Ivan Matetić Ronjgov (1880. – 1960.) - Va spomen na velog maestra
Autor: Portal Poduckun 10.04.2024
Nadovezujući se na ranija nastojanja Matka Brajše-Rašana, Matetić je riješio problematiku latentne harmonije istarskih napjeva, a njegove su skladbe primjer i smjerokaz za umjetničko stvaralaštvo utemeljeno na istarskoj narodnoj glazbi.
Bard istarske glazbe Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi, 10. travanj 1880. – Lovran, 27. lipanj 1960.) cijeli je svoj život posvetio istarskoj glazbi odnosno proučavanju istarskog glazbenog folklora i skladanju utemeljenom na njegovim značajkama. Završio je učiteljsku školu u Kopru. Od 1889. djelovao je kao učitelj u mnogim istarskim mjestima. (Žminj, Barban, Kanfanar, Sv. Petar u Šumi, Gologorica, Pićan, Klana, Opatija) te je tada započeo s melografiranjem narodne glazbe. Od 1919. do 1921. studirao je kompoziciju u klasi Franje Dugana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Potom je bio profesor glazbe u Sušaku, gdje je 1923. utemeljio privatnu glazbenu školu, na kojoj je i sam predavao. Godine 1925. nastanjuje se u Zagrebu te djeluje kao tajnik Muzičke akademije do umirovljenja 1938. godine, a nakon toga u Beogradu. Od 1945. do 1947. predaje folklor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a od 1947. živi u Rijeci, gdje je predavao na glazbenoj školi (Riječka glazbena škola od 1963. nosi njegovo ime, a po njemu je nazvana i glazbena škola u Puli). Nakon dugogodišnjeg melografiranja i proučavanja istarskih napjeva i svirke, Matetić je prvi postavio teoretske osnove istarske glazbe. Utvrdio je tzv. istarsku ljestvicu te zabilježio standardnim notnim pismom istarsku narodnu glazbu. Objavio je radove „O istarskoj ljestvici“, 1925; „O bilježenju istarskih popijevki“, 1925; „Još o bilježenju istarskih popijevki“, 1926. Matetić sklada na osnovu svojih teoretskih postavki. Gotovo cjelokupan njegov opus posvećen je vokalnom stvaralaštvu te je proizašao iz istarskog narodnog izričaja.
Među mnogobrojnim vokalnim radovima najpoznatiji su: tužaljka za dječji zbor „Ćaće moj“ (1933.), mješoviti zborovi odnosno „vokalne simfonije“ „Roženice“, „Malo mantinjade v Rike na palade“, „Naš kanat je lip“, „Mantinjada domaćemu kraju“, „Na mamin grobak“, zatim muški zbor „Pjesma slobodi“, ženski zbor „Otroci v naši zgodovini“, solo popijevke „Galiotova pesen“, „Moja zemlja“, „Uspavanka“, dvopjevi „Vrbniče nad morem“, „Zaspal Pave“, „Ive kosi, rukavice nosi“, zborske obrade „Mantinjada i tanac“, „Bela nedeja“, „Ti ćeš plakat“ i dr. Djeci je namijenio i „Čakavsko-primorsku pjevanku“ (1940.). Od klavirskih radova spominjemo „Tičji pir“ i „Nani-nani“. Neprocjenjiva je vrijednost djelovanja skladatelja, melografa i glazbenog pedagoga Ivana Matetića Ronjgova. Nadovezujući se na ranija nastojanja Matka Brajše-Rašana, Matetić je riješio problematiku latentne harmonije istarskih napjeva, a njegove su skladbe primjer i smjerokaz za umjetničko stvaralaštvo utemeljeno na istarskoj narodnoj glazbi.
