Izložba „Vladimir Nazor u Kastvu“ otvara se uoči Bele nedeje

Autor Ervin Dubrović predstavit će izložbu posvećenu Nazorovih deset godina života i stvaranja u Kastvu, od 1908. do 1918. godine.

KASTAV – Ovogodišnja Izložbena sezona – Kastav 2026. nastavlja se izložbom „Vladimir Nazor u Kastvu“ autora Ervina Dubrovića. Otvorenje će se održati u četvrtak, 24. rujna 2026. godine, u 19 sati, u Galeriji Trojica, smještenoj u kastavskoj crkvici Sv. Trojice na Trgu Lokvina.

Izložba se priređuje uoči kastavskog blagdana Bele nedeje te je posvećena odnosu Vladimira Nazora prema Kastvu i njegovu stvaralaštvu tijekom deset godina koje je proveo u tom gradu, od 1908. do 1918. godine.

Upravo je kastavsko razdoblje imalo važno mjesto u Nazorovu stvaralaštvu. Okruženje Kastva, njegove šume, stari lugovi i krajolik koji se pružao s oboda gradskih zidina bili su mu izvor nadahnuća, a posebnu je povezanost razvio i s lokalnim stanovništvom.

Nazorova „kula bjelokosna“

Kako u tekstu uz izložbu ističe Ervin Dubrović, svoj je odnos prema Kastvu Nazor simbolički opjevao u pjesmi „Turris eburnea – Bjelokosni toranj“.

U pjesmi se Kastav pojavljuje kao kula na vrhuncu gore, okružena ledom, snijegom i burom, ali istodobno kao topao i blizak prostor. Upravo se kroz tu suprotnost, između hladnoće i topline, osjeća Nazorova povezanost s gradom u kojem je proveo značajan dio svojega života.

Nazor je rado odlazio i u kastavsku okolicu. Privlačili su ga „sveti gajevi“ i „drevni lugovi“, ali i šikara, šiprazi i ševarje. Posebno je doživljavao krajolik koji je promatrao iz svoje radne sobe i s „doksata“ svojega stana na obodu kastavskih zidina, odakle se pružao pogled prema Riječkom zaljevu, Učki, Velim vratima i Cresu.

Deset godina važnih za Nazorovo stvaralaštvo

Izložba priređena uz 150. obljetnicu Nazorova rođenja u prvi plan stavlja upravo njegovih deset godina provedenih u Kastvu. Prema Dubrovićevim riječima, upravo su poticaji iz kastavskog razdoblja nadahnuli neka od njegovih najboljih djela, nastalih u jednom od najplodnijih razdoblja njegova života.

Posebno mjesto zauzimaju njegove kastavske čakavske pjesme, kojima se Nazor osobito ponosio i u kojima je želio biti začetnikom moderne čakavske lirike.

Njegova povezanost s Kastvom nije se pritom odnosila samo na krajolik. U svojim djelima pokazivao je razumijevanje i suosjećanje prema ljudima koje je susretao, uključujući one na društvenoj margini, kao i prema posebnim i pomaknutim likovima.

Nazorovi dani u kastavskoj osami, kako ističe Dubrović, bili su mu ugodni, pa mu se nije žurilo „da med ljude siđe iz te kule svoje“.

Izložba otvorena do 5. listopada

Izložba „Vladimir Nazor u Kastvu“ bit će otvorena do ponedjeljka, 5. listopada 2026. godine.

Redovno radno vrijeme je svakoga dana od 18 do 20 sati, dok će tijekom Bele nedeje izložba biti dostupna prema posebnom rasporedu.

U subotu, 3. listopada, može se razgledati od 15 do 19 sati, dok će u nedjelju, 4. listopada, i ponedjeljak, 5. listopada, biti otvorena od 13 do 18 sati.

Izložba tako donosi pogled na manje poznate poveznice između Vladimira Nazora i Kastva te podsjeća na razdoblje u kojem je kastavski kraj imao važnu ulogu u njegovu životu i književnom stvaralaštvu.

Follow @PodUckun