Čak 17 samostalnih događanja organizirano ove godine unutar projekta Coffeehouse Debates

Autor: Marina Pauletić 31.12.2022

Tijekom ove 2022. godine u sklopu projekta održano je 17 samostalnih događanja (predavanja, prezentacija i radionica) podijeljenih u više projektnih pravaca.

Opatija - Nedavno održanim predavanjem mlade znanstvenice Hane Samaržije završilo je i zadnje ovogodišnje događanje organizirano u sklopu projekta popularizacije znanosti i promocije deliberativne građanske kulture Coffeehouse Debates. Tijekom ove 2022. godine u sklopu projekta održano je 17 samostalnih događanja (predavanja, prezentacija i radionica) podijeljenih u više projektnih pravaca, od panel-diskusija i predavanja mladih znanstvenika do predavanja hobista i umjetnika.

Pozvana (keynote) predavanja u Kavani Continental

Držeći se dugogodišnje tradicije, projekt je i ove godine organizirao jedno pozvano predavanje ugostivši Corinnu Mieth, redovitu profesoricu sa Ruhr-University Bochum koja se bavi pitanjima ljudskih prava, globalne pravednosti i ljudskog dostojanstva. Mieth je u svom izvrsnom predavanju „Two Faces of Liberalism: Migration between Hope and Crisis“ uočila kako je regulacija imigracije postalo jedno od najaktualnijih političkih pitanja u zapadnoj Europi. Obrazložila je kako se čak i među liberalima nalaze dvije oprečne struje koje daju odgovore na ovo pitanje: kozmopolitski liberalizam (ili liberalizam otvorenih granica), koji na osnovi univerzalnog ljudskog prava na dostojanstven život zagovara slobodu migracija preko državnih granica, te nacionalni liberalizam (ili liberalizam zatvorenih granica) koji pak ističe kako je pravo na udruživanje i samoopredjeljenje političkih zajednica izuzetno važno pravo, a ono uključuje i mogućnost da se drugim ljudima uskrati pripadnost našoj zajednici. Mieth je u predavanju i dugoj i kvalitetnoj raspravi koja je uslijedila zagovarala strateške kompromise između liberalizma otvorenih granice i komunitarističkih pristupa koji smatraju da je zajedničko prihvaćanje demokratskih vrijednosti preduvjet za ostvarenje prava na migracije.

Panel-diskusije o aktualnim društveno-političkim temama u Kavani Continental

Tijekom 2022. godine održane su tri panel-diskusije kojima su zahvaćena brojna aktualna društvena pitanja. Zanimljivo je istaknuti kako je u sve tri panel-diskusije dio gostiju stigao iz inozemstva, sa vrhunskih europskih, američkih i azijskih sveučilišta, tako da su sve panel-diskusije održana na engleskom jeziku. Krajem veljače zainteresirana je publika mogla poslušati inspirativna izlaganja Sanje Barić, ustavne stručnjakinje i redovite profesorice sa Pravnog fakulteta u Rijeci i Federice Liveriero, političke teoretičarke i docentice sa Sveučilišta u Paviji, koje su potaknule raspravu o istospolnim brakovima, uočivši konflikt koji postoji između ljudskih prava zagarantiranih ustavom i prava demokratske većine da uređuje pravila u političkoj zajednici. Ciklus panel-diskusija nastavljen je aktualnom raspravom o intelektualnom vlasništvu u umjetnosti, u sklopu koje su James Young, profesor sa Sveučilišta Victoria u Kanadi te profesorica Ivana Kunda sa riječkog Pravnog fakulteta sukobili mišljenja oko regulacije autorskim prava u književnosti, glazbi i likovnoj umjetnosti.

Okupljeni su posjetitelji tako mogli čuti izvrsne argumente u korist snažne regulacije intelektualnog vlasništva kako bi se potaklo kreativne pojedince na stvaranje i kako bi im se kompenziralo za uloženi rad i vrijeme, ali i promišljene razloge za deregulaciju s ciljem omogućavanja što širem broju ljudi da ulazi u kreativni proces kroz modificiranje i nadograđivanje postojećih struktura, likova i ideja. Završno, početkom prosinca održana je i diskusija o ulozi književnosti u obrazovanju, kroz koju su sveučilišni profesori James Harold (Mount Holyoke College, SAD), Peter Lamarque (Sveučilište York, UK) i Stein Haugom Olsen (Bilkent Sveučilište, Turska) obrazložili zašto je čitanje lektire važan dio moralnog i intelektualnog odgoja i obrazovanja mladih. Ipak, iako nam je književnost izrazito bitna u obrazovanju, to ne znači da je trebamo koristiti samo kao obrazovno sredstvo: upravo suprotno, prava vrijednost književnost sastoji se u zadovoljstvu koje proizlazi iz posvećenog čitanja, iz unošenja sebe u djelo.

