Sezona na jedno oko plače: Gosti gledaju svaki euro, fast food prolazi bolje od restorana

Sugovornici s Liburnije kažu da je gostiju nešto manje nego lani, ali još je primjetnija promjena u njihovoj potrošnji - traže povoljniji smještaj, pažljivo proučavaju cjenike i sve češće biraju markete i brzu hranu umjesto skupljih restorana.

Opatija - Broj dolazaka i noćenja tek je jedno od mjerila uspješnosti turističke sezone, dok će se njezin stvarni financijski rezultat moći ozbiljnije analizirati tek kada se podvuče crta. No, puls sezone već sada vrlo dobro osjećaju oni koji su svakodnevno u neposrednom kontaktu s gostima – ugostitelji, mali poduzetnici, privatni iznajmljivači i trgovci... A sudeći prema onome što govore ljudi s terena na Liburniji, ovogodišnja sezona "na jedno se oko smije, a na drugo plače".

Gostiju ima, no čini se da se ove sezone jasnije nego ranijih godina osjeća razlika u njihovoj potrošnji. Smještaj više kategorije sporije pronalazi svoje goste, baš kao i kvalitetniji restorani s višim cijenama, dok bolje prolaze cjenovno prihvatljiviji smještaj i povoljnija ugostiteljska ponuda. Gosti više uspoređuju cijene i pažljivije biraju gdje će potrošiti svoj novac, pa se na terenu stječe dojam da bolje rade fast food objekti i supermarketi nego klasični restorani. Upravo ta promjena potrošačkih navika možda najbolje govori o strukturi ovogodišnjih gostiju i njihovoj platežnoj moći.

Upravo na potrošnji možda se najbolje vidi ono što sama statistika dolazaka i noćenja ne može pokazati.

"Rekao bih da je sezona oko 20 posto slabija, gosti itekako gledaju cijene"
Igor Kolmanić već više desetljeća vodi buffet Calypso na kupalištu u Ičićima i dobro poznaje navike gostiju koji tijekom ljeta dolaze na Opatijsku rivijeru.
- Rekao bih da je sezona oko 20 posto slabija od lanjske. Gosti gledaju cijene i mislim da su ovog ljeta bolje prošli objekti s nižim cijenama nego restorani više kategorije. Čini mi se da gostiju visoke platežne moći, kakve smo znali imati ranijih godina, ovog ljeta jednostavno nema u tolikoj mjeri - kaže Kolmanić.

Njegova je prednost, dodaje, prije svega lokacija, ali i cjenovna politika.
- Moja je sreća što sam na samom kupalištu i što sam upravo u tom cjenovnom rangu. Mislim da su naše cijene među najnižima u usporedbi s drugim ugostiteljskim objektima na plaži. Početak srpnja bio je loš, ali se do kraja mjeseca situacija popravila pa je srpanj na kraju možda završio s minusom od desetak posto. Kolovoz je dobro počeo, ali ono što vidimo za razdoblje nakon 20. kolovoza nije pretjerano obećavajuće - govori Kolmanić.

Kaže kako često razgovara i s privatnim iznajmljivačima s područja Ičića te da je za drugu polovicu kolovoza ostalo dosta slobodnog smještaja.
- Mnogi su prazni od 20. kolovoza nadalje. Slobodnog smještaja u tom razdoblju ima jako puno, što se može vidjeti i na Booking.com-u. Gosti su definitivno oprezniji, gledaju cjenike i traže povoljnije opcije - kaže.

Zanimljiv je pritom još jedan trend. Velik dio prometa tijekom vikenda donose domaći jednodnevni gosti.
- Vikendom je u Ičićima puno naših ljudi iz unutrašnjosti, posebno iz Zagreba, koji autobusima dolaze na jednodnevni izlet i kupanje. Znaju popuniti i do 80 posto moje terase. Ali i oni, naravno, kada već dođu, iako gledaju cijenu, priušte si nešto iz naše ponude - ističe Kolmanić.

Domaći gosti drže atmosferu u lokalima
Da domaća klijentela ove sezone ima itekako važnu ulogu potvrđuje i Renata Uković, vlasnica caffe bara Vološćica u Voloskom. Za razliku od dijela kolega iz turističkog sektora, ona je ovogodišnjim rezultatima nešto zadovoljnija, no razlog vidi upravo u strukturi svojih gostiju.
- Osobno sam izuzetno zadovoljna sezonom, ali to je zato što uglavnom radim s domaćom klijentelom, ljudima s ovog područja. Čini mi se da stranih gostiju nema kao ranijih godina, ali to se nije odrazilo na atmosferu niti na poslovanje u mom lokalu - kaže Uković.

Fast food raste, kvalitetniji restorani osjećaju pad
Sličan dojam ima i Mirzet Jusufagić iz opatijskog hotela Domino, koji se uz hotelijerstvo bavi i privatnim iznajmljivanjem. Sezonu ocjenjuje solidnom – nešto slabijom nego prošlogodišnju, ali bez dramatičnog pada.
- Zadovoljan sam. Nisam od ove sezone očekivao ništa posebno. Lošija je od lanjske, ali ne toliko značajno. Ono gdje se razlika jako dobro vidi jest potrošnja gosta. Promet raste u fast food objektima, dok pada u restoranima koji nude kvalitetniju i skuplju gastronomiju. Upravo kroz taj segment možete vidjeti kakva nam je struktura gostiju - kaže Jusufagić.

