…na kafe: Rajna Miloš

na_kafe_sml

Nakon kraće pauze, opet pijemo kavu, ovog puta u društvu prve osobe Festivala Opatija, Rajne Miloš. Agilna ravnateljica u svojoj je prvoj godini aktualnog mandata pokrenula brojne projekte, ali onaj najzahtjevniji tek je pred njom – Zima u Opatiji…

Pozdrav, Rajna, što ima novoga?

Novost je to da su stigle te proklete zimske temperature koje baš ne volim, ja sam za jedno godišnje doba: ljeto , samo i uvijek ljeto. No ipak da ovogodišnje niske temperature imaju smisla i da se barem zbog nečeg ta ”niskost” isplati, smislila sam led na Ljetnoj! Neka se toj zimi malo razveselimo, da netko od te zime oživi, pa makar to bio i led! Živio led!

Liburnija.net: Rajna Miloš @ Ljetna pozornica

Jesi li već ”nabrusila” klizaljke?

Klizaljke će tek doći na red. Ali brusim se, brusim, na taj prosinac na Ljetnoj, nekako mi se čini da bi moglo biti baš dobro, ali teško natjerat ove Opatijce da aktivno sudjeluju, svi su jaki na riječima a kad treba akcija, nigdje nikog… Evo baš skupljam udruge da se malo predstave na pozornici, da naprave neki program u tom prosincu, i bome nisu se baš potrgali od želje… Sitno, sitno ili ništa! Al’ ne bi’ ja bila ja da ne probam, nešto će iskrsnuti , neki DJ ili sl., i bit će dobro…. Mora bit dobro, ‘ajde smislite nešto da nam pomognete i vi liburnijanetovci…

Za Novu godinu na Ljetnoj svira Parni valjak, koji ti je njihov hit najdraži? Na kojoj stvari ćeš ”pustiti glas”?

Dva su mi njihova hita najdraža : ”Jesen u meni” i ”Navika”… Al’ pjevat ću cijelu večer, ne samo te dvije. Volim stari Valjak, kad su bili u jeku popularnosti, lomili smo tu po Ljetnoj, završili na after – partyju u legendarnom Hobbitonu kod Romea, vežu me za njih lijepa sjećanja na neka zdrava zabavna vremena. Dugo nisu bili u Opatiji, a vole ih i Slovenci, koji bi se po zakonu vjerojatnosti mogli malo zaletjeti za doček do nas da ih čuju, pa nek malo potroše po Opatiji, pa svi sretni… I oni i Valjak i Opatijci… Da ste pravi i vi bi na doček na Ljetnu , da nas je što više, da nam bude što bolje, da uglas pjevamo:

”Kaži kako dalje kad, kad se nebo zamrači / Kad se spuste oblaci, kad se sunce ne vidi / Kaži kako dalje kad ljubav nestane / Kad se riječi istroše, kad se natrag ne može….. Bez ljubavi sve prestaje!”

Parni Valjak

Od FEN-a do Festivala mjuzikla, preko raznih koncerata i Foajea, odigralo se ove godine dosta događanja u organizaciji Festivala Opatija. Koji ti osobno doživljavaš najdražim, najboljim ili najzanimljivijim?