Predavanja mladih znanstvenika u prostorima Udruge „Kulturni front“

Projektnim pravcem usmjerenim prema mladim znanstvenicima iz Opatije, Rijeke i okolice projekt Coffeehouse Debates nastoji predstaviti doktorande, poslijedoktorande, mlađe docente i druge pripadnike akademske zajednice, afirmirati ih u lokalnoj zajednici i povezati ih s građanima, a posebice sa mladima, studentima i učenicima srednjih škola. Tijekom ove godine prostori opatijske Udruge „Kulturni front“ ugostili su dva takva predavanja. Prvo je sredinom lipnja održala Martina Mušković, doktorandica sa riječkog Odjela za biotehnologiju koja je zainteresirane slušatelja uputila u svijet fotodinamičke terapije. Riječ je o relativno novoj neinvazivnoj metodi kojom se mogu uklanjati karcinomi i kožna oboljenja, a koja se temelji na korištenju svijetlosti koja, uz pomoć fotosenzibilizatora (tvari koje stanice čine osjetljivijim na svijetlost), može precizno i bezopasno uništavati tumorske stanice. Mušković je uz osnovne informacije o fotodinamičkoj terapiji govorila i o svojim iskustvima istraživakog rada u laboratoriju, o opremi koja se koristi, kao i o svojoj motivaciji da se bavi ovim temama.

Drugo je predavavanje krajem ove godine održala Hana Samaržija, poznata kolumnistica Jutarnjeg lista i doktorandica na Sveučilištu Warwick u UK. Samaržija je kroz provokativno izlaganje „Je li demokracija beznadan projekt?“ upoznala brojne okupljene sudionike sa rezultatima istraživanja koja pokazuju da su građani izrazito nekompetentni odlučivati o političkim temama, te izrazila čvrstu sumnju da demokratske procedure mogu donositi kvalitetne ili ispravne odluke. Demokraciju možemo opravdavati koristeći moralne i političke razloge, ali ako težimo kvalitetnim odlukama trebamo se opredijeliti za druge sustave odlučivanja. U završnom dijelu izlaganja, prije izvrsne i duge diskusije, Samaržija je izložila i svoju alternativu prema kojoj građani imaju savjetodavnu ulogu i politički utjecaj isključivo na lokalnoj razini, budući da je to jedino područje o kojem mogu kompetentno odlučivati.

Predavanja hobista, umjetnika i drugih stručnjaka unutar projektnog pravca „Kulturni forum“

Kako bi zahvatio i teme koje izlaze iz uskog akademskog diskursa, ali predstavljaju važan doprinos ukupnom znanju čovječanstva, projekt Coffeehouse Debates je obogaćen i projektnim pravcem „Kulturni forum“ koji obuhvaća prezentacije, rasprave, radionice i predavanja entuzijasta, hobista, znanstvenika amatera i drugih stručnjaka izvan formalne akademske zajednice. Tijekom 2022. godine u prostorima Udruge su tako održana tri izrazito zanimljiva izlaganja. Sredinom ožujka okupljene je sudionike u svijet poznate stolne društvene igre bridž uvela Sella Dobrijević, ekonomistica koja je bridž igrala u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske. Dobrijević je okupljenima ukratko objasnila što je bridž i kako je percipiran u svijetu, a nakon toga su demonstratori iz Bridge Cluba Rijeka svima omogućili i da isprobaju ovu zanimljivu i izrazito složenu igru.

Projekt se u ovogodišnji Festival znanosti uključio kroz organizaciju predavanja „Promjena kulture: Uloga leadera“ koje je održao poznati liječnik i humanitarac Frano Mika koji je govorio o procesu kojim javne politike nastoje ukloniti neracionalnosti iz promišljanja građana i kojim mijenjaju ponašanje ljudi, te je istaknuo da u ovom procesu važnu ulogu imaju lideri koji svojim primjerom mijenjaju okolinu oko sebe, pozitivno utječu na druge i tako omogućuju da prednosti nove prakse uoče i primjene drugi članovi zajednice.

Zadnje je izlaganje unutar „Kulturnog foruma“ održao David Šuker, stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava, koji je okupljene uputio u svijet live streaminga. Događanje je organizirano kao radionica (a ne kao predavanje) sa ograničenim brojem sudionika, tako da su zainteresirani posjetitelji mogli ne samo čuti, nego i sami isprobati uspostaviti vlastiti live streaming koristeći opremu Udruge „Kulturni front“.

