[FOTO] Od odvjetničkog ureda u Opatiji do Kraljevskog namjesništva: Priča o Anti Mandiću predstavljena u Villi Angiolini
Autor: Nikola Cvjetović 10.09.2026
Izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“ prvi put na jednom mjestu okuplja dokumente, fotografije i predmete iz obiteljske ostavštine istaknutog Opatijca
OPATIJA – U Hrvatskom muzeju turizma u Vili Angiolini otvorena je izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“, posvećena životu, radu i nasljeđu istaknutog hrvatskog pravnika, političara i diplomata Ante Mandića (1881. – 1959.), čiji je životni put snažno povezan s Opatijom i Liburnijom.
Izložbu Hrvatski muzej turizma organizira u suradnji s Muzejom grada Rijeke, a njezina je posebna vrijednost u tome što prvi put na jednom mjestu okuplja bogatu dokumentarnu i muzejsku građu koja svjedoči o Mandićevu privatnom i javnom životu, pravničkoj karijeri, političkom djelovanju i razdoblju velikih povijesnih previranja.
Izložbu je otvorio opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin, a svečanosti su nazočili i unuk Ante Mandića Oleg Mandić te njegov praunuk.
Ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma dr. sc. Nataša Ivančević pozdravila je okupljene, dok je ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem istaknuo važnost očuvanja i predstavljanja obiteljskog i povijesnog nasljeđa.
O izložbenoj priči govorila je autorica dr. sc. Maja Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, čija su višegodišnja arhivska istraživanja temelj izložbe.
Posebno emotivan trenutak otvorenja bilo je obraćanje Olega Mandića. Unuk istaknutog pravnika zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremi izložbe, dok je njegov sin, praunuk Ante Mandića, pročitao nekoliko misli svoga oca o nonotu Anti.
Od Trsta i Beča do Opatije
Ante Mandić rođen je 1881. godine u Trstu, u uglednoj građanskoj obitelji podrijetlom iz Mihotića kraj Kastva. Na njegovo intelektualno oblikovanje snažno je utjecao stric Matko Mandić, jedan od istaknutih istarskih preporoditelja.
Školovao se u Trstu, Zagrebu i na Sušaku, a studij prava nastavio je na Sveučilištu u Beču. Pravnu naobrazbu dodatno je usavršio u Grazu, gdje je stekao doktorat pravnih znanosti.
Odvjetničku karijeru započeo je u Trstu, a 1911. godine otvorio je vlastitu odvjetničku pisarnicu u Opatiji. Ondje je dolazio u kontakt s brojnim javnim djelatnicima toga vremena, među kojima su bili dr. Uliks Stanger i Frano Supilo.
Mandićev privatni život također je bio povezan s velikim europskim političkim i društvenim procesima. Njegova supruga Olga Nikolajevna Stepenko bila je Ruskinja koja je ostvarila zapaženu karijeru te bila među prvim ženama zaposlenima u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova. Imali su dvojicu sinova, Olega i Igora.
Političko djelovanje u turbulentnom vremenu
Početak Prvoga svjetskog rata obitelj Mandić zatekao je u Rusiji. Ondje je Ante Mandić intenzivirao svoje političko i geopolitičko djelovanje te postao jedan od istaknutijih članova Jugoslavenskog odbora, vodeći njegove strateške urede u Petrogradu i Londonu.
Nakon rata djelovao je u Zagrebu i Pragu, gdje je bio i predsjednik Jugoslavensko-češke lige. Razočaran političkim ishodom rata i neriješenim istarskim pitanjem, 1921. godine vratio se u Opatiju, tada pod talijanskom upravom.
Ponovno je otvorio odvjetničku praksu, a nekoliko godina kasnije u Voloskom je podigao vilu Mandić, koja je postala obiteljski dom.
Njegov odvjetnički ured, kojem se nakon završetka studija pridružio i sin Oleg, postao je mjesto pravne obrane istarskih Hrvata koji su se suočavali sa sve snažnijim pritiskom fašističke Italije.
Od narodnooslobodilačkog pokreta do Kraljevskog namjesništva
Početak Drugoga svjetskog rata ponovno je Mandića zatekao u Opatiji. Nakon što je u početku održavao veze s predstavnicima jugoslavenske vlade u izbjeglištvu, aktivno se priključio narodnooslobodilačkom pokretu.
Nakon što je njegov sin Oleg otišao u partizanske postrojbe, u Narodnooslobodilačku vojsku stupio je i sam Ante Mandić, zajedno s prijateljem Milivojem Jambrišakom.
Nakon kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine postao je prvi predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora Opatije. Istodobno je izabran za vijećnika ZAVNOH-a i delegata na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu.
Rat je teško pogodio njegovu obitelj. U svibnju 1944. njemačke okupacijske vlasti uhitile su njegovu suprugu Olgu, snahu Nevenku i unuka Olega u obiteljskoj vili u Opatiji te ih deportirale u koncentracijski logor Auschwitz.
Unatoč teškim obiteljskim okolnostima, Mandić je u završnim mjesecima rata preuzeo jednu od najviših političkih odgovornosti kao član tročlanog Kraljevskog namjesništva, sudjelujući u pravnoj i institucionalnoj uspostavi nove državne vlasti.
Preminuo je u lovranskoj bolnici u zimu 1959. godine.
Izložba donosi vrijednu dokumentarnu građu
Posjetitelji u Vili Angiolini kroz dokumente, fotografije, osobnu korespondenciju i druge izvorne materijale mogu pratiti složen životni put Ante Mandića te povijesne okolnosti u kojima je djelovao.
Građa je prikupljena iz hrvatskih i inozemnih arhiva i muzeja, ali i iz obiteljske ostavštine. Izložba tako njegovu biografiju ne predstavlja samo kao priču o jednom čovjeku, već i kao vrijedan izvor za razumijevanje povijesti Opatije, Liburnije, Kvarnera i šireg hrvatskog prostora.
Mandićev život obuhvatio je razdoblje raspada Austro-Ugarske Monarhije, Prvoga i Drugoga svjetskog rata, talijanske fašističke vlasti te stvaranja novog europskog i državnog poretka.
U listopadu dva stručna predavanja
Dr. sc. Maja Polić održat će u ponedjeljak, 12. listopada u 18 sati predavanje posvećeno životu i djelovanju Ante Mandića. Govorit će o njegovu pravničkom i političkom radu, kao i društvenom i povijesnom kontekstu u kojem je djelovao.
U utorak, 27. listopada u 18 sati, prof. dr. sc. Goran Vojković, redoviti profesor i pročelnik Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, održat će predavanje o Uliksu Stangeru, opatijskom pravniku koji je s Mandićem radio u odvjetničkom partnerstvu.
Poseban naglasak bit će stavljen na Stangerov životni put, njegovu borbu protiv talijanizacije Istre i djelovanje na području pomorskog prava. Bit će riječi i o njegovoj studiji „Morska obala u teoriji i praksi“ iz 1909. godine te pitanjima statusa morske obale, pristupa moru i zaštite pomorskog dobra.
Izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“ u Vili Angiolini ostaje otvorena do 8. studenoga 2026. godine.
Od 1. listopada Hrvatski muzej turizma otvoren je od 10 do 18 sati, svakoga dana osim ponedjeljkom i praznicima.
