Započeo partnerski projekt Hrvatske i Slovenije - „FoRESisT“

Autor: Marina Pauletić 12.03.2024

Započeo projekt očuvanja i vrednovanja šume pitomog kestena na području Dobreća te šumskih i poljoprivrednih ekosustava na otoku Krku i području Krasa u Sloveniji

Opatija - Danas je u opatijskom Centru Gervais održan početni sastanak („kick-off meeting“) partnera i predstavljanje projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području, sufinanciranog iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.- 2027.

Velik je to i značajan projekt čija je ukupna vrijednost 1.474.765,94 eura, od čega je 80% sufinancirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Vodeći partner projekta je Grad Opatija, a ostali su partneri: Komunalno društvo Dubašnica iz Malinske, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i slovenski partneri Gozdarski inštitut Slovenije iz Ljubljane, Univerza na Primorskem i slovenska neprofitna organizacija za očuvanje prirode i interpretaciju baštine Nativa, Institut za održivi razvoj iz Ljubljane.

Projekt FoRESisT tijekom 30 mjeseci provedbe ima za cilj na prekograničnom području poboljšati očuvanje, zaštitu i analizu šumskih i poljoprivrednih ekosustava te zaštitu bioraznolikosti u ekološkoj mreži Natura 2000 te ostalim područjima od ekološkog značaja. Na području Opatije bit će provedene opsežne aktivnosti zaštite šume pitomog kestena na Dobreću, kako bi se utvrdila njegova ugroženost s obzirom na opasnosti od stranih invazivnih vrsta (kestenova osa šiškarica, rak kestenove kore, štetni abiotički čimbenici uzrokovani klimatskim promjenama), ali i pripremile te provele konkretne aktivnosti zaštite šuma pitomog kestena. Na otoku Krku i na području Krasa bit će provedene detaljne analize kako bi se utvrdilo trenutno stanje staništa i bioraznolikosti područja. Konačni je cilj izrada zajedničke stručne procjena razine ugroženosti istraživanih staništa te definicija i provedba konkretnih mjera za ublažavanje i sprječavanje ugroze staništa.

Foto: arhiva

– Raduje me što je Grad Opatija vodeći partner na projektu FoRESisT jer je ova tema izuzetno vezana uz našu baštinu, ali i obvezu čuvanja vrijednog šumskog ekosustava. Stoga smo i prijavili aktivnosti kojima ćemo provesti temeljnu analizu stanja šume maruna koje su ugrožene od invazivne ose šiškarice i raka kore debla. Stručnjaci će na osnovu analize stanja pripremiti mjere zaštite i provesti konkretna djelovanja s ciljem zaštite, a konkretno područje analize je mjesto koje se najviše ističe po marunima, naš Dobreć. Mislim da je uspostavljeno odlično partnerstvo te da će biti postignut i prekogranični cilj u razmjeni iskustava. Zahvaljujem gradskim stručnim službama koje su projekt osmislile s ciljem očuvanja naše vrijedne prirodne baštine, kao i svim partnerima koji su se rado uključili u projekt te vjerujem da će naš rad polučiti vrlo konkretne rezultate zaštite lokalnih ekosustava, naglasila je zamjenica gradonačelnika Grada Opatija Kristina Đukić.

Toni Kraljić, direktor KD Dubašnica iz Malinske naglasio je kako motivacija ovog komunalnog društva za sudjelovanjem u projektu FOREsiST dolazi iz potrebe da se pristupi integralnom istraživanju i valorizaciji prirodno-kulturnih bogatstava našeg kraja.

– Za izuzetnu bioraznolikost sjeverozapadnog dijela otoka Krka važna je činjenica da je ona rezultat stoljetnog suživota čovjeka i prirode, odnosno njihovog simbiotskog odnosa. Tradicija tisućljetnog održivog gospodarenja šumama odnosno drmunima (šumskim pašnjacima) očuvala je prekrasne i bogate šume hrasta medunca i bijelog graba, kakve su nestale širom Sredozemlja. Lokve i pašnjaci koje je koristio i održavao čovjek i njegova stoka prava su vrela bioraznolikosti. Upravo ta tri ekosustava (voda, pašnjak i šuma) u najvećoj mjeri tvore mozaik neurbaniziranog krajobraza sjeverozapada otoka Krka i u fokusu su projekta. Vjerujemo da ćemo kroz aktivnosti projekta doći do jasnijeg shvaćanja važnosti fenomena drmuna, kao i shvaćanja važnosti tradicionalnog održivog gospodarenja krajobrazom općenito, a time i do njegove zaštite, odnosno očuvanja bioraznolikosti, poručio je Kraljić.

