FOTO/VIDEO Quarneroli ponovo uplovili u lovransku Gradsku kulu

Jakov Sučić iz Voloskog, Frane Letiš iz Opatije i Vicko Palmić iz Lovrana trojica su mornara s prostora Liburnije koji su sudjelovali uz ostale mornare iz Hrvatske u slavnoj austrijskoj ekspediciji na brodu Tegetthoff, koji su prvi doplovili do 82,05 stupnjeva sjeverne geografske širine, što je tada bio najsjeverniji prodor čovjeka u povijesti, a upravo je ovim, pomalo zaboravljenim povijesnim ličnostima posvećena ova izložba.

Kompletna posada jedrenjaka Admiral Tegetthoff…
Austro-Ugarska polarna ekspedicija 1872.-1874. organizirana je uz značajnu financijsku potporu grofa Hans Wilczeka, velikog prijatelja i promotora našega kraja. Između ostalog grof Wilczek je bio glavni financijer kompletne opreme Stanice za pružanje hitne medicinske pomoći u Opatiji. Njegova sestra, grofica Paulina Palffy, inače vlasnica vile u Opatiji zadužila je naš kraj neumornim aktivnostima na promociji turizma na našoj rivijeri. Drugi značajni sudionik ove polarne priče je bio Heinrich Littrow, stanovnik Opatije. Pomorski kapetan, kartograf i umjetnik obrazovao je generacije naših pomorskih časnika i kapetana kao ravnatelj Pomorske akademije u Rijeci. Imao je važnu ulogu u odabiru brodske posade pri čemu je dao apsolutnu prednost našim mornarima pred mornarima nordijskih zemalja, što se pokazalo apsolutno dobrom odlukom. Naš kraj je uz Sušića, Letiša i Palmića dao svoj doprinos i u vođi palube; Lušini s otoka Cresa, brodskom tesaru Večerini iz Drage kod Rijeke te mornarima Katariniću iz Lošinja, Latkoviću iz Plomina, Falešiću iz Rijeke, Maroli iz Rijeke i Štigliću iz Bakra. Ekspedicija se proslavila otkrićem do tada nepoznatog polarnog arhipelaga Zemlje Franje Josipa na kojem postoji i rt Fiume; dosizanjem najsjevernije točke na našem planetu (82,05 stupnjeva sjeverne širine), brojnim vrijednim rezultatima istraživanja na geografskom, geodetskom, geofizičkom, kartografskom, klimatskom, meteorološkom, magnetskom, astronomskom, pomorskom, botaničkom i zoološkom planu. Otklonili su brojne zablude o mogućnostima plovidbe polarnim prostorima. Njihov dramatičan, ali sretan povratak iz polarnih prostora trajan je dokaz o ljudskoj hrabrosti, izdržljivosti i nepokolebljivosti u vjeri da se vlastitim naporima može doprinijeti spoznajama i blagostanju čitavog čovječanstva.

Lovran – Izložba posvećena poznatoj polarnoj ekspediciji Weyprecht – Payer iz 1872.-1874. g. u kojoj su nemjerljiv doprinos dali hrvatski mornari, među kojima su bili i naši sugrađani Sušić (Volosko) Letiš (Opatija) i Palmić (Lovran) ponovo je sinoć otvorena u lovranskoj Gradskoj kuli.

Temeljna ideja je stvaranje fundusa izložbe koji bi atraktivnošću privlačio brojne posjetitelje, od čijih ulaznica bi se financirale aktivnosti Lions Cluba Quarneroli Lovran; prvenstveno usmjerene na pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa i s poteškoćama vida. Istovremeno ova izložba bi u kombinaciji postava o lovranskoj tradicijskoj barki Guc trebala prerasti u stalni sadržaj turističke ponude Lovrana.

Na izložbi se osim reprinta fotografija, portreta mogu vidjeti i brojne knjige o ovoj ekspediciji, kao i pomorski instrumenti i pomagala koja su se koristila u vrijeme ekspedicije – poput oktanta i higrometra.

Inače, Quarnerolima je Carl Weyprecht, vođa polarne ekspedicije ″Tegetthoff″, nazivao svoje mornare s područja od Trsta do južnih hrvatskih otoka. Talijanu Scarpi i našim Dalmatincima kao priznanje za njihov besprijekoran rad, a svima ostalima kojima je Kvarner zaista bio zavičaj više kao potvrda očekivanog – no pohvala.

