Novi zakonski propisi i europske direktive povećali cijene obrade otpada, dok količine reciklabilnog otpada i biootpada značajno rastu

Iz Komunalca naglašavaju kako rast troškova nije samo rezultat tržišnih manipulacija, već posljedica obveze predaje otpada ovlaštenim preuzimateljima te povećanja standarda reciklaže otpada koje se često vrši i izvan Hrvatske.

Matulji - Komunalac d.o.o. Jurdani objavio je pregled kretanja cijena i količina otpada na svom području od 2020. do kraja 2025. godine, ističući kako su troškovi zbrinjavanja otpada značajno porasli zbog novih zakonskih obveza i europskih direktiva koje Hrvatska mora provoditi.

Kako navode iz Komunalca, ključna prekretnica dogodila se 2021. godine stupanjem na snagu novog Zakona o gospodarenju otpadom, kojim su u hrvatski pravni sustav prenesene europske direktive o recikliranju i smanjenju odlaganja otpada. Time je uveden obvezan sustav odvojenog prikupljanja otpada te strogi ciljevi recikliranja, što je značajno promijenilo način upravljanja otpadom.

- Sve ono što je nekad prije 2018 godine završavalo na našem odlagalištu Osojnici (zatvorena iste godine) i moglo se je odvesti na odlagalište uz minimalne troškove, sada mora biti predano ovlaštenim sakupljačima i obrađeno u suvremenim postrojenjima koja imaju realne operativne troškove i veći dio njih najčešće nije ni u samoj Hrvatskoj. Mi te troškove plaćamo pri svakoj predaji otpada, napominju iz Komunalca.

Jedna od najvećih promjena odnosi se na cijene zbrinjavanja glomaznog otpada, koje su u pet godina porasle za više od 200 posto – sa 72 eura po toni u 2020. na 226 eura u 2025. godini (bez PDV). Istovremeno, količine takvog otpada također rastu, što ukazuje na sve veću upotrebu organiziranog odvoza umjesto ilegalnog odlaganja.

- Naknade koje plaćamo za preuzimanje glomaznog otpada — starih kauča , namještaja i sličnog krupnog otpada — u pet godina porasle su za 213 posto: sa 72 eura po toni u 2020. na 226 eura (bez PDV) po toni u 2025. godini. Zatvorena odlagališta na koja se taj otpad nekada jednostavno prevozio više nisu dopuštena opcija. Ovlašteni preuzimatelji koji prihvaćaju naš glomazni otpad investirali su u opremu i procese sukladne zakonskim propisima, i te investicije odražavaju se u cijeni. Pritom, prikupljene količine glomaznog otpada umjereno rastu — s 893 tone 2020. na 1.043 tone 2025. — što znači da sve više naših korisnika koristi organizirani odvoz umjesto ilegalnog odlaganja uz cestu ili u šumu. To nas veseli, čak i kad povećava naše troškove, dodaju iz Komunalca..

Još izraženiji trend vidljiv je kod reciklabilne ambalaže. Iako se radi o otpadu koji ima korisnu vrijednost, njegova obrada danas je skuplja od zbrinjavanja miješanog otpada.

- Ovaj otpad kojeg najčešće kolokvijalno nazivamo ''korisnim'' prikazuje najzanimljiviju sliku. Cijena preuzimanja mješovite reciklabilne ambalaže prošla je kroz turbulentno razdoblje: 151 €/t (2020.), pad na 106 €/t (2021.), pa postupan uzlet na 118 €/t (2022.), 180 €/t (2023.), 220 €/t (2024.) i napokon 310 €/t bez PDV-a u 2025. godini. No ta cijena priča samo jednu stranu priče. Prikupljene količine reciklabilne ambalaže porasle su s tek 75 tona u 2020. na 1.199 tona u 2025. godini — rast od gotovo 1.500 posto. To je izravna posljedica uspostave novog sustava odvojenog prikupljanja koji je Zakon iz 2021. obvezujuće uredio i koji je na području Liburnije i zaleđa u punom pogonu od 2022. godine. Ono što su naši korisnici počeli marljivo razdvajati i odlagati u spremnike za korisni otpad, mi preuzimamo i predajemo ovlaštenim preuzimateljima odabranim putem javnih natječaja — i za to plaćamo višestruko višu cijenu nego što smo plaćali 2020. Ovaj paradoks je stvaran: skoro dva i pol puta skuplje košta ''korisni'' od ''nekorisnog'' ili mješovitog otpada, ali ispada da je to jedini zakonski i ekološki ispravan put, ističu iz Komunalca.