Samostalna predavanja u Galeriji Laurus u Lovranu

Nakon što su se aktivnosti projekta prošle godine proširile i na područje Lovrana, i ove s godine u Galeriji Laurus održana nova predavanja – njih čak osam. Godinu je u siječnju otvorio Vedran Obućina, riječki politolog i teolog Vedran Obućina koji završava doktorski rad na temu religijskog mirotvorstva u Jugoistočnoj Europi na Sveučilištu u Regensburgu. Obućina je kroz provokativno predavanje „Doprinosi li religija miru?“ istaknuo kako religijski doprinos miru ne treba tražiti u visokim religijskim krugovima ili u teorijskim i teološkim istraživanjima već u zajedničkom životu vjernika koji se poznaju kao susjedi i prijatelji, a ne kao „naši“ i „njihovi“. Zimu su obilježila i predavanja supružnika Malatesti: prvo je izvanredna profesorica Nela Malatesti sa riječkog Odjela za biotehnologiju zainteresiranim slušateljima predstavila uvod u fotodinamičku terapiju, neinvazivnu metodu liječenja tumora pomoću svjetlosti (o čemu će kasnije, unutar predavanja mladih znanstvenika, govoriti i doktorandica Martina Mušković), a mjesec kasnije je Luca Malatesti, redoviti profesor sa Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci, govorio o korištenju i definiranju pojma „mentalnog poremećaja“ u filozofiji i psihijatriji, fokusirajući se na slučaj psihopatije.

Neposredno prije ljetne stanke u provođenju projekta zanimljivo je izlaganje u Galeriji Laurus održao i Ivan Cerovac, politički filozof i poslijedoktorand – vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Rijeci, koji je kroz intrigantno predavanje „Filozofija i zarazne bolesti: Što možemo naučiti od klasika?“ predstavio kako su filozofi 19. stoljeća (a posebice John Stuart Mill) gledali na zarazne bolesti i na mjere koje nastoje spriječiti njihovo širenje kroz strogu državnu regulaciju i ograničavanje nekih građanskih prava.

Zanimljiva su se predavanja nastavila i nakon ljetne stanke, kada su profesor Boran Berčić i docentica Ana Gavran Miloš, oboje sa Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavili teme kojima se trenutno bave. Berčić je tako govorio o kategorijama, uočavajući kako svakodnevno kategoriziramo, klasificiramo, grupiramo i sortiramo stvari i pojave oko nas, te pripitujući što su uopće kategorije te postoje li one u svijetu neovisno o nama (ili su pak samo proizvod našeg uma), dok je Gavran Miloš govorila o ulozi filozofije kao terapije, obrazloživši kako su stari Grci koristili filozofske škole poput stoicizma, skepticizma i epikurejstva s ciljem da donesu mir u svoje živote i da izgrade psihološku potporu za nesreće koje su im se događale. Kasnu je jesen obilježilo izvrsno posjećeno predavanje docenta Stribora Markovića sa Medicinskog fakulteta u Rijeci i riječkog Odjela za biotehnologiju, poznatog fitoterapeuta i stručnjak u području farmacije koji je govorio o povijesti otrova i o otrovnim biljkama i drugim supstancama s kojima se često susrećemo. Zadnje su ovogodišnje predavanje u Lovranu održali Bojan Crnković i Vedrana Mikulić Crnković sa Fakulteta za matematiku u Rijeci koji su kroz izlaganje „Tajne šifriranja“ prikazali kratki vremeplov šifriranja, počevši od toga kako je šifrirao Cezar, kako je radila Enigma, kako se šifrira u današnje vrijeme te kakvi nas izazovi očekuju sutra.

Projekt već 9 godina (od 2014.) koordinira dr.sc. Ivan Cerovac, docent – vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Rijeci, uz pomoć Maše Dunatov, Marijana Pavletića i drugih volontera iz Udruge za razvoj kulture mladih „Kulturni front“. Međutim, u provođenju ovog projekta veliki doprinos daju i glavni projektni partneri, Amadria park hoteli Opatija i Filozofski fakultet u Rijeci. Uz njihovu velikodušnu pomoć projekt skromnih financijskih mogućnosti uspijeva osigurati pokrivanje troškova puta, smještaja i reprezentacije za dovođenje vrhunskih znanstvenika i stručnjaka s nekih od najuglednijih sveučilišta u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. Projekt već godinama financijski podupiru Grad Opatija, Općina Lovran i Primorsko-goranska županija, a budući da je dio sredstava za 2023. godinu već osiguran, organizatori s veseljem najavljuju nove zanimljiva događanja u Opatiji i Lovranu.

Više sa portala poduckun.net ...

Kolačići

Ova stranica koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva i praćenje posjećenosti. Nastavkom korištenja stranice smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe.