J. O. Hrvatin: Rabȍte
Autor: Portal Poduckun 26.05.2024
Kanal za voduU nike kraje se namesto rabota reče tlaka (Bregi, Zvoneća). Danas se za rabotu reče radna akcija.
Rabote su bile delo za selo ko su delali seljani okoli sela i po selu. Delali su kada ni bilo poljskih del po njivah i po finitku košnje. Na rabote je zval župan kada je zatulil u goveji rog pa su se seljani stekli na „zbor.“ Na pomoć mu je bil vrdijan. Za zvat ljude na rabotu je bil i crkveni zgon kada je zaklinkal samo na jenu stran.
U staro vrime su vlastelini urdinali kmeton rabote, a kada kmetstva već ni bilo, su rabote bile dobrovoljne, kako je i danas.
Šlo se je popravljat pute za vozit z vozon u goru i čistit potok u polje Brusan, založilo škulje, batudalo i ravnalo pute po selu. Spametin se, jimil san jeno osan let, okoli 1957.leta su batudali i ravnali put zdola škole (Poli Bogića, raspela z križon) doli do Križ puta, a to je križišće puta proti Štacjonu, priko glavne ceste za Šapljane. Spametin se batića z dugin toporišćon za batudat.
Omladina batudaNa slikah se vidi omladina ka batuda put poli Šplinkinih proti Domu i Kapužišćon i slika mužaki 1979.leta. ki su kopali kanal ud Goranjega proti Dolanjemu kraju (naslovna fotografija).
Dno lokve su potaracala goveda doklje jih se je gnalo napojit pa ni propušćala, a kada je presušila je dno rabilo zamašit z jilon. Popravljalo se je i suhe zide na kamunal okoli sela.
Delo za selo je bilo tudi delat plesišća, pa pošumljavanje, sadnja smrikvic, ali borići na kamunal. Pošumljavali smo i mi dica, a prvo nas i dica ka su vadile talijanske maestre.
Našal san u školske dnevnike zapišeno da su maestre talijanske peljale dicu u povodu “feste degli alberi“, svečanosti drveća. U školski dnevnik piše da su 11.11. 1930. leta posadili 250 črnih bori (pino nero) na Pineta di Brusan i Zabaticu, a kašnje 1931. leta 150 črnih bori, i 1932. leta 150 črnih bori i 50 smrikvic (piše abete rosso) se na dan 11.11.
Festa degli alberiTo su bori Za Baticu i bori na Rijave ramontine. Sadili su i u Boršt, ex. Kazerma talijanske vojske, mi je povidal Milan Surina, Kundin (roj.1933) i da je bila tamo vojska z šatori. Jimili da su vježbu, pa da su hodila dica zas sela z gavetami po jidaču.
Veliko delo za selo su storili seljani ki su delali ručna dela na pripremi terena za kulturni dom i si ki su “dali ruku”, jimili su “kapota” (Milan Surina, Kundin) ki je organiziral. Potlje je delala i mehanizacija, pute za u Mandinu staju, ud Kazarmete u Brusan i proti Jurašovemu lazu.
Mi školska dica smo sadili boriće na sam dan Svetega Jožefa okoli leta 1959. zgora Velike doline i pod Grabarje.
Šumari priporučaju da bi danas rabilo posić bore i posadit listopadna drva. Meni je u bore lipo i zdravo je u borovu šumu ma struku rabi poslušat, aš si ljudi se znaju, a oni su stručnjaki.
Bori u Rijave ramontineU nike kraje se namesto rabota reče tlaka (Bregi, Zvoneća). Danas se za rabotu reče radna akcija.
Napisal: J.O.Hrvatin
Spomin na rabotu med dva puta u Jurašov laz, uklesano je 1927.leto 



