Od odvjetnika u Opatiji do političkog vrha Jugoslavije: Život Ante Mandića predstavlja se na izložbi 'Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe'

Dr. Ante Mandić

Nova izložba u Opatiji kroz arhivske dokumente i obiteljsku baštinu prikazuje život Ante Mandića te njegovu ulogu u političkim i društvenim previranjima 20. stoljeća.

Opatija - Hrvatski muzej turizma u suradnji s Muzejom grada Rijeke u Opatiji predstavlja izložbu „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“, posvećenu životu i javnom djelovanju istaknutog hrvatskog pravnika, političara i diplomata.

Svečano otvorenje izložbe održat će se u četvrtak, 10. rujna 2026. godine u 19 sati u Vili Angiolini u Opatiji.

Izložba je rezultat višegodišnjih arhivskih istraživanja dr. sc. Maje Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU Rijeka, a na jednom mjestu okuplja vrijednu dokumentarnu građu iz hrvatskih i inozemnih arhiva i muzeja, kao i materijalna svjedočanstva iz obiteljske ostavštine.

Dr. Ante Mandić na početku odvjetničke karijere, početak 20. st.

Kroz dokumente, fotografije, osobnu korespondenciju i druge izvorne materijale posjetiteljima će biti predstavljen složen životni put Ante Mandića, čovjeka koji je sudjelovao u brojnim važnim političkim i društvenim procesima prve polovice 20. stoljeća.

Od Trsta i Beča do Opatije

Ante Mandić rođen je 1881. godine u Trstu, u uglednoj građanskoj obitelji podrijetlom iz Mihotića kraj Kastva. Na njegovo intelektualno formiranje snažno je utjecao stric Matko Mandić, poznati istarski preporoditelj.

Školovao se u Trstu, Zagrebu i na Sušaku, a studij prava nastavio je na Sveučilištu u Beču. Pravnu naobrazbu potom je produbio u Grazu, gdje je stekao doktorat pravnih znanosti.

Odvjetničku karijeru započeo je u Trstu, a 1911. godine otvorio je vlastitu odvjetničku pisarnicu u Opatiji. Ondje je dolazio u kontakt s brojnim istaknutim javnim djelatnicima tog vremena, među kojima su bili dr. Uliks Stanger i Frano Supilo.

Važan dio njegova života bila je i supruga Olga Nikolajevna Stepenko, Ruskinja koja je ostvarila zapaženu karijeru te bila među prvim ženama zaposlenima u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova. Imali su dvojicu sinova, Olega i Igora.

Ante i Oleg Mandić

Politički rad i godine velikih povijesnih previranja

Početak Prvoga svjetskog rata zatekao je obitelj Mandić u Rusiji. Upravo ondje Ante Mandić intenzivira svoje političko i geopolitičko djelovanje te postaje jedan od istaknutih članova Jugoslavenskog odbora, vodeći njegove strateške urede u Petrogradu i Londonu.

Nakon rata djelovao je u Zagrebu i Pragu, gdje je obnašao i dužnost predsjednika Jugoslavensko-češke lige. Razočaran političkim ishodom rata i neriješenim istarskim pitanjem, 1921. godine vraća se u Opatiju, tada pod talijanskom upravom.

Ponovno otvara odvjetničku praksu, a nekoliko godina kasnije u Voloskom podiže vilu Mandić, koja postaje obiteljski dom.

Njegov odvjetnički ured, kojem se nakon završetka studija pridružio i sin Oleg, postao je mjesto pravne obrane istarskih Hrvata suočenih sa sve snažnijim pritiskom fašističke Italije.

Od partizanskog pokreta do vrha nove političke strukture

Godine 1937. Mandić odlazi u Beograd, a početak Drugoga svjetskog rata ponovno ga vraća u Opatiju. U početku održava veze s predstavnicima jugoslavenske vlade u izbjeglištvu, no ubrzo se aktivno priključuje narodnooslobodilačkom pokretu.

Nakon što je njegov sin Oleg otišao u partizanske postrojbe, u Narodnooslobodilačku vojsku stupa i sam Ante Mandić, zajedno s prijateljem Milivojem Jambrišakom.

Tito i Ante Mandić

Nakon kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine postaje prvi predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora Opatije. Istodobno je izabran za vijećnika ZAVNOH-a i delegata na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu.

Rat je teško pogodio njegovu obitelj. U svibnju 1944. njemačke okupacijske vlasti uhitile su njegovu suprugu Olgu, snahu Nevenku i unuka Olega u obiteljskoj vili u Opatiji te ih deportirale u koncentracijski logor Auschwitz.

Unatoč teškim osobnim gubicima, Mandić je u završnim mjesecima rata preuzeo jednu od najviših političkih odgovornosti kao član tročlanog Kraljevskog namjesništva, sudjelujući u pravnoj i institucionalnoj uspostavi nove državne vlasti.

Preminuo je u lovranskoj bolnici u zimu 1959. godine.

Mrtva straža uz odar Ante Mandića u Općini Opatija - u prvom planu Jakov Blažević, Vladimir Bakarić i Vanja Radauš

Vrijedno svjedočanstvo o povijesti Opatije i Liburnije

Izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“ njegovu biografiju predstavlja i kao vrijedan povijesni izvor za razumijevanje turbulentnog razdoblja u kojem su se mijenjali politički, državni i društveni okviri prostora Opatije, Liburnije, Kvarnera i šireg hrvatskog prostora.

Formiranje pogrebne povorke pred općinskom zgradom

Posebna vrijednost izložbe je u tome što kroz izvornu građu povezuje Mandićev profesionalni i politički put s velikim povijesnim procesima – raspadom Austro-Ugarske Monarhije, Prvim i Drugim svjetskim ratom, fašističkom vlašću te stvaranjem novog europskog i državnog poretka.

Dva stručna predavanja u listopadu

Izložbu će pratiti i stručni program. Povjesničarka dr. sc. Maja Polić održat će u ponedjeljak, 12. listopada u 18 sati, predavanje posvećeno životu i djelovanju Ante Mandića. Bit će predstavljene ključne biografske i profesionalne odrednice njegova života, pravnički i politički rad te društveni i povijesni kontekst njegova djelovanja.

U utorak, 27. listopada u 18 sati, prof. dr. sc. Goran Vojković, redoviti profesor i pročelnik Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, govorit će o Uliksu Stangeru, opatijskom pravniku koji je s Mandićem radio u odvjetničkom partnerstvu.

Predavanje će predstaviti Stangerov životni put, od borbe protiv talijanizacije Istre do političkog djelovanja i rada na području pomorskog prava. Posebno će biti riječi o njegovoj studiji „Morska obala u teoriji i praksi“ iz 1909. godine i pitanjima koja su aktualna i danas – statusu morske obale, pristupu moru i zaštiti pomorskog dobra.

Izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“ bit će otvorena u Vili Angiolini do 8. studenoga 2026. godine.

Foto: Arhiva obitelji Mandić

Follow @PodUckun