Uspješan mandat jedinog istarskog europarlamentarca
Autor: Nikola Cvjetović 12.09.2023
Deveti saziv Europskog parlamenta obilježili su prvo Brexit, pa globalna pandemija, a onda i strahovita vojna invazija Rusije na Ukrajinu. Prioriteti Unije 2019. bili su zelena i digitalna tranzicija, ali jasno je da se takva agenda uvelike prilagođavala s obzirom na neočekivane okolnosti.
Brisel - Naš istarski europarlamentarac Valter Flego (IDS) više nego uspješno privodi kraju svoj prvi mandat u Briselu. Prije više od 4 godine Istru je zamijenio Briselom, a pulski ured istarskog župana bučnim briselskim hodnicima. Među 705 zastupnika u Europskom parlamentu, Flego je od starta ubacio u najveću brzinu, pa je nakon svega godine dana rada u Parlamentu od strane nezavisnog think-thanka već bio proglašen za jednog od tri najutjecajnija hrvatska zastupnika.
Flego naglašava da se „ogroman broj zakona koji direktno utječu na naše ljude i našu Istru donosi upravo u Briselu i zato Istra uvijek mora imati svog predstavnika i zagovornika u Briselu“.
- Istra zaslužuje imati svog istarskog čovika, tko god to bio. Da se i dalje borimo za naš kraj i naše ljude - poljoprivrednike, ribare, proizvođače. Jer nitko se neće toliko srčano i predano boriti za svoj kraj, kao onaj koji iz Istre dolazi i Istri se uvijek vraća. U mašineriji kao što je Europski parlament, kontinuitet rada je jedna od najvažnijih stavki. 27 zemalja članica gura svoje interese, puno moćnijih i većih od malene Istre i Hrvatske, a odluke se ne donose preko noći, dodaje Flego.
Deveti saziv Europskog parlamenta obilježili su prvo Brexit, pa globalna pandemija, a onda i strahovita vojna invazija Rusije na Ukrajinu. Prioriteti Unije 2019. bili su zelena i digitalna tranzicija, ali jasno je da se takva agenda uvelike prilagođavala s obzirom na neočekivane okolnosti. No, Flegov su mandat unatoč tome obilježili vrlo konkretni rezultati, kao i presedan ujedinjavanja svih hrvatskih zastupnika, i to ne jednom, već tri puta.
- U svjetlu prirodnih katastrofa koje nas trenutno pogađaju, poput poplava i požara, prvo ću navest osiguravanje europskog novca za pomoć potresima pogođenim područjima u Hrvatskoj, nakon razornih potresa u siječnju 2021. Naime, hitnim stavljanjem na dnevni red plenarne sjednice u Briselu, moja je Rezolucija o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj usvojena sa 677 glasova zastupnika i postala službeni stav Parlamenta. Puno sam radio i na Schengenu, što je za mene osobno od prvog radnog dana bio apsolutno najvažniji strateški cilj RH. Vodio sam stotine razgovora, između ostalog i s francuskim predsjednikom Macronom. 2019. su u ključnom trenutku svi hrvatski zastupnici podržali moju inicijativu, kojom sam upozorio Europsku komisiju da Slovenija neutemeljeno želi blokirati ulazak Hrvatske u Schengen, navodi Flego te dodaje da je „prometna povezanost RH možda najvažnija tema kojom se bavi“.
- U travnju ove godine sav se rad konačno isplatio i ja sam nevjerojatno sretan i ponosan na taj veliki uspjeh. Zahvaljujući mojim prometnim prijedlozima koji su usvojeni gotovo stopostotnim glasovima, osigurali smo 26 milijardi eura od EU koje imamo na raspolaganju za prometnu infrastrukturu. Istra više neće biti slijepo crijevo na karti Europe, prometno ćemo je povezati sa Slovenijom i Italijom, cestom i željeznicom. Istarskim će prugama putovati putnici i teret i to je istinska renesansa željeznice! Uspjeli smo također da Europski parlament projekte poput istarskog ipsilona proglasi „prioritetnim projektima od strateškog europskog značaja“.
Što se nadolazećih planova do kraja mandata tiče, Flego navodi kako se nastavlja boriti za svoju poljoprivrednu inicijativu uvođenja nove premium oznake za najbolje i najkvalitetnije proizvode, a prioritet mu je i osnivanje Europskog registra o prekršajima u prometu, kako bi se osigurala transparentnost europskog sustava naplaćivanja kazni.
- Moji su prijedlozi već podneseni, a cilj je da stanemo na kraj ne samo neplaćanju kazni, već i kaznama koje stižu nakon desetak godina pa građani ne znaju što moraju platiti i kome se obratiti u takvom slučaju. Druga nova stvar kojoj sam posvećen je nova Strategija o europskim lukama, gdje će moj fokus biti na manjim lukama i njihovoj važnosti za razvoj lokalnih zajednica. Male luke i marine su žile kucavice istarskog poluotoka, a Hrvatska će nakon usvajanja TEN-T mreže predstavljati ulazna vrata na europske koridore za čak tri hrvatske luke: Rijeku, Split i Ploče. Ne treba ulagati samo u velike projekte i luke, već pomagati sve, pa i one najmanje. To je posebno važno za nas Istrijane i regije poput Istre. To će biti moj zadnji doprinos infrastrukturnim temama u ovom mandatu!
