Je li Matko Mandić bio "velik čovjek"?

upitnikZa Liburnija.net piše: dr.sc. Amir Muzur
One koji šeću svetim Jeruzalemom najviše impresionira da se životi većine kraljeva, proroka, sudaca i svetaca starozavjetnih mogu pratiti u promjeru od nekoliko stotina metara. Pa i s novozavjetnim je likovima isto: konoba u kojoj je rođena Marija leži kod Lavljih vratiju a njen grob već u podnožju Maslinove gore. Čak je i Isus za svoga života relativno malo putovao: Betlehem, Nazaret, Jeruzalem — sva ta mjesta leže u krugu od nekoliko desetaka kilometara. To u svakom slučaju dokazuje da se za velika djela ne mora potezati daleko od praga rodne kuće.
Ono što mi danas pokušavamo jest slijediti stope jedne domaće figure, Matka Mandića, krećući se od obiteljske kuće u Mihotićima, preko škole u Rukavcu, do groba u Kastvu. Međutim, to je tek pojednostavljena putanja na koju smo sveli Mandićev život: da bi uspio u svojoj borbi za korištenje narodnog jezika i za ravnopravnost ljudi ovog kraja s tuđinima, Mandić se morao otisnuti najprije do škola u Rijeci i Senju, potom do sjemeništa u Gorici i Trstu, gdje je slušao Dobrilu, na studije prirodnih znanosti u Pragu, do prvog posla u Zagrebu, uređivanja “Naše sloge” ponovo u Trstu, morao je odlaziti na sjednice Istarskog sabora u Poreč i Carevinskog vijeća u Beč. Pa ipak, u svom tom premiještanju, on nikada nije zaboravio gdje mu leže korijeni.
Najveći doprinos Mandićev bio je da je, više i bolje nego njegovi suvremenici i suborci, shvatio da treba prestati s pravaškom neinteligentnom praksom definiranja Slovenaca kao “planinskih Hrvata” i da se jedina mogućnost pobjede narodnjačkih interesa otvara združenim nastupom Hrvata i Slovenaca. Pitanje je, dakle: je li Matko Mandić bio “velik” čovjek. Odgovor je: da, bio je. Jer je shvatio da si narodi koji žive zajedno ne mogu dozvoliti uzajamno vrijeđanje i nepoštivanje.
Djelo Matka Mandića i danas može poslužiti kao obrazac rješavanja problema: a to je odlika samo djela velikih ljudi.
Vezane vijesti:
Skica za priču o opatijskom mulu
Kratka budućnost (jednog) vremena
Od jajeta do Imperiala, spomenika jednom pluskvamperfektu
Amalia – vila za bogove
O čitanju i Čitanju
Čudnovati svijet opatijskog zaleđa
Vještice na kastavskoj duši
Učka: skica za povijest jedne planine

error: Content is protected !!