine jer sada imate priliku za zaokret u regionalnoj politici, a ja taj zaokret obećavam. Sve poluge regionalne vlasti usmjerit ću boljoj kvaliteti života u svakom dijelu Županije, županijska administracija postat će efikasniji servis i bit će otvorena, a ne distancirana od građana i poduzetnika te snažna potpora općinama i gradovima u ostvarenju njihovih programskih i projektnih inicijativa. Imamo sve preduvjete za rast, uz mene je odličan tim ljudi koji su dokazali da imaju i znanja i energije i novih ideja za ostvarenje našim programskih ciljeva. Visoko smo podigli ljestvicu, jer želimo da ovaj naš kraj i naši ljudi, standardom života dostignu razvijene europske regije, koristeći njihova iskustva i prakse. Pokrenimo razvoj ove regije s ljudima koji žele najbolje svom kraju, imaju znanja, ideja i energije. Županija će širom otvorit vrata takvim ljudima, stručnost i znanje bit će jedini kriterij, a ne stranačka pripadnost.

Najavljujete i gradnju dva nova doma za umirovljenike, besplatne vrtiće, komunalne vezove za svaku brodicu lokalnog stanovništva. Isto nude i vaši izborni protukandidati?
Možda, ali razlikuje nas to što su oni kao stranke na vlasti imali priliku to i ostvarit, a nisu. Nedavno je Dom za starije osobe Kantrida obilježio 60 godina od izgradnje. Do danas u Rijeci nije izgrađen niti jedna novi domski objekt. Prepustilo se inicijativi privatnih poduzetnika o kojima danas doslovno ovisi skrb za stare i nemoćne ali s komercijalnim cijenama, većini nepriuštivim. Ako ne gradimo sami onda možemo subvencionirat privatni smještaj, ali s daleko strožim nadzorom takvih ustanova. Nedavno smo svi bili šokirani slučajem takozvanog doma za starije u Rupi, kojem je licencu za rad dala Županija. Za početak tražio bih preispitivanje tko i pod kojim kriterijima izdaje te licence, a da u isto vrijeme, prema tvrdnji iz Županije nemaju u rukama sustav inspekcijskog nadzora. Da, prioritet će biti i komunalni vezovi za naše stanovnike, kao bodul znam da je barka našim ljudima potreba i tradicija i sigurno ću kao župan poticat politiku gradnje više komunalnih, a manje komercijalnih vezova.

Kako vidite suradnju Županije s općinama i gradovima?
Suradnju treba intenzivirat kroz konkretne programe i projekte svake pojedine sredine. Kao župan spreman sam bit prisutan na sjednicama gradskih i općinskih vijeća, a ne samo u svečarskim prigodama. Svaka sredina najbolje poznaje što treba za bolji život njihovih građana, Županija je tu koja im prva treba dati ruku. Jasno je da male i fiskalno slabe općine ne mogu same gradit vrtiće, opremati školske objekte, financirat mrežu javnog cestovnog prijevoza.....Mislim da u županijskom proračunu, racionalnijim trošenjem i preraspodjelom, ima dovoljno novca za projekte ravnomjernog razvoja koji će zadržati ljude u ruralnim sredinama, pa i potaknuti preseljenje mladih obitelji u područja gdje će lakše riješit stambeno pitanje nego u urbanim središtima.

Follow @PodUckun