…na kafe: Alfred Fredi Šaina

na_kafe_sml

Alfred Šaina, bolje poznat kao Fredi, tijekom zadnjeg se desetljeća nametnuo kao jedan od glavnih ”autoriteta” kad je u pitanju ”pusna problematika”. A kako je Pust upravo počeo, tako smo ga pozvali na kafe, da nam ispriča što se sve sprema u Matuljima tijekom naredna tri i pol tjedna.

A kako povedamo o stareh (i noveh) užanci, boje da se prehitimo na domaću…

Boh Fredi, ča je novega?

Boh daj, boh. Zavisi s ke strani gjedaš. Ki put mi se čini da se svet okol nas tako brzo menja da bin ga najraji malo pofermal, a ki put da je vavek se isto pak da moren unapred pogajat ča će bit i ča će ki reć i storit.

Fredi i kjuč…

Si šal na ki pusni tanac?

A joj. Nisan još. Nadan se da ću do kraja Pusta. Znaš kako to gre: najprej san hodil na tanci radi gušta i to je najlepče, potla san moral poć aš san čuda let bil va organizacije, onput san opet moral poć aš san moral decu popejevat, a sada ću opet poć kada me gušt ćapa. Moja žena jako voli tancat, a mane je važneja dobra kumpanija. Najlagje se otpravin ako san cel dan va đire pak san već potepljen ha, ha, ha. U svakom slučaju mi je drago da su opet tanci va Hangare i da postoje mladi judi ki imaju voju neč organizirat. Aš pul se ove recesije, depresije, propisi i drugeh bedastoć ni to lahko.

Ča nan se sve spravja za ovoletnji Pust pul Matuj?

Osim tanci keh san spomenul, pul Matuj se tradicionalno održava Festival pusne hrani va organizacije naše Turističke zajdnice na ken ćemo se pošto imamo ”kjuč od Općini” i mi kao Matulji predstavit po prvi put. Isto tako obaveza nan je ovo leto organizirat Miću zvončarsku smotru, a bit ćemo i ”stup organizacije” Zvončarske smotri na Pusnu sobotu. Drugi dan, na Pusnu nedeju ćemo dočekat Mučićevi zvončari i maškare, a potla tega ćemo uz jedan skroman domjenak obilježit 50 let od prve organizirane motorizirane maškarane povorki va našen kraje od ke će bit otprta jedna zanimljiva izložba stareh slik to petak 1. febrara na 7 ur večer na Općine. Na Pusni pondejak se pobiraju jaja i to je, uglavnom, to ča se tiče nekeh organiziraneh i tradicionalneh dogajanji. Moran reć da je čuda Matujci uključeno va razno razne maškarane grupi ke gredu na Balinjeradu, v Reku, va Lovran i ča ja znan kamo se ne. Škola i vrtić su isto aktivno uključeni va pusna dogajanja na razni načini tako da je tega koš i još.

Ka vrata otpira taj veli ključ od Općine ki si zel na Antonju?

Najprej da rasčistimo jednu stvar. Na ten kjuče piše: ”Kjuč općini Matulji pusnen juden”. Tega se je zmislela još tamo 1995. leta pokojna Borka Kalčić Jugo. Si drugi su to od nas kopirali kot i čuda drugeh stvari ma ne bin sada po ten otel preveć pilit, aš mi i onako reču da san štufan. Inšoma, mi nimamo pusnega gradonačelnika nego kjuč dobivaju po mesteh naše općini, odnosno zvončarske grupi pojedineh mesti. Tako da kjuč nisan zel ja kot ja, leh san ga zel u ime našega Pusnega odbora na čigovu tradiciju san ponosan ja, a isto tako i drugi člani društva ki već 50 let s puno voji i entuzijazma delaju na ten da se užanci očuvaju. Do kada će ne znan. Osobno, nisan baš veli optimist. Pul Matuj se, moren reć, tradicionalno kritika oneh ki neč delaju, a kritikaju ih najveć razni mediokriteti ki nisu nikada za Matuji niš storili i ki samo svoj uski interes gledaju. Na žalost, puno jih je više nego oneh ki neč delaju. A ča se kjuča tiče, on slabo vrata otpira. On ti je kako trapan z one izreki da ”soldi vrte kade trapan ne more”. Ma s kjučon i prez njega moremo reć da pul nas vreme Pusta vladaju zvončari i maškare, ako ne drugačje daju z našemi glavami, ha, ha, ha.

