[FOTO/VIDEO] Pčelari se okupili u Rupi: Upozorili na sušu, patvoreni med i sve manje mladih u pčelarstvu
Autor: Nikola Cvjetović 22.11.2026
Oko 120 pčelara okupilo se u Rupi na tradicionalnom susretu Udruge „Učka“. U fokusu su bili suša, proizvodnja meda, patvorine i opstanak pčela.Oko 120 sudionika na tradicionalnom okupljanju Pčelarske udruge „Učka“ – Liburnija raspravljalo je o održivom pčelarstvu, zakonskim obvezama i izazovima proizvodnje meda.
Rupa - Tradicionalno okupljanje pčelara i simpatizera pčelarstva u organizaciji Pčelarske udruge „Učka“ – Liburnija održano je u subotu u Lovačkoj kući „Grabrova griža“ u Rupi. Događanje je okupilo oko 120 pčelara, među kojima su bili članovi lokalnih udruga, kolege iz Istre te brojni ljubitelji pčelarstva.

Program je obuhvatio predstavljanje pčelarske opreme i proizvoda, stručna predavanja te druženje uz hranu i piće. Sudionici su imali priliku upoznati se s ponudom tvrtki koje pčelarima osiguravaju proizvode i usluge potrebne u svakodnevnom radu. Predstavljene su tako mogućnosti nabave proizvoda za zaštitu pčelinjih zajednica, tiskanja naljepnica za med i druge pčelinje proizvode (tvrtka Novax) te kupnje staklenki i ambalaže (tvrtka DIH).
Stručni dio programa bio je posvećen tehnološki održivom pčelarstvu i zakonskoj regulativi. Dr. sc. Zlatko Tomljanović govorio je o temi „Tehnološki održivo pčelarstvo“, dok je Juraj Ostoić, dipl. ing. agr., pojasnio zakonske obveze pčelara, uključujući izdavanje računa, fiskalizaciju i vođenje potrebne dokumentacije. U programu je sudjelovao i Ivan Bračić iz tvrtke PIP, s temom vezanom uz opstanak pčela i održivo pčelarenje.

Suša i slaba paša otežavaju proizvodnju meda
Jedna od važnijih tema okupljanja bili su izazovi s kojima se pčelari suočavaju u proizvodnji meda. Rešid Selimović, predstavnik organizatora, upozorio je na sve izraženije posljedice vremenskih prilika, osobito suše nakon glavnih paša.
Kako je pojasnio, kadulja je i ove godine slabije medila, dok je bagremova paša bila relativno dobra. Nakon toga uslijedilo je sušno razdoblje, a pčelari koji imaju mogućnost selidbe košnica ove su godine pčelinje zajednice premještali na lipu, koja je dobro medila. Zbog velike suše izostao je i medun od smreke i jele.
Selimović je upozorio i na problem patvorenog meda na tržištu te važnost provjere njegova podrijetla.
„Preporučujem ljudima da nikako ne kupuju med ako nemaju provjerenog proizvođača. Ako ga nemate preko susjeda i prijatelja, upoznajte svog pčelara. Ako znate da ima košnice, dobit ćete izuzetno kvalitetan med“, poručio je Selimović, pozivajući potrošače da prednost daju poznatim lokalnim proizvođačima.
Dodao je kako je važno da deklaracije meda sadrže podatke o mješavini medova i zemljama njihova podrijetla, kako bi kupci imali jasniju informaciju o proizvodu koji kupuju.

Sve manje mladih odlučuje se za pčelarstvo
Govoreći o stanju u pčelarstvu, Selimović je istaknuo kako se u udruzi bilježi određeni porast članstva, no broj pčelara općenito opada, a prosječna dob članova sve je viša. Prema njegovim riječima, mladima je pčelarstvo sve manje privlačno jer zahtijeva mnogo vremena, truda i ulaganja, dok prihodi često ne pokrivaju troškove proizvodnje.
Posebno je naglasio da vrijednost pčelarstva ne treba promatrati samo kroz proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda, već i kroz njegovu ključnu ulogu u oprašivanju biljaka i proizvodnji hrane.
„Dobit od pčelarstva nije samo med, nisu samo pčelinji proizvodi, nego je to oprašivanje. Ukoliko mi ne zaštitimo pčelare, nestat će i pčela“, upozorio je Selimović.
Kao jedan od velikih problema izdvojio je intenzivnu poljoprivredu i široku upotrebu herbicida, insekticida i pesticida, koji negativno utječu na pčele i druge oprašivače. Smatra da je nužno osigurati konkretniju potporu pčelarima, jer dio sredstava namijenjenih pčelarstvu, kako je rekao, odlazi na edukacije, istraživanja i promociju, dok ih relativno malo stiže do samih proizvođača.
Pčelarska udruga „Učka“ – Liburnija nastavlja tradiciju pčelarskog društva Kotor–Volosko, čiji počeci sežu u 1918. godinu. Uz stručni i edukativni dio, ovogodišnje okupljanje bilo je prilika za razmjenu iskustava, ažuriranje podataka o pčelinjacima i učlanjenje u Udrugu.
Sudionicima su podijeljeni kalendari, a članovi Udruge dobili su pčelarske jakne i torbe. Organizatori su istaknuli potporu Grada Opatije, Općine Matulji i donatora, među kojima je ove godine bila i Podravka. Susret je zaključen zajedničkim druženjem uz roštilj i odojak.





