[RAZGOVOR] Petar Banda: Stabla koja posadimo danas, ostavljamo u „dotu“ generacijama koje dolaze

Petar Banda

Prvi na redu trebao bi biti plan upravljanja za park "Angiolina" – strateški dokument, konzervatorsko-krajobrazna podloga sa analizom i valorizacijom svakog polja u "Angiolini", a sadržat će projekcije i predviđanja za budućnost. Kako ističe, takvi planovi imaju ucrtano i opisano svako stablo, njegov habitus i zdravstveno stanje, a sve to kako bi se moglo pripremiti i planirati za budućnost.

Opatija - Pet godina je prošlo otkako su se na opatijskom adventu po prvi puta pojavili simpatični i originalni Orašari. Tko do tada nije znao ime Petra Bande, nakon adventa 2017. ga je sigurno čuo – svaki od tih Orašara bio je njegovih ruku djelo, a nakon Opatije, narudžbe za Orašare počele su stizati sa svih strana. Sljedećih godina krasili su oni tako i zagrebački i dubrovački advent, a brojne su bile i pojedinačne privatne narudžbe ili narudžbe za Orašare kojima će biti ukrašeni drugi javni prostori u gradovima diljem Hrvatske. Petar se svakako tih godina naradio – svaki Orašar ne samo što je ručno izrađen, već je i rukom oslikan i ukrašen.

Petar i Orašari

Iako je možda široj publici najpoznatiji po svojim Orašarima, Petar Banda je vrlo svestrana osoba i, nadasve svestrani umjetnik, koji se u svojih 39 godina okušao u raznim granama umjetnosti poput plesa, gluma, glazbe i filma i u svakoj je grani umjetnosti bio uspješan. No, umjetnički izričaj koji ga i danas zaokuplja – izrada keramike – ljubav je koja zapravo datira još iz vremena srednje škole.

- Još dok sam bio u srednjoj školi imao sam prilike učiti o glini i keramici u ateljeu Edit Merle u Opatiji. Kasnije, dok sam studirao u Zagrebu, upisao sam tečaj keramike i to je bilo upravo to što mi je u tom trenutku trebalo. Nakon deset godina u kazalištu, keramika mi je pružila potreban odmak i odgovarajući umjetnički izričaj, i bila je to prava ljubav "na drugi pogled", govori nam Petar.

Do odlaska na studij u Zagreb, Petar je živio u Opatiji, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Danas pak živi u Brgudcu, gdje je na obiteljskoj starini uredio svoj atelje. No, posao ga svaki dan dovodi u rodnu Opatiju: od ožujka ove godine, Petar radi u opatijskoj tvrtki Parkovi. Prva pomisao je da je takav posao u diskontinuitetu s njegovim umjetničkim sklonostima, međutim Petar je završio Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, smjer uređenje krajobraza, za što je, uz puno znanja o bilju i arhitekturi, itekako potreban umjetnički duh i smisao za estetiku.

- Čak i dok sam radio na velikim projektima poput Orašara, zapravo nikada nisam izbivao iz struke jer sam uvijek radio i nekakve poslove vezane za krajobraz. Posao u Parkovima usko je usmjeren upravo na moju struku: jedan sam od četiri inženjera agronomije koji su zaduženi za redovno održavanje prostora grada Opatije. Moje područje konkretno čine Volosko, Pobri, naselje Kosovo, groblja i sve što je vezano za sjeverni dio Opatije, rekao je Petar i dodao kako ga posebno veseli što Parkovi imaju odličan dijalog s Konzervatorskim odjelom u Rijeci, jer se kroz tu suradnju ostvaruju konkretni koraci u zaštiti opatijskih parkova, koje Petar naziva "parkovnim draguljima":
- Opatija predstavlja skladnu sliku između arhitekture i zelenila, novog i starog, te je kao takva prepoznata i zaštićena 1968. godine. Posebnu kategoriju zaštite svakako imaju naša tri parkovna dragulja; Angiolina, Sv. Jakov i Margarita. Kod prostora koji su pod određenom kategorijom zaštite, mišljenje stručnjaka konzervatorskog odjela jednako je bitno koliko i mišljenje stručnjaka agronoma ili urbanog šumara kada se radi o intervenciji u prostoru, a to je u našoj struci često jer nam je osnovni "materijal" kojim baratamo, zapravo priroda, koja je nepredvidiva, kaže Petar i ne skriva entuzijazam govoreći o poslovnim planovima koji su pred njime. Prvenstveno tu ističe izradu plana upravljanja zaštićenih parkovnih prostora Opatije, a izradi plana moglo bi se pristupiti već ove jeseni. Prvi na redu trebao bi biti plan upravljanja za park "Angiolina" – strateški dokument, konzervatorsko-krajobrazna podloga sa analizom i valorizacijom svakog polja u "Angiolini", a sadržat će projekcije i predviđanja za budućnost. Kako ističe, takvi planovi imaju ucrtano i opisano svako stablo, njegov habitus i zdravstveno stanje, a sve to kako bi se moglo pripremiti i planirati za budućnost.

- Većina stabala koje posadimo danas su stabla čije blagodati i sjenu mi vjerojatno nećemo dočekati, ali je duša ispunjena i na miru, kada znaš da to ostavljamo u „dotu“ generacijama koje dolaze iza nas – pomalo emotivno kazuje Petar, iz čega se možda najbolje iščitava ljubav prema poslu kojeg radi. No, ipak, uz posao i obiteljske obaveze, još uvijek vremena pronalazi i za izradu keramike:
- Keramika mi je sada nešto što mi dođe kao terapija nakon napornog tjedna. Uglavnom radim vikendom, a izrađujem i dekorativne i uporabne predmete, kako me inspiracija navede!

Piše Elena Vidović
Foto: Nikola Turina, Marin Aničić

Follow @PodUckun