Biootpad je relativno nova kategorija koja se sustavno prati tek od 2023. godine, nakon što je uvedena obveza njegova odvojenog prikupljanja. Od tada bilježi stalan rast, kako u količinama tako i u troškovima obrade, a očekuje se da će ta komponenta otpada i dalje značajno rasti.

- Do 2023. u našim evidencijama nema posebne kategorije biootpada iz kućanstva — jer nije postojala zakonska obveza njegova odvojenog prikupljanja. Direktiva EU-a propisala je krajnji rok, a Hrvatska ga je preuzela u Zakon: biološki otpad mora se sakupljati odvojeno ili reciklirati na izvoru do 31. prosinca 2023. Od 2024. pratimo i predajemo biootpad iz kućanstava kao poseban otpad, po cijeni od 107 €/t koja je u 2025. porasla na 120 €/t bez PDV-a. Zeleni biootpad — trava, granje, lišće — prikupljamo od 2020., ali su i te količine rasle: sa 6,7 tona 2020. na 77,6 tona 2025. Biootpad iz kućanstva krenuo je sa 17 tona u 2023. i dostigao 91 tonu u 2025. godini. Tu je potrebno napomenuti da smo tek na početku izdvajanja i da dio korisnika još uvijek ne izdvaja dovoljno biootpad iz mješovitog otpada, a dio korisnika ga kompostira putem dodijeljenih ili vlastitih kompostera, ali uzimajući europski prosjek od 120 kg kućnog biootpada po glavi stanovnika znamo da će ova komponenta otpada rasti iz godine u godinu, poručili su iz Komunalca.

Za razliku od ostalih kategorija, cijena zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada stabilizirala se na oko 132 eura po toni od 2022. godine, no količine i dalje postupno rastu, što dodatno opterećuje sustav.

Iz Komunalca naglašavaju kako rast troškova nije samo rezultat tržišnih manipulacija, već posljedica obveze predaje otpada ovlaštenim preuzimateljima te povećanja standarda reciklaže otpada koje se često vrši i izvan Hrvatske. Sustav koji je nekada bio temeljen na odlaganju otpada danas se sve više oslanja na obradu, recikliranje i oporabu, što nosi znatno veće troškove.
Gledajući unaprijed, dodatni pritisak na sustav očekuje se od 2030. godine, kada stupaju na snagu nova ograničenja odlaganja otpada koji se može reciklirati, uz cilj da se do 2035. na odlagalištima zbrinjava najviše 10 posto komunalnog otpada.
- Svaka tona koja danas završi na odlagalištu, od 2030. nosi regulatornu zabranu i financijsku kaznu. Za svih nas to znači daljnje investicije u infrastrukturu, daljnju edukaciju korisnika i uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada na teritoriju cijele RH. To nije izbor — to je zakonska obveza i jedini put prema sukladnom poslovanju. Cijene koje plaćamo ovlaštenim preuzimateljima rastu jer rastu standardi obrade, a rastu i jer sve više toga predajemo na obradu umjesto kao nekad na odlagalište. Zahvaljujemo korisnicima koji odvojeno prikupljaju otpad — njihov trud vidimo u podatcima i neposredno utječe na učinkovitost i troškove sustava kojim zajedno upravljamo, zaključuju iz Komunalca.

Follow @PodUckun