Hm, hm… Ovo mi je pitanje kao Sofijin izbor, pa sve su to moja djeca… He, he… Ali, vidi, vidi, svi su događaji na F – FEN, FOAJE,FESTIVAL MJUZIKLA… Ono što im je zajedničko osim F to je da ih je bilo gotovo nemoguće izvesti zbog niz razloga, a ipak su unatoč svemu dosta uspješno ostvareni. Svakako mislim da je FEN vrlo značajan jer je to zaista bila dobra procjena trenutka. Ukrala sam događaj za koji su svi znali da je važan, a svi su se bojali prihvatiti ga zbog financijskih razloga i početka medijskog rata nezavisne scene i Ministarstva kulture. Rizik se isplatio. FEN je privukao nacionalnu pozornost, a nezavisna scena pokazala se kao najživlja i najkomunikativnija . Spoj stabilnosti koju daje institucija i energija nezavisne scene vidjeli smo ponudili su kvalitetne pomake i izvrsne rezultate. Imamo FEN koji puše dalje ,i to eto prvi puta u Opatiji nešto pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. Neka FENa! Još malo pa drugi… A FOAJE…. Tu mi se otmu emocije, to je jednostavno prava stvar, to je to , dobra glazba, sport, film, zabava… Mogućnost odlaska ponicom do WC-a s male Ljetne je definitivno najbolji trenutak ljeta. Ili izgled male Ljetne nakon što je Ivan montirao disco kuglu i uperio u nju reflektor, a točkice su preplavile nebo, bambuse i ekran… Neprocjenjivo! Obožavam! Još kad uleti ničim izazvan u pravom trenutku poneki bogat vatromet od vjenčanja kod Bevande… Mogla bih satima piljiti u takvo što…

FEN: Vitomira Lončar i Rajna Miloš

A najnapetije i najiscrpnije bilo je iščekivanje da prestane prokleta kiša da bi se koncert 2Cellos mogao održati. I nije prestala, i njoj usprkos ipak održao se… S puno publike i još više kiše…. A ja …..Umrla sam s tom kišom.
FESTIVAL MJUZIKLA, jedinstven u širem okruženju, zahtjevan iz niz razloga, skup. Donosi obilje publike, ali košta puno. Neisplativ! Treba li ga zadržati ? DA!!! Ako preživi, vrijedit će čitavo bogatstvo. Borba, vječna borba…

Kako provodiš vrijeme izvan posla? Jesi li pročitala kakvu dobru knjigu ili pogledala zanimljiv film ili predstavu?

Osim što imam osjećaj da nekako nemam vrijeme na poslu i izvan posla, imam samo …. Vrijeme i sebe, i uvijek smo skupa … Šetam, družim se s prijateljima, imam mnogo različitih ljudi s kojima se jako različito i jako lijepo družim, šetam sa svojom Šalom, stalno nešto premećem po stanu… To doma. A na poslu …. stalno smišljam što još moram napraviti da dobijemo tu kuću umjetnosti u kojoj će biti i kino i kazalište, to je zbilja važno za svih nas, za to se zalažem , to želim … Jako radim na tome, jako to želim….. Bit će, bit će?!

Da, čitam povremeno, evo jedna nedavna divna knjiga… Spisateljica Muriel Barbery ”OTMJENOST JEŽA” o jednoj kućepaziteljici u pariškoj zgradi, koja čita filozofske knjige i romane, a pred stanarima koje svaki dan susreće glumi analfabetizam ne bi li je ostavili na miru. He, he… Zgodno zar ne? Inače volim Tenu Štivičić, (predivna predstava na njen tekst: ”Nemreš pobjeć od nedjelje”) upravo čitam njenu drugu knjigu kolumni ”VRAG NE SPAVA” (britka i duhovita dekontaminacija naše svakodnevnice). Za kazalište uvijek spremna: odem u Zagreb pogledati pokoju predstavu, i tako sam neki dan gledala ne previše dobru izvedbu, ali sjajan tekst ”ZATVARANJE LJUBAVI” Pascala Ramberta. On ostavlja nju, ali na kraju je on taj koji je ostavljen na koljenima…

Toliko od mene na ovoj kavi, idemo dalje živjeti… A kako već netko reče: ”Živjeti bi moglo značiti postojati u očima onih koje volimo”…

Bok vam…

Davor Žic / Liburnija.net

…a kafe su s nama popili: Sanjin Štanc, Denis Razumović Razz, Maria Iveković, Danijel Liber, Slavica Mrkić Modrić, Mladen Sinožić, Marijana Kalčić Grlaš, Ines Greblo, Riccardo Staraj, Sandi Krstinić i Neven Varljen.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net