– Hrvatski šumarski institut je jedini javni znanstveni institut u Republici Hrvatskoj koji provodi znanstvena istraživanja i stručne poslove vezane uz šumske ekosustave. Njegova djelatnost obuhvaća sve aspekte unaprjeđenja i očuvanja šumskih ekosustava. U ovom projektu sudjeluje nekoliko najboljih europskih eksperata koji se bave zaštitom šuma i borbom protiv invazivnih stranih vrsta, poručila je dr. sc. Dinka Matošević te pojasnila da je upravo područje Dobreća odabrano za pilot područje projekta zbog šuma pitomog kestena koje imaju veliko bogatstvo bioraznolikosti i veliku tradicijsku vrijednost za ovaj kraj.

– Ove šume su pod jako velikim pritiskom i značajnih utjecajem štetnih čimbenika i ugrožene su. Zbog toga je veliki izazov kako ih očuvati i idealan su primjer za pilot djelovanje. Šume pitomog kestena ugrožavaju invazivne strane vrste i klimatske promjene te degradacija staništa i prijeti im skoro potpuni nestanak. Povećanje svijesti i aktivno djelovanje u očuvanju ovih izuzetno vrijednih ekosustava bit će primjer kako očuvati bioraznolikost vrlo osjetljivog ekosustava i unaprijediti usluge ekosustava na takvim područjima, zaključila je dr. sc. Matošević.

Predstavnica Instituta za održivi rast Nativa iz Ljubljane, neprofitne organizacije za očuvanje prirode i interpretaciju baštine mag. Tadeja Colnar Leskovšek posebno se osvrnula na ciljane skupine kojima je komunikacija usmjerena.

– U realizaciji projekta posebnu ćemo pozornost posvetiti kvalitetnoj komunikaciji. Nacionalna i lokalna javna tijela bit će uključena u razvoj zajedničke strategije i lokalnih akcijskih planova usmjerenih na očuvanje i zaštitu šumskih ekosustava i promicanje održivog razvoja u prekograničnom području. Također ćemo surađivati s lokalnim poljoprivrednicima, šumarima, malim poduzetnicima i nevladinim organizacijama. Nudit ćemo im mogućnost aktivnog uključivanja i angažmana u procesu izrade strateških dokumenata te u istraživačkim i obrazovnim aktivnostima. Bogatstvo očuvanih šumskih ekosustava i bioraznolikosti posebno želimo približiti široj javnosti, posebice mladima. Komunicirat ćemo putem društvenih mreža, pripremiti odgovarajuće edukativne materijale za učitelje i učenike te organizirati zanimljive ogledne radionice.

Na Fakultetu matematike, prirodnih znanosti i informacijskih tehnologija Sveučilišta na Primorskoj (UP FAMNIT) istraživački i nastavni rad usmjeren je na cjelinu „Studija okoliša“ koja uključuje područja održive proizvodnje poljoprivrednih biljaka, proučavanje genetskih resursa poljoprivrednih biljaka, očuvanje biološke raznolikosti, kulture baštine i razvoja održivog turizma. U okviru projekta FoRESisT UP FAMNIT ima vodeću ulogu u osmišljavanju obrazovanja i podizanje svijesti o važnosti očuvanja biološke raznolikosti i cjelovitosti ekosustava. To je ključno za osiguranje funkcioniranja usluga ekosustava koje su bitne za suživot s prirodom. UP FAMNIT će sudjelovati i u drugim projektnim aktivnostima te imati važnu ulogu u procjeni raznolikosti biljnih genetskih izvora analizom DNA, izjavio je dr. sc. Matjaž Hladnik.

Dr. sc. Aleksander Marinšek iz Slovenskog šumarskog instituta iz Ljubljane je u svom obraćanju naglasio:

– Vjerujemo da konzorcij projekta FoRESisT čini šest izvrsnih projektnih partnera iz Slovenije i Hrvatske. Imamo znanja i kompetencije koje ćemo na najbolji mogući način izraziti u zadacima i ciljevima koje smo si postavili u okviru projekta. Vjerujemo da zajedno možemo učiniti puno dobroga u očuvanju i vrednovanju šumskih i poljoprivrednih ekosustava. Ovakvi projekti važni su u održivom gospodarenju našom izvanrednom prirodom, posebice u vrijeme kada se klimatske promjene manifestiraju na različite i, za prirodu i nas, nepovoljne načine. Veselimo se zajedničkom radu sljedećih 30 mjeseci, koliko projekt formalno traje, kao i kasnije, nakon njegovog završetka.

Više sa portala poduckun.net ...