I Lovran su posjećivali kraljevi…

frid_aug_smZa liburnija.net piše: Jan Bernd Urban
Lovran – Sasi su germansko pleme koje je u povijesnim previranjima prepunim povlačenjima pred moćnijima, ali i pokoravanjima slabijih u vrijeme smirivanja poznatih seoba naroda ipak uspjelo stvoriti svoj stalni životni prostor i time osigurati svoju budućnost.
Od svih njihovih lutanja svakako je najspektakularniji njihov prodor na Britansko otočje, nakon što su ga napustile kohorte raspadajuće imperije staroga Rima.
Saxonia i anglo-saxonski jezik trajni su spomeni na saski udio u britanskoj povijesti. Na prostorima oko gornjeg toka rijeke Labe konačno su se smirili i preko snažne plemenske zajednice, srednjovjekovne kneževine postupno stvorili malenu, ali respektabilnu kraljevinu. Ta kraljevina je u novijim političkim previranjima ušla u Njemački savez s drugim sličnim državnim tvorevinama, da bi u konačnici postala dijelom Njemačkog carstva. III Reich, Demokratska republika Njemačka i konačno današnja Savezna republika Njemačka tek su okviri u kojima je pisana suvremena povijest Sasa, koji su s pravom ponosni na njihov ogroman kulturni doprinos Njemačkoj kroz brojne institucije koje su tradicionalno imale svoja sjedišta u Dresdenu ili Leipzigu, najvažnijim saskim gradovima.
Friedrich August je treći saski kralj. Rođen 1797. stigao je na prijestolje tek zahvaljujući činjenici da je njegov stric Anton, njegov predšasnik na prijestolju bio bez potomaka, a otac je zazirao od odgovornosti upravljanja kraljevinom. Uz to je nezadovoljstvo kraljem Antonom bilo stalno pothranjivano očiglednim sposobnostima Friedricha Augusta. Ovaj je bio svestrano talentiran i odlično obrazovan, pa je prvo postavljen za suvladara, da bi od 1836.g. preuzeo svu odgovornost kao treći saski kralj.
U prvim godinama vladanja Friedrich August je temeljito reformirao svoju staromodnu kraljevinu. Ukinuo je seosku tlaku, ukinuo nasljednost kmetskog statusa, uveo jedinstvene pravne propise za čitavu Sasku, donio suvremeni kazneni zakonik, ukinuo cenzuru svake vrsti, uveo javne audijencije…
Pregrmivši revolucionarnu 1848.g. ipak se suočio s anarhističkim pojavama jednog Bakunjina, koji mu je iz Rusije u njegov Dresden donio neku vrst zakašnjele revolucije. Tom prigodom Friedrich August je pokazao svoju odlučnost, ne ustručavajući se ni naredbi otvaranja puščane vatre na vlastiti narod. Revoluciju je na kraju uspješno suzbio.
Tokom školovanja Friedrich August je veliku pažnju poklanjao prirodnim naukama, a među njima osobito botanici. Bio je čitav život fasciniran florom, stekao vrlo respektabilna znanja na tom području i da nije bio kraljem, nauka bi bila bogatija za jednog velikog botaničara. Svoja velika znanja iz botanike, stalno je nadopunjavao dugim i često mukotrpnim putovanjima, obzirom na ondašnje stanje prometnica i prometnih sredstava. Tako je proputovao Njemačku, Italiju, Švicarsku (1818.), Istru, Dalmaciju i Crnu Goru (1838.), Englesku i Škotsku (1844.). Na jednom od tih svojih bezbrojnih putovanja. gonjen znatiželjom naučnika, tragično je poginuo pri prevrtanju kočije, u Tirolu, 1854.g.

