[U OKU KAMERE] Svečano porinut novoobnovljeni kvarnerski guc 'Dika' Lazara Radmanovića

Autor: Radovan Trinajstić 11.06.2022

Kuma barke bila je Irena Vergani iz Zagreba koja je bocom šampanjca poželjela barci dugu i sretnu plovidbu. Svečanost u Iki bila je uvod u skoro obilježavanje 300-te godišnjice postojanja škvera u Iki...

Ika - Brojnu flotu obnovljenih tradicijskih drvenih barki posljednjih godina na području Liburnije upotpunila je danas novoobnovljena barka tipa kvarnerski guc OP1426, dužine 4,95m, što je ruku djelo tadašnjeg lovranskog brodograditelja Ivana Kalčića izgrađena 1959.godine.

- Nakon dugih 15 godina svog boravka van morske pučine, za koje vrijeme je barka zbog nebrige gotovo uništena i dovedena do neprepoznatljivosti, uz dosta osobnog napora, pravnog parničenja, barka se vratila "doma", govori ponosno njen današnji vlasnik Lazar Radmanović iz Ike. Ovu barku je dugi niz godina koristio za svoj ribolov moj pokojni tast Vinko Mikleus. Poslije duge putešestvije barku sam uspio vratiti u svoju obitelj. Uložio sam podosta napora, osobnog zalaganja i vlastitih sredstava tijekom posljednjih 3 godine rada na njoj da barku detaljno rekonstruiram. Zamijenjen je veći dio drvene konstrukcije te je barka dobila svoj današnji lijepi izgled, oblik i sjaj. Ovaj veliki i zahtjevni rad na obnovi barke pružio je ikarski brodograditelj Feručo Brubnjak kojem se zahvaljujem što je pridonio konačnom izgledu barke koja će još dugo godina biti na ponos naše obitelji i mještana Ike, rekao je sretan i zadovoljan Lazar Radmanović.

Barci imena "Dika", posvećenoj rano preminuloj supruzi vlasnika Lazara iz Ike, prilikom porinuća u more nazočili su brojni njegovi prijatelji mještani Ike i brojni ljubitelji drvene brodogradnje. Kuma barke bila je Irena Vergani iz Zagreba koja je bocom šampanjca poželjela barci dugu i sretnu plovidbu. Svečanost u Iki bila je uvod u skoro obilježavanje 300-te godišnjice postojanja škvera u Iki čime su ljudi ovog kraja stoljećima bili povezani morem i brodogradnjom njegujući tako brodogradilišnu baštinu.

Više sa portala poduckun.net ...