Alfred Šaina, Antonio Krištofić i Duško Jeličić

Užamo pitat naši gosti ako ča dobrega naslišaju ili čitaju, tebe moremo pitat ako ča dobrega pišeš? Kakovu predstavu al kanconu?

Moreš ti mane pitat ča čitan i naslišan, aš čitan smiron i preveć mi se vidi, a ča se naslišanja tiče moren ponovit stih z neše lanjske pjesmi na MIK-e: ”va živote kontra vetra nekad moraš bordižat i nemejh od sebe naslišat”. Ekola, sada znaš ča naslišan… čuda puti ha, ha, ha. Ma budimo ozbiljni, bi rekli Matujci šeriji, da ti odgovorin na pitanje: pišen, pišen. Skladan i pišen… Moj kolega i prijatel Mauro Staraj i jas imamo fabriku ka se zove ”Matujska tvornica zvuka” i ka je sada va punen pogone aš sada se delaju pjesmi ke te se vrtet na festivaleh ki su po lete. Imamo velu odgovornost aš delamo za jednega od najvećeh glazbeneh talenti va našen kraje Antoniota Krištofića, a moramo finit pjesmu i za jednu našu domaću klapu. Nastavit ćemo i s koncerti kot ča je bil Božićni aš se je juden to jako pjažalo, ta kombinacija dobre pjesmi i tipično domaćeh smešic. Jako me vesli aš iman jako dobru i kvalitetnu ekipu: Antonio kanta, Mauro ga prati na klavire, Zoran Kinkela na armunike, a se to začine odlični glumci Danijela Crnić i Dean Maslić. A zapravo se smejemo sami sebe kako otprilike kad se judi smeju šimijan kad oponašaju judi. Aš smo kakovi smo, z jene strani dobri i pomalo naivni, a z druge zločesti i rugjivi kot brek. Inspiracije se ne fali, ne boj se, lih se malo obrneš okol sebe i sega vidiš. Potla to samo hitiš na kartu i to je to. Nadan se da će nas judi opet čut i videt pul Matuj okol Uskrsa, a na Viškove na Majevicu. Potle ćemo ponutit taj program i po letnjeh feštah. Ćemo videt ča će bit. Najhuje je ča moraš program nutit onen keh va predstave ”pereš”, a niki ni nem da ti da soldi, a potla da mu se judi smeju. Ča bu bu, mi ćemo i daje pisat i delat na ten projekte. A kad smo već pul pisanja, da poveden još i od onega ča pišen va našoj Tramontane. Pjaža mi se da san zainteresiral judi za neke temi od naše starini i jako čuda njih mi se javi ili da pohvale ča se od tega piše ili da dopune nekakov podatak kega ja nisan va svojeh istraživanjeh zikopal. Ovi dani parićujen ili obrađujen dve temi za sledeći broj, a to su ”Guć” i ovčarstvo va našeg krajeh pred 150-200 let. E, sad me samo još ne pitaj kada to arivan aš ti ne bin znal povedet.

Davor Žic / Liburnija.net

…a kafe su s nama popili: Rajna Miloš, Sanjin Štanc, Denis Razumović Razz, Maria Iveković, Danijel Liber, Slavica Mrkić Modrić, Mladen Sinožić, Marijana Kalčić Grlaš, Ines Greblo, Riccardo Staraj, Sandi Krstinić i Neven Varljen.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net