'Štorija od mora' – Uskoro započinje izrada brsečke batane
Autor: Nikola Cvjetović 12.10.2023
Nakon izgradnje replike, ova brsečka batana namjerava se koristiti u promotivne i edukacijske svrhe, te je na taj način otrgnuti zaboravu.
Mošćenička Draga - Područje općine Mošćenička Draga predstavlja jednu od prepoznatljivih turističkih destinacija istočnog dijela istarskog poluotoka te Opatijske rivijere.
Osim njenih prekrasnih plaža, krajolika te mnogobrojnih mogućnosti za aktivni turizam ono što je usko povezano s Mošćeničkom Dragom i okolicom je stoljetna tradicija pomorstva i ribarstva.
Općina Mošćenička Draga kontinuirano sudjeluje u EU projektima, od kojih treba naglasiti projekt „Štoriju od mora 2“ koji doprinosi očuvanju, zaštiti, razvoju, promicanju i turističkoj valorizaciji bogate pomorske i ribarske baštine ovog kraja.
Kontinuiranim radom u području očuvanja i revitalizacije pomorske, ribarske i brodograđevne baštine općine Mošćenička Draga pokazala se potreba za izradom replike brsečke batane (patane) koja je vrlo značajan simbol malog ribolova ovog kraja. Naime, ova specifična barka, vezana posebno za područje Brsešćine, koja je u prošlosti bila vrlo brojna gotovo je nestala, te ne postoji više ni jedna koja ima uporabnu vrijednost. Brsečka batana lokalnog naziva patana je specifična vrsta kvarnerske batane koja će kroz ovaj projekt (Štoriju od mora 2) biti detaljnije istražena temeljem čega će se pripremiti projektna dokumentacija, a zatim će se izraditi i replika ove tradicijske barke. Nakon izgradnje replike, ova brsečka batana namjerava se koristiti u promotivne i edukacijske svrhe, te je na taj način otrgnuti zaboravu.
Brsečke batane odnosno patane kako ih naziva lokalno stanovništvo pripadaju u red kvarnerskih batana s kobilicom i širim krmenim zrcalom. Duljine su im najčešće bile do 3 metra, nikada nisu prelazile 3,5 m. Naime, kako u Brseču ni okolnim uvalama nije bilo sigurne luke barke su se izvlačile na obalu i najčešće spremale u ribarske kućice izgrađene na kamenitim obalama, pa su i veličine tih kućica definirale veličinu barke. Veličina barke je omogućavala i to da je na obalu izvuče jedna osoba.
Kad je riječ o tradicijskim barkama Kvarnera, svakako treba spomenuti i da je 2022. umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera dobilo status nematerijalnoga kulturnog dobra te je i službeno upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.
