[FOTO] U Šporeru otvorena izložba posvećena našim Quarnerolima pod nazivom "Hrvati na ledenom moru 1872. - 1874."
Autor: Nikola Cvjetović 16.02.2024
Quarnerolima je Carl Weyprecht, vođa polarne ekspedicije ″Tegetthoff″, nazivao svoje mornare, a uz izložbu predstavljen je i reprint Petra Kuničića iz 1893. godine o tom pothvatu.
Opatija - Nakon 12 godina izložba posvećena našim Quarnerolima pod nazivom "Hrvati na ledenom moru 1872. - 1874." ponovo je otvorena u Opatiji. Nakon premijere u Voloskom i hotelu Miramar, Quarneroli su napokon uplovili u službeni izložbeni prostor grada Opatije.
Sinoć je u Umjetničkom paviljonu "Juraj Šporer" održano otvorenje povodom 150. godišnjice ove poznate austrougarske polarne ekspedicije, u kojoj je od 24 člana posade čak polovica mornara bila s našeg područja, među kojima po jedan iz Opatije, Voloskog i Lovrana. Ekspedicija je trajala dvije godine i tri mjeseca tijekom koje je preminuo jedan član posade, koji se na brod ukrcao s tuberkulozom, dok je brod izgubljen u ledu. Nakon napuštanja broda te puta u nepoznato na čamcima za spašavanje koji su bili pretvoreni u saonice, naposljetku su posadu spasili ruski ribari te ih 3. rujna 1874. iskrcali u norveškoj luci Vardö.
Quarnerolima je Carl Weyprecht, vođa polarne ekspedicije ″Tegetthoff″, nazivao svoje mornare, a Jakov Sučić iz Voloskog, Frane Letiš iz Opatije i Vicko Palmić iz Lovrana trojica su mornara s prostora Liburnije koji su sudjelovali u slavnoj austrijskoj ekspediciji koja je prva doplovila do 82,05 stupnjeva sjeverne geografske širine, što je tada bio najsjeverniji prodor čovjeka u povijesti, a upravo je ovim, pomalo zaboravljenim povijesnim ličnostima posvećena izložba o čijim eksponatima skrbi Lions klub Quarneroli iz Lovrana.
Uz izložbu predstavljen je reprint Petra Kuničića iz 1893. godine o tom pothvatu. Naime, Kuničić, je po izvještajima Juliusa Payera prepričao doživljaje austrougarske ekspedicije po Sjevernom moru, a u kojoj je 12 Hrvata provelo teških i opasnih 812 dana (1872.-1884.). Opis djeluje još uvijek živo, pogotovo u lijepom i bogatom jeziku, pa će ovaj pretisak djela o junaštvu i moralu naših predaka oživjeti vrijednosti koje se gube zaboravom. Knjiga je ilustrirana s 58 slika, na spomen i posvetu hrvatskim sokolovima.
Podsjetimo, Austro-Ugarska polarna ekspedicija 1872.-1874. organizirana je uz značajnu financijsku potporu grofa Hans Wilczeka, velikog prijatelja i promotora našega kraja. Između ostalog grof Wilczek je bio glavni financijer kompletne opreme Stanice za pružanje hitne medicinske pomoći u Opatiji. Njegova sestra, grofica Paulina Palffy, inače vlasnica vile u Opatiji zadužila je naš kraj neumornim aktivnostima na promociji turizma na našoj rivijeri. Drugi značajni sudionik ove polarne priče je bio Heinrich Littrow, stanovnik Opatije. Pomorski kapetan, kartograf i umjetnik obrazovao je generacije naših pomorskih časnika i kapetana kao ravnatelj Pomorske akademije u Rijeci. Imao je važnu ulogu u odabiru brodske momčadi pri čemu je dao apsolutnu prednost našim mornarima pred mornarima nordijskih zemalja, što se pokazalo apsolutno dobrom odlukom. Naš kraj je uz Sušića, Letiša i Palmića dao svoj doprinos i u vođi palube; Lušini s otoka Cresa, brodskom tesaru Večerini iz Drage kod Rijeke te mornarima Katariniću iz Lošinja, Latkoviću iz Plomina, Falešiću iz Rijeke, Maroli iz Rijeke i Štigliću iz Bakra. Ekspedicija se proslavila otkrićem do tada nepoznatog polarnog arhipelaga Zemlje Franje Josipa na kojem postoji rt Fiume, Monte Voloska i drugi nama znani toponimi; dosizanjem najsjevernije točke na našem planetu ( 82,05 stupnjeva sjeverne širine ), brojnim vrijednim rezultatima istraživanja na geografskom, geodetskom, geofizičkom, kartografskom, klimatskom, meteorološkom, magnetskom, astronomskom, pomorskom, botaničkom i zoološkom planu. Otklonili su brojne zablude o mogućnostima plovidbe polarnim prostorima. Njihov dramatičan, ali sretan povratak iz polarnih prostora trajan je dokaz o ljudskoj hrabrosti, izdržljivosti i nepokolebljivosti u vjeri da se vlastitim naporima može doprinijeti spoznajama i blagostanju čitavog čovječanstva.
Uz gradonačelnika Fernanda Kirigina, izložbu su otvorili i predstavili ravnatelj Festivala Opatija Ernie Gigante Dešković, dr.sc. Zlatko Šehanović (Europski red kuće Habsburg-Lothringen), Miljenko Smokvina (suautor izložbe) i Milorad Stanić (Lions Club) koji je održao i prezentaciju knjige (reprint) Petra Kuničića iz 1893. godine o tom pothvatu.
