[FOTO/VIDEO] Quarneroli ponovo 'uplovili' u lovransku Gradsku kulu
Autor: Marin Aničić 06.12.2022
Svojim prisustvom izložbu je uveličao stalni stručni suradnik Miljenko Smokvina i njegova ekscelencija veleposlanik Austrije u Republici Hrvatskoj gospodin dr. Josef Markus Wuketich
Lovran - Lions Club Lovran u okviru svojih aktivnosti ponovo je postavio u prostoru gradske kule izložbu Quarneroli – Quarneroli u osvajanju Arktika. Tema izložbe je poznata polarna ekspedicija austrougarska, Weyprecht - Payer ekspedicija iz 1872.-1874. g. u kojoj su nemjerljiv doprinos dali hrvatski mornari, među kojima su bili i naši sugrađani Vicko Palmić ( Lovran ) Sušić ( Volosko ) i Letiš ( Opatija ). Temeljni postav izložbe donirao je dr. Wilfried Holleis, hotelijer iz Miramare resorta iz Opatije, a o obogaćivanju fundusa izložbe stalno brine Lions Club Quarneroli Lovran. Temeljna ideja je stvaranje fundusa izložbe koji bi atraktivnošću privlačio brojne posjetitelje, od čijih ulaznica bi se financirale humanitarne aktivnosti Lions Cluba Quarneroli Lovran; prvenstveno usmjerene na pomoć djeci oboljeloj od karcinoma, dijabetesa i s poteškoćama vida te razvoj svijesti o očuvanju okoliša. Istovremeno ova izložba bi u kombinaciji postava o lovranskoj tradicijskoj barki Guc trebala prerasti u stalni sadržaj turističke ponude Lovrana.
Austro-Ugarska polarna ekspedicija 1872.-1874. organizirana je uz značajnu financijsku potporu grofa Hans Wilczeka, velikog prijatelja i promotora našega kraja. Između ostalog grof Wilczek je bio glavni financijer kompletne opreme Stanice za pružanje hitne medicinske pomoći u Opatiji. Njegova sestra, grofica Paulina Palffy, inače vlasnica vile u Opatiji zadužila je naš kraj neumornim aktivnostima na promociji turizma na našoj rivijeri. Drugi značajni sudionik ove polarne priče je bio Heinrich Littrow, stanovnik Opatije. Pomorski kapetan, kartograf i umjetnik obrazovao je generacije naših pomorskih časnika i kapetana kao ravnatelj Pomorske akademije u Rijeci. Imao je važnu ulogu u odabiru brodske momčadi pri čemu je dao apsolutnu prednost našim mornarima pred mornarima nordijskih zemalja, što se pokazalo apsolutno dobrom odlukom. Naš kraj je uz Sušića, Letiša i Palmića dao svoj doprinos i u vođi palube; Lušini s otoka Cresa, brodskom tesaru Večerini iz Drage kod Rijeke te mornarima Katariniću iz Malog Lošinja, Latkoviću iz Plomina, Falešiću iz Rijeke, Maroli iz Rijeke i Štigliću iz Bakra.
VIDEO
Ekspedicija se proslavila otkrićem do tada nepoznatog polarnog arhipelaga Zemlje Franje Josipa na kojem postoji rt Fiume, dosizanjem do tada najsjevernije točke na našem planetu (82,05 stupnjeva sjeverne širine), brojnim vrijednim rezultatima istraživanja na geografskom, geodetskom, geofizičkom, kartografskom, klimatskom, meteorološkom, magnetskom, astronomskom, pomorskom, botaničkom i zoološkom planu. Otklonili su brojne zablude o mogućnostima plovidbe platnim prostorima. Njihov dramatičan, ali sretan povratak iz polarnih prostora trajan je dokaz o ljudskoj hrabrosti, izdržljivosti i nepokolebljivosti u vjeri da se vlastitim naporima može doprinijeti spoznajama i blagostanju. Svojim prisustvom izložbu je uveličao stalni stručni suradnik Miljenko Smokvina i njegova ekscelencija veleposlanik Austrije u Republici Hrvatskoj gospodin dr. Josef Markus Wuketich koji je pozdravio prisutne i evocirao sjećanje kad je bio dječak od 8 godina, a otac ga je odveo u Vojno-povijesni muzej u Beču. U dvorani posvećenoj Austrougarskoj ratnoj mornarici privukla mu je pažnju jedno monumentalno ulje na platnu koje je naslikao jedan od pokretača ekspedicije Julius von Payer. Na slici mornari leže i kleče u snijegu i ledu, iscrpljeni, iznemogli pred čovjekom koji ih pokušava od nečeg odvratiti. Julius von Payer je želio dočarati moment kad je Weyprecht odvraćao posadu nakon dvomjesečnog lutanja arktičkim ledom da se vrate na ekspedicijski brod Admiral fon Tegetthoff gdje bi ih čekala sigurna smrt.
