Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane!

Devet bisera opatijskih kruna: FESTETICS

Devet bisera opatijskih kruna Za Liburnija.net piše: Jan Bernd Urban

Franjo Josip I je u svom dugom vladarskom stažu brojne obične smrtnike za njihove vojničke, radne, umjetničke, dobrotvorne ili neke druge zasluge uzdigao u plemićki stalež. Uglavnom su to bili novopečeni vitezovi ili baruni kojima bi vladar već pri odlaganju svog pera kojim bi potpisao ukaz zaboravljao ime.

Uzdizanje u rang grofova svakako nije bila svakodnevna pojava, a sve više od toga bila je prvorazredna vijest za čitavu Carevinu, pa i za prostore van njenih granica. Jedan od takovih događaja je bio 1911.g. kada je Taszilo Festetics iz ruku ostarjelog cara primio u Beču povelju kojom mu je dodijeljen kneževski naslov.

Za sva dobra koja je učinio svom narodu, kruni i caru osobno.

Gotovo stotinu godina kasnije, 2009.g nije odavno više bilo ni cara ni Carevine, ali je jedan drugi Festetics, u istom gradu iz ruku prvog čovjeka sadašnje Republike Austrije primio odlikovanje na koje su članovi velike obitelji Festetics bili jednako ponosni - Austrijski Križ časti I reda. Primio ga je Antal Festetics za svoj rad na naučnom polju, kao vrstan zoolog i veliki borac za zaštitu okoliša i njegovih stanovnika.

Isticanjem samo kneza Taszila (1850.-1933.) i naučnika Antala (*1937.) svakako bi bila učinjena velika nepravda jednom trećem članu obitelji: György, grof Festetics (1755.-1819.) premda bez kneževske titule i bez naučnih titula u današnjem smislu, zasigurno zaslužuje puno poštovanje i pri spominjanju navedenih odličnika. Vojnik, poljoprivrednik, brodograditelj(!), mecena, veliki mađarski patriota. Definirajući konačan izgled velebnog obiteljskog dvorca u Keszthely-u, osnivanjem Helikon festivala umjetnosti i osnivanjem prve prave više poljoprivredne obrazovne ustanove, po njemu prozvane Georgikon, ovaj veliki čovjek osigurao si je neprolaznu slavu. Liburnija.net: Grb obitelji Festetics

Na spomenutu trojicu članova obitelji Festetics, ponosni smo i mi u Hrvatskoj obzirom da je njihova iskonska domovina Hrvatska i njeno Turopolje. Danas članova te velike obitelji ima, ili ih je nekad bilo, u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Francuskoj i Belgiji, ali korijeni su svakom stablu ipak najbitniji dio.

Za razliku od brojnih drugih plemićkih obitelji, jedan ogranak i danas živi u Hrvatskoj.

U novijoj povijesti Hrvatske, grofovi Festetics se pojavljuju kao veleposjednici u Međimurju koje su gotovo u cijelosti držali prvo kao feudalni gospodari, a kasnije veleposjednici preko 130 godina. Ako je Keszthely na Balatonu grad Festeticsa, onda je to svakako u Hrvatskoj dugi niz godina bio Čakovec. Dvorac Festetics u Pribislavecu nedaleko Čakovca i danas je biser naše građevinske baštine. Novi dvori u Zaprešiću, Bajnski dvori u Hrvatskom Zagorju i značajni posjedi u Virovitici, svjedoče o prisutnosti grofovske obitelji Festetics (Festetić) u Hrvatskoj.

Nas dakako u ovoj seriji koja govori o grofovskim obiteljima koji su bili našim sugrađanima prvenstveno zanimaju Opatijci. U vili Elemer na adresi: Domavići 143 živjela je i umrla Georgina, grofica Festetics de Tolna, udana Kinsky. Ta vrla Opatijka prabaka je sadašnjeg suverena od Liechtensteina, kneza Johann -Adama II.

Ova serija napisa o grofovskim obiteljima koje su bile sugrađanima naših djedova i baka namijenjena je našoj elektroničkoj generaciji. Da nešto više saznaju o povijesti grada u kome žive i vremenu u kome se još ris skitao šumama našeg prelijepog Gorskog kotara zalazeći i na prostore Učke i Ćićarije. Nakon obitelji Kinsky, vila sa slike postala je dom obitelji Festetics!

Risove smo istrijebili, a grofovi su nas napustili. Onda se sjetismo da risove treba vratiti. Uz puno truda vratili smo ih. Kao dokaz da je naš prirodni okoliš ponovo uravnotežen. U Austriji su ih također vratili. Iz istog razloga!

Grof Antal Festetics je bio u prvim redovima boraca za povratak istrijebljenog risa u Austriji. U Austrijski turizam vraćeni su i grofovi. Kao dokaz vrhunske kvalitete i dosega njihovog turizma. U naseljavanju risova bili smo brži od Austrijanaca.

Pomogli su nam Švicarci.

Ovo s grofovima moramo sami odraditi. Švicarska je turistička zemlja. Ne treba joj konkurencija.

Jan Bernd Urban - vezane vijesti:

Devet bisera opatijskih kruna

Devet bisera opatijskih kruna: HOYOS

Devet bisera opatijskih kruna: HENCKEL von DONNERSMARCK

Devet bisera opatijskih kruna: KESSELSTATT

Devet bisera opatijskih kruna: KEGLEVIĆ

Devet bisera opatijskih kruna: DRAŠKOVIĆ

Devet bisera opatijskih kruna: HARRACH

Devet bisera opatijskih kruna: SERMAGE

Devet bisera opatijskih kruna: KINSKY