Predavanje Boštjana Surine „Znamenita flora liburnijskog krša“ na Poklonu
Autor: Marina Pauletić 15.10.2024
Foto: arhivaSloženi topografski, geološki te prošli i sadašnji klimatski uvjeti na području sjevernog Jadrana rezultiraju visokim stupnjem bioraznolikosti.
Učka – U četvrtak, 17. listopada, s početkom u 18 sati, u Centru za posjetitelje Poklon, održat će se drugo predavanje u ciklusu „Znanost na Poklon(u)“. Nakon uspješnog gostovanja Davora Rostuhara, u Park prirode Učka stiže botaničar dr. sc. Boštjan Surina, viši kustos u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, koji će održati zanimljivo predavanje „Znamenita flora Liburnijskog krša“.
Složeni topografski, geološki te prošli i sadašnji klimatski uvjeti na području sjevernog Jadrana rezultiraju visokim stupnjem bioraznolikosti. Međutim, glavni razlog za veliku raznolikost biljnog svijeta na Liburnijskom kršu nije samo u bogatstvu vrsta tog područja, već i u velikom broju endemskih vrsta, od kojih su neke ograničene na samo jedno ili nekoliko poznatih lokaliteta s posebnim ekološkim ili geografskim obilježjima. Zato nije iznenađujuće da Liburnijski krš, budući da se nalazi na spoju Alpa i Mediterana, predstavlja jedno od žarišta endemizma u Europi. U tom kontekstu, ne manje od 10 (!) svojti vaskularnih biljaka zaštićenih prema Direktivi o staništima koju su usvojile vlade EU-a, nalaze se na Liburnijskom kršu, što je jedinstven fenomen u Europi.
Na predavanju „Znamenita flora Liburnijskog krša“, pobliže ćemo se upoznati s karakterističnim biljnim vrstama ovog područja, specifičnostima njihovih staništa te s izazovima njihove zaštite, kao i s drugim zanimljivim fenomenima koji ovo područje čine posebnim.
Dr. sc. Boštjan Surina je botaničar i sveučilišni profesor, poznat po svom radu u području sistematike, evolucije, filogeografije biljaka te biologije oprašivanja. Njegova istraživanja fokusiraju se na raznolikost biljaka u jugoistočnoj Europi, posebno na području Balkana. Boštjan Surina je viši kustos u Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Njegov znanstveni rad uključuje taksonomska i ekololška istraživanja biljnih vrsta, genetske analize i procese specijacije (stvaranja novih vrsta). Poznat je i po doprinosima u proučavanju biljnih zajednica i bioraznolikosti specifičnih za područje Mediterana, a često je angažiran u konzervatorskim projektima koji se bave zaštitom ugroženih i rijetkih biljnih vrsta. Surina je autor mnogih znanstvenih publikacija o flori i vegetaciji Balkana te je autor Fotografskog vodiča kroz floru Učke „Florula Montis Majoris“.