Jakov Sučić iz Voloskog, Frane Letiš iz Opatije i Vicko Palmić iz Lovrana trojica su mornara s prostora Liburnije koji su sudjelovali u slavnoj austrijskoj ekspediciji na brodu Tegetthoff, koji su prvi doplovili do 82,05 stupnjeva sjeverne geografske širine, što je tada bio najsjeverniji prodor čovjeka u povijesti, a upravo je ovim, povijesnim ličnostima posvećena izložba.

Na brodovima Austro-Ugarske, kako trgovačkim, tako i onim ratnim, jezik komunikacije je po pravilu ovisio o jačini vjetra: U luci i pri bonaci prevladavao je njemački jezik, a na brodovima čija je matična luka bila Rijeka čula bi se i pokoja mađarska riječ. Bili su to ipak glavni jezici Monarhije!

Isplovljivanje iz sigurne luke i redovna plovidba podrazumijevala je uporabu talijanskog jezika, kao jezika pomorske tradicije, no kad bi se nebo i horizont spojili u jedinstvenu neprozirnu crnu masu pod naletima bure, oluje ili orkana, na palubama bi se po prirodi stvari, postupno, ali sigurno zaboravljalo na službeni jezik i na pomorsku tradiciju. Tamo bi naime ostajali samo oni najčvršći, a kako reče jedan stari morski vuk : ”Ne moreš iskat pomoć od Trsata na njemačkom ili talijanskom“ !.

Jedrenjak Admiral Tegetthoff okovan ledom… – Nekome je značajan datum kada su krenuli, drugome je najznačajniji onaj kad su se sigurno vratili kući, a trećemu možda 30. kolovoz, datum kada je otkrivena zemlja Franje Josipa. Čitava ekspedicija je bila spektakularna, a krenula je s jednim glavnim ciljem – otkriti preko sjevera put do Beringova prolaza, te stići čim bliže Sjevernom polu. Međutim, vrlo brzo brod je okovao led, a velika santa koja je nosila brod plovila je sama od sebe na morskim strujama, neovisna o utjecaju posade. Na taj su način istraživači ipak otkrili vrlo važne stvari, kao što je jedan do tada potpuno nepoznati morski arhipelag koji su nazvali Zemlja Franje Josipa, a zanimljivo je da su i jednoj točki na putu dali ime – rt Fiume. Kad su shvatili da nema šanse da se brod uspije izvući, posada ga je odlučila napustiti i vratiti se natrag kopnom. Ta odluka pokrenula je jedan izuzetan poduhvat, koji je uspio zahvaljujući izvrsnoj sposobnosti orijentacije i onog našeg duha koji kaže ‘’krepat ma ne molat’’, istaknuo je Urban.

Polarna ekspedicija broda Tegetthoff je svjetska priča o tome kako je pod austrijskom krunom organiziran pothvat kojim su se Austrijanci pokušali uključiti u utrku za osvajanjem Sjevernog pola. Priča je to u kojoj se znaju gotovo svi detalji, sve do toga s kakvim su se koncem šivale kapetanove gaće. Ali ono po čemu je ta priča zanimljiva nama, jest činjenica da su u njoj sudjelovali i mornara s naših područja – a upravo su oni ti ‘’detalji’’ koji su često zanemareni od strane povijesti.

Kapetan Boneta koji je oplovio rutu Quarnerola bez pratnje ledolomaca ovom prilikom je istaknuo koliko je to težak pothvat bio, a njima u čast obukao je svečanu kapetansku uniformu. Svoju plovidbu dokumentirao je s brojnim fotografijama te će uskoro održati putopisno predavanje o svojoj plovidbi rutom Quarnerola.

Ideja o približavanju ove iznimne ekspedicije široj javnosti krenula je od strane Jana Bernda Urbana i portala Podučkun.net / Liburnija.net koji su zajedničkim snagama i realizirali prve tri izložbe – u Voloskom, Opatiji i Lovranu. Temeljni postav izložbe donirao je dr. Wilfried Holleis, hotelijer iz Opatije, a o obogaćivanju fundusa izložbe stalno brine Lions Club Lovran.

Izložba je otvorena u organizaciji Lions kluba Quarneroli Lovran, a u suradnji s općinom, a može se pogledati do 31. svibnja radnim danom od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 13 i 17 do 19, a nedjeljom od 10 do 13 sati.

Quarneroli Ponovo Uplovili U Lovransku Gradsku Kulu

Flickr Album Gallery Powered By: WP Frank

 

error: Content is protected !!