Kada je riječ o privatnom smještaju, tvrdi da kvalitetni objekti i dalje pronalaze svoje tržište.
- U privatnom smještaju bilo je solidno, odnosno dovoljno dobro. Imam objekte s pet zvjezdica i nisam spuštao cijene. Moglo je biti bolje i moglo je biti više gostiju, ali moglo je biti i gore - govori.

No, kao jedan od najvećih problema privatnog smještaja ističe rast davanja. Smatra da se mali privatni iznajmljivači nalaze pod sve većim pritiskom, dok istovremeno dio nekategoriziranog smještaja ostaje izvan sustava.
- Problem nije u ljudima koji legalno iznajmljuju i imaju kategorizirane objekte, nego u crnom tržištu. Umjesto da se kontrolira upravo taj dio, dodatno se opterećuje one koji su u sustavu. Mnogi mali iznajmljivači uzeli su kredite kako bi investirali u svoje objekte ili iznajmljuju obiteljsku imovinu, a sada ih se novim davanjima dodatno pritišće - smatra Jusufagić.

Rješenje vidi u rasterećenju poduzetnika, ali i snažnijem povezivanju turizma s domaćom proizvodnjom i poljoprivredom.

"Ako su cijene normalne, potražnje ima"
Da je upravo cijena postala jedna od ključnih riječi ovogodišnje sezone smatra i Enrico Marotti iz Marotti Windsurf Centra u Voloskom.
- Sezona nije kao inače, ljudi je manje. Međutim, ako su cijene normalne, potražnje itekako ima. Mi smo zadovoljni, posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da je turista manje. Jedan od pokazatelja manjeg pritiska gostiju vidljiv je i u prometu na cestama. Pogledajte Krk. Ranijih godina imali ste dane kada je promet praktički bio u kolapsu, stajali ste u gužvama. Ove godine prolazite bez većih problema. I to nešto govori - kaže Marotti.

Problem vidi u snažnom rastu cijena koji se posljednjih godina dogodio u Hrvatskoj.
- Podivljali smo s cijenama - Aperol Spritz kod nas dođe u ugostiteljskom objektu oko 8 eura, a na skijalištu u Italiji mi ga zimi popijemo za 6 - i bojim se da ćemo zbog toga plaćati danak. To mi govore i ljudi na plaži. Kažu da smo postali preskupi. Ne mislim pritom nužno na apartmane, nego prije svega na ukupnu potrošnju gosta kada dođe na destinaciju. Trgovine su pune, ali kafići i restorani osjećaju problem - govori.

"Gost pamti osjećaj da je nešto preplatio"
Marotti upozorava i na praksu značajnog podizanja cijena u sezoni.
- Ako nešto zimi stoji pet eura, a ljeti odjednom 11, gost to vidi. Možda ćete mu jednom uzeti više novca, ali psihološki ste prešli granicu i postoji velika mogućnost da se taj čovjek više neće vratiti. Razumijem da su i poslodavcima porasli troškovi, od namirnica do radne snage, ali negdje mora postojati mjera - ističe.

Istodobno, ovogodišnja sezona imala je i veliku prednost - stabilno i sunčano vrijeme.
- Vrijeme nikada nije bilo ljepše. Gotovo da nije bilo kiše i to je veliki benefit sezone - dodaje Marotti.

Više nije dovoljno ponuditi samo sunce i more
Sugovornici se, svaki iz svoje perspektive, zapravo slažu oko jedne stvari - hrvatski turizam ušao je u razdoblje u kojem više nije dovoljno brojiti samo dolaske i noćenja.
Gost koji je stigao na destinaciju ne znači automatski i gosta koji troši. A ako velik dio turista kupuje u supermarketima, traži najpovoljniji smještaj i bira jeftinije ugostiteljske objekte, tada statistički dobra sezona ne mora nužno biti jednako dobra i za lokalno gospodarstvo.

U konkurenciji mediteranskih zemalja ni prirodna ljepota više nije dovoljna sama po sebi.
- Lijepa je Hrvatska, ali lijepa je i Grčka, lijepa je i Španjolska. Moramo ponovno privući gosta - boljom cijenom, većom emocijom i boljom uslugom. Moramo mu ponuditi više od same ljepote - zaključuje Marotti.

Upravo bi to mogla biti jedna od najvažnijih poruka ovogodišnjeg ljeta. Turistička sezona nije propala, daleko od toga, ali tržište šalje upozorenje. Gosti su postali oprezniji i osjetljiviji na cijene, konkurencija je velika, a vrijednost koju dobivaju za svoj novac sve važnija. Zato se sezona na Liburniji zasad možda najbolje može opisati izrekom – na jedno se oko smije, a na drugo plače.

Follow @PodUckun