[FOTO] Okrugli stol – Opatija i Europa: lječilišne, turističke, povijesne i budućnosne asocijacije
Autor: Nikola Cvjetović 25.10.2024
Fotogaleriju iz Angioline pogledajte u nastavku teksta...
Opatija - Povodom Dana europske baštine u Hrvatskom muzeju turizma održan jer okrugli stol naziva “Opatija i Europa: lječilišne, turističke, povijesne i budućnosne asocijacije” na kojem su sudjelovali Mirko Galić, Jan-Bernd Urban, Amir Muzur i Fernando Kirigin, uz moderatoricu ravnateljicu Hrvatskog muzeja turizma Vesnu Leiner.
Mirko GalićMirko Galić, novinar i diplomat, bivši ravnatelj HRT-a i nekadašnji veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj govorio je o Opatiji i Hrvatskoj u vrtlogu suvremenih europskih izazova. Istaknuo je kako ga s Opatijom veže dugogodišnje prijateljstvo te se ovdje uvijek osjećao kao u Europi.
– Opatija je bila i ostala posebna i drugačija od velikog dijela Hrvatske, svjesna svoje tradicije, baštine i prošlosti, po dominantnoj kulturi živi u Europi i od Europe već odavno. No, Europa je danas u svojevrsnoj dekadenciji, u lošem razdoblju svoje povijesti, kolonijalizam je davna prošlost, a Europa više ne prednjači na svjetskoj pozornici u razvoju znanosti, tehnologije ili medicine. Europska unija nije ostvarila sve svoje planove zadane sporazumom iz Maastrichta – uvedena je zajednička valuta i prostor bez granice, no nije ostvaren plan za jedinstvenom vanjskom politikom ili stvaranjem zajedničkih obrambenih snaga. Europa je politički i dalje ovisna o Americi, a čini se da politički vrh EU nema dovoljno snage izaći iz blokade u koju se stari kontinent našao, naglasio je, među ostalim Galić.
Jan Bernd Urban“Habsburzi kao poveznica europskih lječilišnih destinacija” bila je tema predavanja Jana-Bernda Urbana, vrsnog poznavatelja opatijske povijesti koji se osvrnuo na turističku povijest, kao i sadašnjost Opatije, povukavši paralelu s prijateljskim gradom, austrijskim Bad Ischlom. Oba su grada bila pod vlašću obitelji Habsburg. Bad Ischle, nekadašnji Ischle, mjesto je koje je pod Habsburzima bilo čak 700 godina, poznato po kamenoj soli, od eksploatacije koje je nekada živjelo stanovništvo toga dijela Austrije. Nakon što su otkrivene ljekovite slane kupke mjesto je postalo lječilište i omiljeno odredište visokog društva i careva Austro-Ugarske Monarhije. Habsburška ostavština danas je u Bad Ischlu vidljiva na svakom koraku i izuzetno turistički valorizirana, pa bi i Opatija trebala izvući više iz svoje povijesne priče, mišljenja je Urban, osobito s obzirom na činjenicu da je više članova obitelji Habsburg posjetilo Opatiju nego Bad Ischl, čak 63 člana te slavne obitelji boravilo je u Opatiji.
Amir Muzur, sveučilišni profesor, autor mnogih radova na temu opatijske povijesti i bivši opatijski gradonačelnik je u svojoj tezi „Kako je Opatija uspjela dosegnuti Europu: bezgranična važnost bezgraničnosti” naglasio važnost nekoliko elemenata za razvoj Opatije kao lječilišta. Pored blage klime, iznimnog zaštićenog geografskog položaja, idealne temperature mora, blagotvorni aerosol i bakteriocidni učinak liburnijske vegetacije imali su utjecaj na slavni povijesni razvoj grada i turističke destinacije.
Amir MuzurGovoreći o granicama Europe, Muzur je istaknuo da one nikada nisu bile jasne: čas su ih brkali s granicama Balkana, čas sa željeznom zavjesom ili Uralom. Europskost se, međutim, kao stanje uma ali i gospodarstva, kako pokazuje opatijski primjer, prije svega mjeri mirom i bezgraničnošću. Mir se, kao i vinova loza, ne može kultivirati brzo niti trpi nagle promjene: njegov je smisao u trajanju i njegovanju. Vanjske granice, u obliku zidova ili žice, ponekad mogu kratkoročno odgoditi propast carstava, ali one unutarnje uništavaju Europu kao izjedajuća bolest koja zahtijeva dug i težak put oporavka. Nije najvažnije što one prekidaju uzlet nekog lječilišta, ali unutarnje granice su negacija biti Europe, relikt rudimentarnog nepovjerenja i straha. Neka se toga sjete svi oni koji ih i danas tako olako spominju, zagovaraju ili uvode, zaključio je Muzur.
Mirko Galić, Fernando Kirigin, Vesna Leiner, Amir Muzur i Jan Bernd UrbanGradonačelnik Fernando Kirigin je, osvrnuvši se na Opatiju danas, ali i u bliskoj budućnosti, najavio nekoliko ključnih gradskih projekata koji su pred realizacijom: dogradnju Doma zdravlja, izgradnju nogometnog stadiona i gradskog bazena, uređenje Trga Slatina koje će stvoriti pravi centar grada i Opatiji dati novi identitet. No, gradonačelnik je istaknuo i glavne izazove s kojima se Grad suočava: građane Opatije danas smeta pretjerana izgradnja te se pribojavaju negativnih posljedica prekomjernog turizma. Opatija je grad hotela i ulaganje u postojeće hotele je nužnost za razvoj destinacije, no to ne ide brzinom koju smo očekivali. Ulaskom u Europsku uniju i otvaranjem slobodnog tržišta neke su promijene neminovne. Opatija je atraktivan grad i u nju se slijeva kapital koji se želi oploditi. Grad Opatija izmjenama prostorno-planske dokumentacije nastoji smanjiti nastanak daljnjih šteta na izuzetno vrijedan resurs – prostor, s krajnjim ciljem da Opatija bude i ostane prosperitetna turistička destinacija u kojoj njeni građani žive kvalitetno, poručio je Kirigin.
Organizatori okruglog stola su Grad Opatija, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, TZ grada Opatija, Hrvatski muzej turizma i Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