Riccardo Marussi prilikom otkrivanja ploče u Lovranu

Riccardo Marussi prilikom otkrivanja ploče u Lovranu


Naše krajeve, od kojih ga je osobito fascinirala Učka i njezina, tada još slabo poznata flora, Friedrich August je upoznavao dva puta. 1838. i 1845.g. Na prvom putovanju promatrao je Učku i njene padine s mora, ploveći brodom ″Grof Mitrowsky″ po Kvarneru s odredištem – otok Cres. Na povratku iz Dalmacije iskrcao se na Rijeci i kočijom stigao preko Kastva na učkarski Poklon. Tu je ekspedicija nažalost bila prekinuta zbog izrazito lošeg vremena. Prilikom drugog putovanja, 1845. uporni kralj je ponovio uspon na Učku. Tom prilikom je posjetio i Lovran i time prenio ime tog gradića diljem Evrope, koja je znatiželjno pratila kretanje tog tada gotovo pustolovnog kralja.
Kralja Friedrich Augusta su na njegovim putovanjima uz stalnu pratnju pratile i lokalne političke i naučne veličine. Na području naših krajeva među pratiocima se isticao kasniji ban Josip Jelačić, a od učenih ljudi tada najznačajniji botaničari, Muzio Thommasini ( 1794.-1879.) i naš Istranin Bartolomeo Biasoletto ( 1793.-1859.).
Veze kraljevine Saske s Jadranskim prostorom, osobito u svijetu trgovine, nadgledali i učvršćivali su kraljevski konzuli. U Trstu taj je posao obavljao Vilim Sartorio gotovo punih 40 godina. Na Rijeci su tu časnu dužnost obavljali Antonio Scarpa, a kasnije Paolo Scarpa. Sartorio i Scarpe su bili predstavnici veletrgovačkih obitelji koje su na prostorima gornjeg Jadrana upravljali trgovinskim tokovima.
kamelija_u_2
U to vrijeme Dresden je bio centrom uzgoja kamelija. Dolazak prvih kamelija na prostore Opatijske rivijere oduvijek je bio predmetom brojnih nagađanja. Ako se zna da je Vilim Sartorio bio brat Angioline Scarpa, da je Antonio Scarpa bio stric Angiolinina muža Higina, a da je Paolo Scarpa bio njen sin, tada zaista nema više nikakve sumnje u spoznaji o dolasku kamelija u vrt vile Angioline u Opatiju, a time i u naše krajeve pod Učku preko Drezdena.
Kralj Friedrich August kao vrstan botaničar svakako je bio upoznat s botaničarskim ″poduhvatima″ njegovih konzula u Primorju. U vrijeme izgradnje vile Angioline u Opatiji, u Friedrich Augustovskom Dresdenu samo vrtlarija Seidl je proizvodila 200.000 sadnica kamelija godišnje.
Kraljevska posjeta nekom kraju uvijek je prvorazredan događaj. Lovran je to zahvaljujući obitelji Lettis koja je bila domaćin pristiglom kralju, prije više od 160 godina obilježio dvjema spomen pločama. Dobrotvorstvom gosp. Riccarda Marussia iz Lovrana, inače potomkom spomenutih Lettisa, ploče su nedavno očišćene, noseći zid obnovljen, a cjelina je oplemenjena turističkom info-tablom.
Autoru ovog teksta preostaje samo da izrazi respekt prema ideji članova Udruge ″Naš Lovran – Lovrana nostra″, razumijevanju predsjednika općine Lovran gospodina Emila Gržina, suradnji stručnjaka restauratora, turističkih radnika Lovrana i dakako gospodinu Riccardu Marussiu za financijsku potporu projekta.
Lovran je još jednom pokazao da se, osobito u teškim gospodarskim vremenima zajedništvom stiže do rezultata, zajedništvom, koje može i treba biti primjerom za neke Lovranu bliske prostore.
I konačno, kao potvrda činjenici da dobro osmišljeni i zajedničkim naporima ostvareni projekti poput dobre riječi imaju dalek odjek, pristigao je pozdravni e-mail iz dalekog Dresdena. Poslali su ga ljubitelji kamelija iz Dresdena, izražavajući svoju zahvalnost Lovrancima za poduzete korake, kojima se čuva uspomena na njihovog ″kralja-botaničara″.
Foto: Liburnija.net
Jan Bernd Urban – vezane vijesti
Devet bisera opatijskih kruna
Devet bisera opatijskih kruna: HOYOS
Devet bisera opatijskih kruna: HENCKEL von DONNERSMARCK
Devet bisera opatijskih kruna: KESSELSTATT
Devet bisera opatijskih kruna: KEGLEVIĆ
Devet bisera opatijskih kruna: DRAŠKOVIĆ
Devet bisera opatijskih kruna: HARRACH
Devet bisera opatijskih kruna: SERMAGE
Devet bisera opatijskih kruna: KINSKY
Devet bisera opatijskih kruna: CHORINSKY

error: Content is protected !!