GLAZBENA ŠKOLA IVANA MATETIĆEVA RONJGOVA
Glazbeno-pedagoška djelatnost u Rijeci ima vrlo bogatu tradiciju u čijem višestoljetnom trajanju istaknuto mjesto pripada Glazbenoj školi, osnovanoj 20. lipnja 1820. godine, dekretom Gradskog magistrata. Po svom ranom datumu postanka i po neovisnom statusu bila je jedinstvena u jugoistočnoj Europi. Prvi su učitelji bili Venceslaw Wenzel i Joseph Prohaska, zatim Ivan Zajc st. te Ivan Zajc ml. Podučavali su pjevanje, gudačka i puhačka glazbala te klavir. Od osnutka do danas glazbena je škola doživjela i preživjela mnoge preinake i reforme, a njezini učenici i profesori bili su u svim razdobljima riječke povjesnice sastavni dio javnog kulturnog života grada i regije. Godine 1868. škola je, nažalost, prestala službeno postojati, ali su njeni učitelji djelovali kao privatni predavači. Tek 1905. godine glazbena je škola ponovno otvorena.
Godine 1924., nakon pripajanja Rijeke Italiji, na Sušaku Ivan Matetić Ronjgov utemeljuje Privatnu muzičku školu, koja je 1927. prerasla u Gradsku muzičku školu. Veliki uspon te škole zaustavio je Drugi svjetski rat, a 1943. je prestala s radom. 1. listopada 1945.godine. Gradski narodni odbor otvara Muzičku školu u Rijeci, za djecu čitavog Hrvatskog primorja i Istre. Postepeno se škola proširuje odjelima koje otvara u Rijeci (Vežica) te u Opatiji, Kastvu, Lovranu Rabu i Cresu. Od 1951. do 1963. godine škola je nosila ime Ivana Zajca, a zatim od 1978. godine Ivana Matetića Ronjgova. Značajan događaj u povijesti Glazbene škole bio je kada je u njenim prostorima 1971. godine organizirana nastava „područnog odjela Muzičke akademije Zagreb“. Velike promjene Škola je doživjela u Reformi odgoja i obrazovanja temeljem koje je 1978. godine, zajedno s riječkom gimnazijom Vladimir Nazor, ušla u veliki Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi. Konačno, od 1992. godine Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova djeluje kao samostalna odgojno-obrazovna ustanova, u čijem se sastavu danas nalaze: pripremni razred za osnovnu glazbenu školu, osnovna glazbena škola, srednja glazbena škola i glazbena gimnazija.
Od školske godine 2010/11. u sastavu Glazbene škole djeluje Područni odjel na Rabu, a od školske godine 2015/16. i Područni odjel Krk. Učenici riječke glazbene škole ostvarivali su i ostvaruju brojne uspješne nastupe i osvajaju nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima. Uz brojne poznate reproduktivne umjetnike, učenik i profesor škole bio je i dirigent te skladatelj Dušan Prašelj, a među profesorima škole djelovali su i skladatelji Vjekoslav Gržinić te Josip Kaplan. Za uspjehe na području glazbenog obrazovanja Škola je dobila Zlatni grb grada Rijeke (1972. i 2002.), Nagradu grada Rijeke (1991.) te Nagradu Primorsko-goranske županije povodom Svjetskog dana učitelja (2000.).
U srijedu, 10. travnja, upravo na dan rođenja Ivana Matetića Ronjgova, održat će se centralna svečanost, koncert u Guvernerovoj palači s početkom u 20 sati na kojem će se predstaviti priznati umjetnici i zborovi s našeg područja, izvodeći djela istarskih i primorskih skladatelja, uključujući Ivana Matetića Ronjgova, Matka Brajše Rašana, Slavka Zlatića, Josipa Kaplana i Dušana Prašelja dok su sudionici Svečanog koncerta Pjevački zbor mladih “Josip Kaplan” Rijeka, Riječki komorni zbor “Val”, Ženska klapa Kastav, Muška klapa Kastav i Mješoviti pjevački zbor “Kanat” Kastav, solisti Robert Kolar i Natali Ružić te instrumentalisti Petar Kovačić, Đeni Trdić, Nina Kovačić i Puhački kvartet”, istaknuo je Čargonja te najavio Koncert zbora Hrvatske radio televizije, koji će se održati 9. srpnja 2024. u Crkvi Sv. Jelene Križarice u Kastvu kojim će ravnati maestro Domeniko Briški, a na repertoaru će biti zastupljeni istarsko-primorski skladatelji. Program će se realizirati u suradnji Ustanove i Udruge Kastafsko kulturno leto.
