Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane!
FOTO: Koliko let je imel hrast? Preko 130 let - va to smo sigurni
Opatija – Izvještaj o rezanju hrasta u opatijskom parku objavljen pred dva dana izazvao je dosta reakcija čitatelja Liburnija.net portala. Na redakcijski službeni mail i na Facebook profil čitatelji su iznosili impresije o samom hrastu, te onome što je za njih predstavljao. Netko se sa sjetom prisjetio igranja picigina u debelom hladu, netko je podjelo priču o dobrom tulumu, a neki su prizivali vlastitu romantiku iz dana svoje mladosti.
''…stvarno šteta, nadvijao se visoko nad morem još na slikama iz 19.stoljeća... Možda je bio najstariji Opatijac? :)'' – glasi jedna od poruka.
Obzirom da Liburnija.net magazin ima i vremešne suradnike koji vole arhivirati i skupljati priče, fotografije i crteže opatijske prošlosti, odlučili smo priču o hrastu ispričati kroz stare fotografije, razglednice i crteže. Priča koja je svih fascinirala je starost navedenog hrasta. Naša najstarija ispisana kartulina je iz 1898. g., zatim slijede 1900. g. i 1904 g., a već tada je fascinantna činjenica veličine same krošnje.
''…vjerujemo da su Parkovi imali opravdan razlog uklanjanja hrasta, no isto tako se nadamo da će na njegovo mjesto biti zasađen novi hrast, koji će također, za 30-40 godina ''nekim novim klincima'' pružiti utočište od vrućine na vrelom opatijskom suncu'' – napisala nam je jedna čitateljica.
Ovim putem objavljujemo i kartu, objavljenu u knjizi (oko 1950. godine), s popisom svih drveća i biljaka u opatijskom parku. Također, ilustracije koje donosimo objavljene su u knjizi pred više od sto godina, a kurioziteta radi na koricama je krivo napisano ime Opatije koje glasi ABAZIA. Naime, autor knjige je austrijski Nadvojvoda Ludwig Salvator kojem se nitko nije usudio reći da se Opatija piše s dva slova B.
...Prema jugoistoku otvara nam se pogled na more, u pozadini s Krkom i Cresom. Uz rub ovog prostora, gdje se on spušta prema kupalištu Lido, raste nekoliko crnika, koje se izmjenjuju s njihovim srodnikom hrastom meduncem (Quercus lanuginosa). Ova je listopadna vrst hrasta karakteristična za tzv. Submediteransko (krško) područje kod nas, koje se nadovezuje neposredno na područje zimzelenog rašća uz samu obalu. U Kvarneru je pojas zimzelenog rašća vrlo uzak, pače u najvećem dijelu i ne postoji, dolazi do same obale mora.
Tako se i ovdje medunac često nadvija nad samo more, pa ćemo na tim mjestima naići na nešto neobičnu sliku – na listove hrasta medunca, kako plivaju u morskoj vodi... Radovan Domac; Opatija-Parkovi
Eto, ove podatke je s nama podijelio ''vremešni suradnik'' s početka ove priče. Zato, Meštre (šifra: Kolavići) – Hvala. A ja ću se ovim putem okoristiti riječima Mire Mirošević i malo ih prilagoditi ovoj priči… Ljudi koji istražuju i skupljaju raznu građu, moraju biti iznimno humani, budući da investiraju enorman trud u nuđenje drugima onoga što je njima samima poznato…
Kartuline, slike i karte slijede u nastavku teksta: 
Nikola Cvjetović
FOTO arhiva: Jan Bernd Urban
Vezane vijesti:
FOTO: Nijemi svjedok vremena otišao u povijest
VIDEO: Otvorenje sezone izložbom kamelija @ Miramar
Devet bisera opatijskih kruna: HOYOS